PORIJEKLO PREZIMENA

Podaci o porijeklu prezimena su, uz dozvolu autora, u potpunosti preneseni iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Ante Ivankovića. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor: www.ogorje.net

Ukoliko imate upit o porijeklu nekog prezimena koje nije u bazi, ovdje ga možete postaviti. Posjetitelji koji imaju podatke za to prezime će ih napisati na stranicu kako bi vi i ostali dobili potrebne informacije.

POŠALJITE UPIT ZA PREZIME

Top 10 najčitanijih prezimena:

Jukić - 46384
Topić - 46137
Jurić - 17697
Bašić - 17525
Muslim - 17177
Grubišić - 16489
Bilić - 16226
Delić - 15960
Šimić - 14823
Burić - 14250

Statistika:

• Ukupni broj prezimena: 4842

• Ukupni broj komentara: 2099

• Zadnjih 5 komentiranih prezimena:

Blažević - 5.2.2012.
Gašpert - 5.2.2012.
Bilić - 4.2.2012.
Gašpert - 4.2.2012.
Ivanković - 4.2.2012.

Zadnji upiti o prezimenima:

Prezimena pod slovom: A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž

Blažević

Broj komentara: 50 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 11608)

S jezičnog motrišta prezime je Blažević je izvedeno od osobnog imena Blaž (latinski Blasius, što je došlo od blasius = mucavac, tepavac; (grčki Vlasios (Vlasij), pa otuda u Dubrovniku Sveti Vlaho umjesto Blaž).
U Hrvata je ovo ime prošireno štovanjem Svetog Blaža, biskupa grada Sebeste u Armeniji iz IV. stoljeća. Ime je Blaž zabilježeno u šibeniku 1272. godine: Blasius de Sebenico. U 15. stoljeću zabilježen je oblik Blažij, kada su zapisani i hipokoristici: Blaže, Blažo, Blaženko.
Danas u Hrvatskoj živi 6.400 osoba s prezimenom Blažević, a rasprostranjeni su svuda. Prezime je veoma često i u bosansko-hercegovačkih Hrvata.
Na dalmatinskom području Blaževići danas žive: u Stobreču pokraj Splita, u Ljuti i Turjacima pokraj Sinja, u Sušcima (Dicmo), u Maovicama pokraj Vrlike, Čavoglavama i Kljacima (Drniš), Dolića Dragi, Krstaticama, Lokvičićima i Postranju ( Proložac u Imotskoj krajini) i u Muću Gornjem, gdje danas prebivaju 3 obitelji s ukupno 10 duša.
Prezime Blažević zabilježeno je 1448. godine na šibenskom području: u šibeniku (Gregur Blaseuich); u Striževu 1470. godine; u Velimu 1486. (Blaseuich uxor mr. Antonii); u šibeniku 1586. (Blaseuich Antonius), te u šibeniku 1684. godine. Danas Blaževića nema na šibenskom području.
Blaževići u Muću Gornjem (nekoć Dobreč, oko vrela Dobreč) dijele sudbinu s ostalim svojim prezimenjacima, doseljenim krajem 17. stoljeća u Cetinsku krajinu, počevši od najistočnijih u selu Ljut i Voštanima preko onih u Turjacima i na dicmanjanskom području do onih najzapadnijih u Maovicama pokraj Vrlike.
Tako primjerice u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine za mjesto Dobreč (dana s dio Muća Gornjeg) zabilježena je obitelj Ante Blaževića pokojnog Mate.
Obitelj istog domaćina zabilježena je u Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u sklopu banderije haramabaše Jure Jelavića.
U austrijskom zemljišniku iz 1835 godine u Gornjem Muću zabilježene su dvije obitelj s prezimenom Blažević Jurina i Matina; prema popisu stanovništva 1948. godine u Muću Gornjem prebivalište su imale četiri Blaževića obitelji.
Najstariji spomen Blaževića u Cetinskoj krajini datiran je 1. srpnjem 1692. godine, kad je u Vrlici upisana 13-člana obitelj Ilije Blaževića, kojoj su venecijanske vlasti dodijelile 9 kanapa zemlje, te dvočlana obitelj udovice Ivanice Blažević.
U zemljišniku sela Maovica pokraj Vrlike 1710. godine zabilježene su dvije obitelji s prezimenom Blažević: 9-člano kućanstvo Ilije Blaževića pokojnog Ivana suca (dva odrasla muškarca, jedna žena, četvero muške i jedno žensko dijete) i 7-člano domaćinstvo Nikole Blaževića pokojnog Marasa (dva odrasla muškarca, isto toliko žena i troje ženske djece). Ove su obitelji pripadale banderiji harambaše Stipana Biukovića (Biuka).
U ostalom dijelu Cetinske krajine Blaževići su zabilježeni u novom venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine u sastavu banderije harambaše Ilije Maretića pokojnog Bože iz Dicma: 13-članu obitelj Ivana Blaževića rečenog Bandov i dvočlano kućanstvo Grge Blaževića pokojnog Jure.
Iz 18. stoljeća navodimo još jedan spomen Blaževića u Cetinskoj krajini: 20. svibnja 1716. godine u uredu sinjskog općeg providura a pred splitskim kancelarom već spominjani Ivan Blažević svjedoči da su franjevci od doseljenja iz Rame i susjednih herceg-bosanskih prostora (1687. i 1688. godine) pastoralno opsluživali narod u selima od Broćanca do Dugopolja. Tada je Ivan Blažević imao 56 godina, dakle rođen je 1660. godine.
U Turjacima danas pak žive 3 obitelji i 12 osoba s prezimenom Blažević Bandov, a njihov je predak Anton Blažević rečeni Bandov iz Voštana, kojeg je kao svog nećaka početkom 19. stoljeća primio u svoju kuću bračni par Ante Miletić pokojnog Andrije (rođen 1783 - godina smrti nije upisana) i Luca Miletić rođena Budimir (1792 - 1885) iz Turjaka, jer nisu imali djece. Miletići su izumrli u Turjacima, a njihov nećak Anton Blažević rečeni Bandov sa suprugom Jelom rođenom 1809. godine imao je četiri sina: Jakova (1829), Matu (1834) , Ivana (1844) i Petra (1848). Današnji turjački Blaževići-Bandovi njihovi su potomci.
Kako je spominjani harambaša Ilija Maretić doselio u Dicmo iz Hercegovine, a s njim su mogli stići i Blaževići iz nekoliko hercegovačkih mjesta.
Starina je ovog roda, smatra V. Vrčić, u Blaževićima, selu u hercegovačkoj općini Grude. Tu ih nema u biskupskim popisima bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću. Razumljivo, jer su odselili u Cetinsku krajinu, a kasnije i na imotsko područje (u Lokvičiće 1744. godine, a u Proložac iza te godine).
N. Mandić pak starinom roda Blaževića smatra Iliće i Slipčiće, sela u okolici Mostara, gdje su Blaževići zabilježeni u oba biskupska popisa u 18. stoljeću. Odatle su se raselili najprije u Konjic, gdje su od njih nastali Markovići, a kasnije je dio Blaževića našao nova prebivališta na Buni pokraj Mostara i u Gabeli pokraj Čapljine.
Blaževići su zabilježeni i na livanjskom području u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića 1768. godine, kad su imali prebivališta u Zabrišću, Guberu i Prologu. Danas ih tamo nema, ali Blaževića ima u susjednom Tomislavgradu (tri obitelji, 21 duša), gdje su doselili iz Voštana, sela na istočnom rubu Cetinske krajine.
što se pak tiče splitske grane Blaževića, oni pripadaju obiteljima koje popunjavaju Split nakon velike epidemije kuge 1606. godine, a mogu se u najvećem dalmatinskom gradu pratiti od 1620. godine. ”Njihova provinijencija nije poznata, ali budući da je riječ o težacima, u pitanju je okolica koja uključuje i otoke. Godine 1832. u Velom Varošu nalazimo 12 članova tada isključivo težačke obitelji s nadimkom Demer."
Danas na triljskom području Blaževići žive u Voštanima (trenutačno samo jedna starija osoba) i u Trilju (2 obitelji, 8 duša). Migracije njihovih predaka vodile su iz Dicma prema Voštanima (stočari), a onda je uslijedio u najnovije vrijeme i povratak u Trilj.
Danas pak u Potravlju živi 5-člana obitelj s prezimenom Blažević, koje je domaćin doselio iz Rijeke i smjestio se na ženinstvo u potravskih Cvitkovića. Domaćin obitelji Ivo Blažević je rodom iz Krepšića pokraj bosanskog grada Brčko.
Blaževići na brčanskom području, u tadašnjoj staroj župi Bijeloj, zabilježeni su u popisu biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/1742. godine, i to u Turkovištu 5-člana obitelj Stipana Blaževića.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

Zadnji komentari na ovaj tekst:

Blazevic - Datum: 5.2.2012.

Pozdrav svim Blazevicima ma gde bili. Postujem sve vjere i nacije,ali bih htjeo dodati da Blazevica ima pravoslavaca i to iz Hrvatske. Nakon nesrecnog rata zavrsili smo svi u Srbiji. Dosta sam istrazivao i dosao sam do podatka da pravoslavnih Blazevica ima u Mojkovcu CG, i da slave svetog Stevana kao i moja porodica. Pozdrav svim Blazevicima ma gde bili.

Vrh stranice

Sabit Kobiljak - Datum: 26.12.2011.

Već davne 1979 god.upoznao sam Maricu Blažević, jednu lijepu djevojku, učenicu treće god.srednje obučarske škole u Derventi. Znam da je imala brata Ivicu koji je u istom tom periodu služio vojni rok /JNA/ u Sarajevu. Sinoć, kroz san, imao sam ih u posjetu. Molim sve one koji nešto znaju za ove čestite ljude, adresu, tel.ili E-mail adresu da mi jave kako bi ih mogao kontaktirati. "ČESTIT BOŽIĆ" svim Blaževićima! Hvala lijepa LP.sabit.kobiljak@samed-medical.com

Vrh stranice

Biljana Blažević - Datum: 1.12.2011.

Pozdrav svim Blaževićima. Moj otac je rodom iz BiH, točnije općina Šimići, Ivanjska. Djed je bio Mišo Blažević te je imao brata Ivu. Nema nikakvih pisanih tragova da su odenekud doselili, već su tamo "oduvijek". Ja se trudim održati kontakt sa svojom djedovinom i slijedeći put kad ću ići potražiti ću u crkvenim zapisima možda neki trag. Pozz

Vrh stranice

Ante Blažević - Datum: 8.11.2011.

Podatak da Blaževića na Šibenskom području nema je netočan. Pozdrav

Vrh stranice

Zvonimir Blažević - Datum: 8.10.2011.

Pozdrav Blaževići,sestra Jadranka i ja smo rođeni u Osijeku, a pokojni tata Antun i braća mu Franjo i Zvonimir kod Dervente. Tamo su živjeli generacijama unatrag.Detalje ne znamo. Na facebooku postoji grupa Samo Blaževići, pogledajte.Pozdrav svima. Zvonimir

Vrh stranice

Pročitajte sve komentare! Ukupno ih ima 50.

« Natrag | Komentirajte!