| posjeta:
|
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Trenutni broj posjetitelja
na stranici -
Najviše ikad:
10.09.2008. - 17
na stranici -
Najviše ikad:
10.09.2008. - 17
| Zadnjih 10 upisanih u web imenik: |
| Jozović, Anamaria |
| Šunjić, Stela |
| Mušterić, Anđelka |
| Pandža, Nikša |
| Benger, Katica |
| Bezuk, Dragutin |
| Kardum, Željko |
| Asanović, Ivana |
| Vujović, Filip |
| Šuprina, Franjo |
|
Dvočlani se ekonim sastoji od pridjeva u srednjem rodu donje i imenice ogorje, koje u osnovi gorje odnosno gora. Prvi član ekonima donji je ustvari pridjev izveden od imenice dol (manja dolina; udolina) i znači onaj koji je smješten dolje, u dolu, u dolini. Pridjev donji u sva tri roda česta je sastavnica hrvatskih ekonima; donja se kao prvi član dvočlanih ekonima javlja u nazivu 70 hrvatskih naselja, donje 47 i donji 105 puta. Evo dijela tih ekonima: Donja Banda (Pelješac), Donja Bačuga (Pokuplje), Donja Batina (Zagorje), Donja Stubica (Zagorje), Donje Mrzlo Polje (naselje na Mrežnici), Donji Daruvar (Daruvar), Donji Lapac (Lika), Donji Miholjac (grad na Dravi), Donji Srb (Lika), Donje Biljane (Benkovac), Donje Ceranje (Benkovac), Donje Ogorje (Muć), Donje Planjane (Drniš), Donje Polje (Šibenik), Donje Postinje (Muć), Donje Selo (Šolta), Donje Sitno (Split), Donje Vinovo (Drniš), Donje Utore (Drniš), Donji Dolac (Omiš), Donji Humac (Brač), Donji Kašić (Benkovac), Donji Karin (Obrovac), Donji Muć (Muć), Donji Proložac (Imotski), Donji Vinjani (Imotski). Ista se tvrdnja odnosi i na ekonimiju Cetinske krajine, u kojoj se pridjev donji, -a, -e nalazi čak 16 puta: Donji Kraj (Bisko), Bitelić Donji, Jukići Donji (Bitelić Donji), Donje Glavice (Glavice), Donje Vrdovo i Donji Potok Doljaninov (Hrvace), Donje Korito (Korita), Donji Bilandžići (Maljkovo), Donje Maovice (Maovice), Donji Radošić (Radošić), Donje Selo i Donji Satrić (Satrić), Donji Suhač (Suhač), Donja Tijarica (Tijarica), Donje Ugljane (Ugljane), Donje Voštane (Voštane). U bosansko-hercegovačkoj ekonimiji pridjev donja kao prvi član dvočlanog naziva naselja pojavljuje 113 puta, donje 45 i donji 112 puta. Evo i nekoliko primjera iz Bosne i Hercegovine: Donja Britvica (Široki Brig), Donja Brštanica (Višegrad), Donja Bukovica (Bijeljina, Jajce, Maglaj, Vlasenica), Donja Čađavica (Bijeljina, Bosanski Novi), Donja Majkić Japra (Sanski Most), Donja Meka Gruda (Bileća), Donja Slatina (Bosanski Šamac, Ključ), Donja Vratna Gora (Konjic), Donja Vraca (Zenica), Donja Vrela (Bosanski Brod), Donje Dubrave (Živinice), Donje Dubravice (Brčko), Donje Grnčarevo (Trebinje), Donje Selo (Goražde, Ilidža, Ključ), Donje Vukovsko, Donje Ravno (Kupres), Donje Peulje (Bosansko Grahovo), Donje Moštre (Visoko); Donji Malovan (Kupres), Donji Crnač (Široki Brig), Donji Mamići (Grude), Donji Brišnik (Tomislavgrad), Donji Gradac (Mrkonjić Grad, Široki Brig), Donji Rujani (Livno), Donji Vakuf, Donji Zovik (Brčko, Hadžići). Drugi član ekonima imenica ogorje nastao je od imenice gorje sa značenjem veće uzvisine na površini Zemlje koje se jasno ističu iznad okolnog zemljišta i predjela; pobrđe. Kraj iza gore, u našem slučaju iza Petrove Gore, kako se nekoć zvao današnji Moseć, naziva se Zagorje, kako se onodobno zvala hrvatska županija, a područje s njezine suprotne strane naziva se Podgorje odnosno Ogorje, pri čemu prefiks „o“ daje nazivu gorje odnosno gora značenje prostora u gori, oko gore ili između gora što u konkretnom slučaju ima opravdanje, jer se Ogorje selo i Ogorje predio nalaze između Svilaje na sjeveru i Moseća na jugu. Nekoć se, primjerice u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine današnje područje Ogorja (Donjeg i Gornjeg) upisivano s nazivom Podgorje. Zanimljivo je spomenuti da je u vrijeme francuske vlasti u Dalmaciji (1806-1814) Ogorje postalo središte jedne od šest serdarija Splitskog okruga (ostalih pet serdarija bile su: Split, Klis, Sinj, Voštane, Trogir i otoci), a nakon velike pobune Ogorana protiv francuske vlasti 1809. godine središte arrondissementa premješteno je u Ramljane. Spomenimo još da je serdarija Ogorje obuhvaćala sljedeća naselja: Vinovo, Pribude, Čvrljevo, Milešinu, Ramljane, Utore Gornje i Donje, Visoku, Divojeviće, Radunić, Crivac i Nisko. S osnovom gorje u Hrvatskoj je više ekonima: Podgorje (Pelješac, Gvozd, Požega), Podgorje Bednjansko (Bednja), Podgorje Bistričko (Stubica), Podgorje Bračevačko (Đakovo), Podgorje Jamničko (Pokuplje), Podgorje Krnjačko (Karlovac). Slični primjeri postoje i u bosansko-hercegovačkoj ekonomiji: Donja i Gornja Podgorja (Mrkonjić Grad), Podgorje (Banovići, Bileća, Mostar, Višegrad). Zaseoci sela Donje Ogorje - SVILAJA - Ekonim Svilaja je s toponimijskog motrišta već obrađen na stranici (Bračević, Svilaja Bračevićka). |
| Prezimena | Imenik | O mjestu | Povijest | Onomastika | Galerija | Kontakt |
