Podaci o porijeklu prezimena su, uz dozvolu autora, u potpunosti preneseni iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Ante Ivankovića i Jure Keruma. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor: www.ogorje.net
Ukupni broj prezimena u bazi je: 181 • Zadnja promjena: 17.08.2008.
Ukupni broj komentara je: 634 • Zadnja tri komentara su o prezimenima: Vasilj datum: 30.7.2010. Matešić datum: 29.7.2010. Bešlić datum: 29.7.2010.
Prezime je prema autorima najnovijeg Hrvatskog enciklopedijskog rječnika izvedeno od imenice beba, što je naziv za novorođenče, dojenče ili pak za dječju igračku u obliku djeteta; lutka. Međutim, M. Nosić prezime Bebić izvodi od albanskog bebe = zjena, bebez = zjenica ili pak od rumunjskog imena Beb (Bebul, Beblea, Bebera), sa čim je se teško složiti.
U Hrvatskoj danas živi 790 osoba s prezimenom Bebić, a najviše ih je u Metkoviću i južnoj Dalmaciji.
Mućki su Bebići hercegovačkih korijena, a nastali su od starog srednjovjekovnog roda Jeličića sa starinom u Mostaru, kojima je posvećeno poseban odjeljak u ovoj knjizi. Od njih su nastali i Kraljevići na ljubuškom području.
Uvidom u matice krštenih stare župe Veljaci (danas dio prostora hercegovačke općine Ljubuški) N. Mandić je našao ključ rješenja o postanku roda Bebića. Naime, u matici krštenih iz 1861. godine (upis 393) upisano je krštenje Matije, kćeri Ante Bebića alias Jeličića iz sela Lisica i majke Kate Dodig; u upisu iz 1825. godine zabilježeno je krštenje šimuna, sina Ante Kraljevića iz Lisica i majke Kate Dodig, a u upis broj 565. iz 1835. godine unijeto je krštenje Mare, kćeri Ante Bebića iz Lisica i majke Kate Dodig.
U velikom pomjeranju katoličkog življa s ljubuškog područja 1687/1688. prema upravo oslobođenim naseljima oko Vrgorca i Metkovića važnu ulogu su imali serdari Mate i Andrija Bebić iz Graba pokraj Ljubuškog. Mate je prebjegao u Nova Sela pokraj Metkovića, a Andrija se naselio u selo Desni pokraj Opuzena.
Godine 1689. serdar Mate Bebić doveo je dvanaest obitelji iz Hercegovine, a među njima su i obitelji Cvitković i Doljanin (iz Doljana, župa Rama, tvrdi J. A Soldo). Njemu je 22. prosinca 1689. godine određeno da se smjesti u Hrvacima, u kojima je prije njega doseljeni harambaša Mijo Mušterić doveo 24 obitelji i od venecijanskih vlasti već dobio trećinu zemalja hrvatačkog područja. Ipak J. A. Soldo griješi, jer prezime Doljanin treba vezati uz Doljane, ali ne u one u Rami (danas herecgovačka općina Jablanica), već uz i Doljane u donjoj Neretvi, danas gotovo srasle s gradom Metkovićem. Dakle, Mate je Bebić doveo Hercegovce i Neretljane u Cetinsku krajinu, a ne Ramljake.
Godine 1692. harambaša Bartul Jelavičić (Jelavić) nastanjuje se s doseljenim obiteljima u Dobreču (danas Gornji Muć), i to od potoka ili kule muslimana Barač(ević)a na istoku do crkve di Sminsca na zapadu. S juga je bilo Pometeno brdo, a na sjeveru brdo Jeleno. S Jelavićem je došao i Marko Bebić pokojnog Jakova. On se nalazi i na popisu onih kojih su dobili zemlju temeljem venecijanskog zemljišnika iz 1711. godine.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine upisane su u Muću Gornjem dvije Bebića obitelji: Antina i Grgina; prigodom popisa stanovništva 1948. godine u tom je mjestu prebivalište imalo 10 obitelji s prezimenom Bebić.
Danas u Muću Gornjem živi 17 obitelji tog roda sa ukupno 61 dušom.
Bebići su 1716. godine nazočni i u Kaštelima, gdje trogirski sud na tužbu samostana Svetog Mihovila u Trogiru, naređuje skupini težaka, među kojima je i Ivan Bebić da moraju obraditi samostansko zemljište u Marcelinama i Vukovačama. Godine pak 1733. spomenuti Ivan Bebić se nalazi u skupini težaka, kojima je sud po tužbi braće Rossignoli zapovjedio da moraju napustiti neko tužiteljevo zemljište i staviti mu ga na raspolaganje.
Inače, Bebići danas žive u donjoj Neretvi: u Borovcima, Desni, Novim Selimaa i Orepku.
Citiram" Dakle, Mate je Bebić doveo Hercegovce i Neretljane u Cetinsku krajinu, a ne Ramljake". Rama se za vrijeme Osmanlijskog carstva teritorijalno nalazila u Bosni. Već skoro 70 godina ona se nalazi u Hercegovini, točnije u Sjevernoj Hercegovini. Rijeka Rama je desna pritoka rijeke Neretve i pripada Jadranskom slivu!
Da demantiram ovog sto kaze da u Cetinsku krajinu nisu došli ramljaci. Točno je da su Ramljaci 1687 godine , i to velika većina tadašnjeg stanovništva Rame, napustila Ramu i naselila se u Cetinskoj krajini. Čak i slika današnje Gospe Sinjske potječe iz ramskog samostana na šćitu kojeg turci spališe , a slika koja je bila u njemu ostade neoštećena. Kada su pošli za Cetinsku krajinu narod zajedno s gvardijanom samostana sliku je ponio sa sobom smatrajući je čudotvornom. Selo Doljani , današnja općina Jablanica, pripadalo je župi Rama i općini Prozor dok , mislim 1958 nije formirana općina Jablanica , te je tada pridruženo općini Jablanica, mada i danas u crkvenoj hijerarhiji pripada Ramskom dekanatu.
Tvrdnja da su Bebići Srbi ti ne drži vodu jer često se desi da se na nekom različitov mjestu nalaze prezimena bez ikakve krvne veze.Pošto znamo da bebići potječu od prezimena Jeličić znači samo ako su se i vaši tako prezivali imamo zajedničke korjene. Malo sam putem nekih kontakta u Srbiji se raspitivao o srpskim Bebićima i dobo sam odgovor od njih samih da se s koljena na koljeno prinosi ppriča da su stigli iz zapadne hercegovine. Eto toliko od mene.
Pozdrav!
Ja sam rodom iz Graba,Ljubuški,od plemena Ivanovaca što je jedno od tri ogranka plemena Bebića kod nas.Bebići iz Valjeva nisu u nikakvom srodstvu niti krvnoj vezi sa Bebićima u Zapadnoj hercegovini,dolini Neretve i Splitskom zaleđu.Čuo sam da dosta podataka o Bebićima ima u samostanu u Zaostrogu.
