Didić

S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od did, ikavskog oblika imenice djed očev ili majčin otac. Posebno izdvajamo da je did bio najviši dostojanstvenik bosanske crkve (krstjani, bogumili).
U Hrvatskoj danas živi 120 osoba s prezimenom Didić (srednja Dalmacija, Istra, Zagorje). Istog su jezičnog postanja i prezimena: Dida, Didač (Bjelovar, Zlatar Bistica), Didak (Solin, srednja i sjeverna Dalmacija), Didaković (Slavonski Brod), Didoš, Didović (540, Korčula, Posavina), Didulica (110, Sisak).
Starina roda Didića je Crivac, gdje je u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine zabilježena obitelj 17-člana obitelj Jakova Didića, kojoj su mletačke vlasti dale 17 kanapa zemljišta; ova je obitelj ima u Ramljanima kanap zemljišta.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine upisano je u Crivcu pet obitelj s prezimenom Didić: Ivanova, Jozina, Matina, Petrova i Šimunova; popis stanovništva 1948. godine u Crivcu je zatekao 6 Didića obitelji.
U popisu stanovništva 1948. godine i u Muću je Donjem zabilježena jedna obitelj s prezimenom Didić.
Danas u Crivcu žive 3 obitelji tog roda s ukupno 8 duša.