PORIJEKLO PREZIMENA

Podaci o porijeklu prezimena su, uz dozvolu autora, u potpunosti preneseni iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Ante Ivankovića. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor: www.ogorje.net

Ukoliko imate upit o porijeklu nekog prezimena koje nije u bazi, ovdje ga možete postaviti. Posjetitelji koji imaju podatke za to prezime će ih napisati na stranicu kako bi vi i ostali dobili potrebne informacije.

POŠALJITE UPIT ZA PREZIME

Top 10 najčitanijih prezimena:

Jukić - 46384
Topić - 46137
Jurić - 17697
Bašić - 17525
Muslim - 17177
Grubišić - 16489
Bilić - 16226
Delić - 15960
Šimić - 14823
Burić - 14250

Statistika:

• Ukupni broj prezimena: 4842

• Ukupni broj komentara: 2099

• Zadnjih 5 komentiranih prezimena:

Blažević - 5.2.2012.
Gašpert - 5.2.2012.
Bilić - 4.2.2012.
Gašpert - 4.2.2012.
Ivanković - 4.2.2012.

Zadnji upiti o prezimenima:

Prezimena pod slovom: A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž

Bočina

Broj komentara: 1 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 4266)

Prezime Bočina istovjetno je s uvećanicom od Boko ili Boka, kako glase hipokoristici osobnog imena Božidar. Primjerice prezime Bokanović u Vedašiću pokraj Tomislavgrada nastalo je tek sedamdesetih godina 20. stoljeća, i to tako što je izvedeno od nadimka Boka odnosno Bokan koji je imao Bože Križanac. Njegovi se potomci više ne prezivaju Križanac već Bokanović.
Prezime Bočina javlja se u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, u kojem su u Ogorju Gornjem upisane četiri obitelji: Frane, Ivana, Mate i Tome Bočine, te u Lećevici tri obitelji: Frane, Mate i Tome Bočine; prema popisu stanovništva 1948. godine u Ogorju Gornjem je živjelo sedam obitelji s prezimenom Bočina, a u Lećevici pak šest obitelji.
Danas u Ogorju Gornjem živi 8 obitelji tog roda s ukupno 13 duša, a u Raduniću jedna dvočlana obitelj s prezimenom Bočina.
Današnje su nastale od Despotovića, najbrojnijeg roda na mućko-lećevačkom prostoru krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Iako je od Despotovića uz Bočine nastalo još devet novih rodova (Runtići, Tešije, Ćorvilići, Sivrići, Čolaci, Buzančići, Martinovići, Marčići i Markići), prezime Despotović danas ne postoji na mućko-lećevačkom području.
Ovo je prigoda da se ponešto kaže i o ovom nekoć najbrojnijem rodu mućko-lećevačkih prostora.
S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od grčkog despotes, što znači gospodar; despot je u Bizantskom Carstvu bio carski namjesnik u pokrajini; krajem 14. i 15. stoljeća despot je i naslov nekoliko srpskih vladara; u prenesenom značenju despot je vladar koji vlada samovoljno i okrutno: apsolutist, tiranin.
U Hrvatskoj danas živi 420 osoba koje se prezivaju Despotović, a najviše ih je u Vrbovskom, Lici, Zagori i Posavini. Njima pripada i dvočlana obitelj danas nastanjena u Trilju.
Istog su postanja i prezimena: Despot (770, Vrbovsko, Pokuplje, sjeverna Dalmacija), Despotovski (Virovitica, Donja Stubica), Despotušić (Cetinska krajina), Desput (Velika Gorica, Garešnica, okolica Zagreba).
Despotovići su kao i Despotušići, ali na triljskom području, nastali od starog i veoma brojnog roda Sučića iz Biska, o čemu svjedoči i popis vjernika Splitske nadbiskupije iz 1723. godine, kada je nadbiskup Ivan Laghi u Bisku zabilježio dvočlanu obitelj Grge Sučića Despotovića.
Postanje pak nekadašnjih Despotovića na mućko-lećevačkom prostoru je posve drukčije. Prema K. Jurišiću i K. Kužiću dio doseljennog pučanstva na tom prostoru je starinom s Makarskog primorja, koje se u vrijeme turske vlasti zvalo i nahija Fragustin, nazvano po zadnjem gospodaru Gornjeg primorja i turskom vazalu vojvodi (fra) Augustinu Vlatkoviću, koji je umro prije 1497. godine. Među doseljenicima s Makarskog primorja vjerojatno su bili i pripadnici roda Despotovića, smješteni od venecijanskih vlasti u Lećevicu, a koji se u Zaostrogu spominju 1607. godine. K. Jurišić, što preuzima i K. Kužić, navodi i dio turske isprave preveden na hrvatski jezik: „Teskera (isprava, potvrda, poziv) Kurta sina Velijina i Halila sina Ihtijareva, da je Luka sin Despotov iz sela Zaostrog u nahiji Fragustin oslobođen od svih tekjalifi urfija, kao i od kesima, jer služi papazima.“ Na poleđini istog dokumenta dvaput piše suvremenom hrvatskom ćirilicom: Luka Despotović…“
Da su Despotovići u 17. stoljeću nazočni i na mućkom-lećevačkom području, svjedoči i poznata matica krštenih „putujućeg“ župnika župe Zmina (danas Muć) fra Bonaventure Biloglava, pisana između 1679. i 1686. godine.
U njoj je 1679. godine upisano i prezime Pra Agustinović (Luca Pra Agustinović kći Jele Pra Augustinović), kojemu ne treba dodatni komentar. Dakako kasnije će se to prezime izobličavati: u Sitnom i Nevestu živjela su domaćini dviju obitelj s istim imenom i prezimenom Petar Preagustin; u Nevestu i Nikola Preagustin, u Sitnu Donjem i Petra Pregostina. Svi su ovi podaci iz venecijanskog zemljišnika iz 1711. godine.
Župnik Biloglav je bio više puta u prigodi a zabilježiti i prezime Despotović:
1. godine 1679. upisano je krštenje Luke Despotovića, sina Markova i Anina, a kum je bio Luka Vlastelica;
2. godine 1680. Jure Despotović kumovao je Petru Rajčiću, sinu šimunovom i Margaritinom;
3. iste je godine Nikola Despotović bio kum na krštenju Andriji, sinu Lukinu i Margaritinu, kojih prezime nije upisano;
4. godine 1683. (upis je ponovljen i 1686. godine) krštena je Petrica Despotović, kći Jurina i Margaritina, a kuma je bila Manda Bezina;
5. godine 1684. kršten je šime Despotović, sin Jurin i Margaritin, a kum je bio Andrija Rozgić;
6. godine 1684. Stanislava Despotović kumuje na krštenju Stanislave Gospić, kćeri Franine i Katine.
Despotović je i jedno od najčešće upisivanih prezimena u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine:
-u Ogorju zemlju imaju dvojica Despotovića istog imena (Božo), a stalno im je prebivalište u Lećevici;
-Ilija Despotović iz Lećevice ima zemlje u Bidniću i Ogorju;
-Jakov Despotović stalno prebiva u Lećevici;
-dvojica Despotovića istog imena Jure s prebivalištima u Lećevici i Ogorju imaju zemlje u Raduniću i Ogorju;
-dvojica Despotovića s istim imenom Marko sa stalnim prebivalištem u Lećevici imaju zemlje u Raduniću, Ogorju i Ramljanima;
-dvojica Despotovića s istim imenom Mate imaju prebivalište u Lećevici a zemlje u Raduniću i Ogorju;
-Ignacije Despotović pokojnog Stojana prebivalište ima u Ogorju.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

Zadnji komentari na ovaj tekst:

Marina Prgomet - Tešija - Datum: 25.11.2008.

Ima nas tešija i u slavoniji točnije u osijeku.moji su došli iz ogorja gornjeg.marta i stjepan tešija.jako sam ponosna na svoje porijeklo i voljela bi znati još više o svojim korjenima.moja teta očeva sestra luca bočina(tešija)živi u ogorju ljetos sam je posjetila.Poruka svim tešijama dajte malo istražujte više o nama i našem prezimenu. pozdrav svim mojim dragim ogorjanima iz osijeka.marina

Vrh stranice

« Natrag | Komentirajte!