| posjeta:
|
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
Trenutni broj posjetitelja
na stranici -
Najviše ikad:
10.09.2008. - 17
na stranici -
Najviše ikad:
10.09.2008. - 17
| Zadnjih 10 upisanih u web imenik: |
| Jozović, Anamaria |
| Šunjić, Stela |
| Mušterić, Anđelka |
| Pandža, Nikša |
| Benger, Katica |
| Bezuk, Dragutin |
| Kardum, Željko |
| Asanović, Ivana |
| Vujović, Filip |
| Šuprina, Franjo |
|
Dvočlani ekonima se sastoji od pridjeva velika u ženskom rodu i ekonimske imenice Milešina. Prvi član ekonima pridjev veliki, -a, -o označuje onoga „koji je iznad prosječnog, običnog u vrsti ili iznad onoga čemu se suprostavlja opsegom, obujmom, razmjerima u dvije ili tri dimenzije, količinom brojem, uzrastom, pojačanim stupnjem karakternih osobina itd.“ U Hrvatskoj postoji više od stotinu naselja kojima je prvi dio naziva Vela ili Velika: Velika (Požega), Velika Gorica (Turopolje), Velika Mlaka (Zagreb), Velika Pisanica (Bjelovar), Vela Luka (Korčula), Veliki Gradac (Glina), Veliki Zdenci (Grubišno Polje), Veliko Trgovišće (Zabok), Veli Lošinj (Lošinj), Velimirovac (Našice), Veliškovci (Valpovo), Veli Drvenik, Veli Iž (otoci) itd. Evo i primjera iz susjedne Cetinske krajine: Grubuša Velika (Dicmo), Velike Njive (Gljev) i Velika Ruda (Ruda). Od također više od stotinu primjera iz bosansko-hercegovačke ekonimije navodimo samo dio: Velika Kladuša, Vela (Ilidža), Velika (Derventa), Velika Njiva (Ilijaš, Šekovići), Veliki Dubovik (Bosanska Krupa), Veliki Guber, Veliki Kablići (Livno), Veliki Ograđenik (Čitluk), Veliko Čajno (Visoko), Veliko Tičevo (Bosansko Grahovo), Velja Međa (Trebinje), Veljaci (Ljubiuški), Velje Polje i Velji Lug (Višegrad) itd. Drugi član ekonimijska imenica Milešina već je s toponimijskog motrišta već obrađena u ovoj knjizi (Mala Milešina). Zaseoci sela Velika Milešina - BUČEVIĆI - Naziv tog zaseoka Velike Milešine istovjetan je s množinskim oblikom prezimena Bučević, koji su nekoć bili njegovi većinski stanovnici. Pripadnici roda Bučevića danas žive u Utorama Donjim (općina Unešić), gdje su zabilježeni i u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine uz napomenu da je većina njih imala dio zemalja u Ogorju odnosno u Milešini, čijem će zaseoku ostaviti svoje ime. U osnovi ekonima i prezimena je pridjev bučan, izveden od imenica buka sa značenjem neželjan, uznemirujući zvuk; graja, vika, galama. Dakle, bučan je onaj koji pravi buku, galami; hučan, glasan. U toponimiji izvedenice od imenice buka uglavnom su hidronimi: Buk (Poljica, Slavonija), Skradinski buk (48 metara visoki slap na rijeci Krki), Bukanja (naziv vrela). |
| Prezimena | Imenik | O mjestu | Povijest | Onomastika | Galerija | Kontakt |
