Podaci o porijeklu prezimena su, uz dozvolu autora, u potpunosti preneseni iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Ante Ivankovića i Jure Keruma. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor: www.ogorje.net
Ukupni broj prezimena u bazi je: 181 • Zadnja promjena: 17.08.2008.
Ukupni broj komentara je: 634 • Zadnja tri komentara su o prezimenima: Vasilj datum: 30.7.2010. Matešić datum: 29.7.2010. Bešlić datum: 29.7.2010.
Prezime je izvedeno od baka, hipokoristika imenice baba, dakle naziva za očevu i majčinu majku ili pak za stariju žensku osobu uopće. Prezime Bakić može nastati i od imenice bák, što znači neuškopljeni vol, kao i od bake, što je u austrougarskoj vojsci bio naziv za redova, pješaka; u prenesenom značenju prostak, vojničina.
Danas u Hrvatskoj živi 1.650 osoba s prezimenom Bakić, a najviše ih je u Dalmaciji i na Kordunu. Istog su postanja i prezimena: Bakica (Trogir, Split, Vinkovci, Metković, Zadar), Bakin (Jastrebarsko, Ozalj).
Prvi spomen Bakića zabilježen je na šibenskom području u Prodolju 1442. godine, a u Velimu i šibeniku to je prezime upisano više puta u 15. stoljeću.
Bakići se na mućkom području pojavljuju u Gizdavcu u Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729), u kojem je u sklopu banderije harambaše Jure Jelavića upisana obitelj Mate Bakina (u izvorniku Bachin), dakle s malo modificiranim prezimenom.
U austrijskom zemljišniku za godinu 1835. godine u Gizdavcu su upisane četiri obitelji s prezimenom Bakić: Antina, Jurina, Lukina i Martinova;
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Gizdavcu deset obitelji s prezimenom Bakić.
Bakić danas u Gizdavcu imaju 6 obitelji s ukupno 14 duša.
Bakići se pojavljuju i u istočnom dijelu Cetinske krajine. Naime, među stanovnicima sela Rude, čije je nedavno oslobođeno mjesto Karlovačkim mirom iz 1699. godine ponovo vraćeno Turskoj Carevini, a koji i pored toga daju dogovorene doprinose franjevačkom samostanu u Sinju, nalazio se i Nikola Bakić. Obveznici iz Rude i Otoka upisani su u dokumentu pod nazivom "Nota della podilla di Christiani per incedio," datiranog 1708. godine, a sačuvanog u arhivu franjevačkog samostana u Sinju.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u sklopu banderije harambaše Grgura Odrljina u Košutama su zabilježene tri obitelji s prezimenom Bakić: dvojice s imenom Nikola i Ivanova.
Inače, Bakiće u maticama župe Trilj možemo pratiti od 1820. godine, kada je upisano vjenčanje Ivana Bakića pokojnog Jakova i Matije Krnjače, koji su imali troje djece: Matu (1829), Jakova (1831) i Antuna (1835). U razdoblju od 1820. do 1897. godine muški dio roda Bakića iz Košuta sklopio je 24 braka, u kojima se rodilo 81 dijete.
Navodimo i spomene o Bakićima u Imotskoj krajini. Današnji Vrdoljaci svojedobno su se zvali Bakići, a nakon preseljenja iz Vrdola, stare imotske župe u vrletima planine Biokove, u Krstatice prozvali su se Lizatovići.
Od Bakića su na tom području nastali još Ivanovići i Topići.
Bakić je i jedan od nadimaka za dio roda Čaljkušića u Lovreću.
Danas Bakići žive na triljskom području u Košutama: 8 obitelji s 59 duša.
Potičem od roda Bakića (selo Košute), otac Marko (4 djece ima i njihove obitelji). Živimo u Slavoniji - u Vinkovcima! Ima nas eto ...i ovdje!Tu je još i tatin brat Ivan (moj stric), sa troje djece i njihovim obiteljima, sestre mu Marija i Anđelka, te u Osijeku Kata i Nada sa svojim obiteljima. Ima Bakića i u ravnici, a oni iz Košuta su nam najdraži gosti!
Pozdrav!
