PORIJEKLO PREZIMENA

Podaci o porijeklu prezimena su, uz dozvolu autora, u potpunosti preneseni iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Ante Ivankovića. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor: www.ogorje.net

Ukoliko imate upit o porijeklu nekog prezimena koje nije u bazi, ovdje ga možete postaviti. Posjetitelji koji imaju podatke za to prezime će ih napisati na stranicu kako bi vi i ostali dobili potrebne informacije.

POŠALJITE UPIT ZA PREZIME

Top 10 najčitanijih prezimena:

  1. Jukić - 46384
  2. Topić - 46137
  3. Jurić - 17697
  4. Bašić - 17525
  5. Muslim - 17177
  6. Grubišić - 16489
  7. Bilić - 16226
  8. Delić - 15960
  9. Šimić - 14823
  10. Burić - 14250

Statistika:

• Ukupni broj prezimena: 4842

• Ukupni broj komentara: 2099

• Zadnjih 5 komentiranih prezimena:

Zadnji upiti o prezimenima:

Prezimena pod slovom: A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž

Bočina

Broj komentara: 1 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 4266)

Prezime Bočina istovjetno je s uvećanicom od Boko ili Boka, kako glase hipokoristici osobnog imena Božidar. Primjerice prezime Bokanović u Vedašiću pokraj Tomislavgrada nastalo je tek sedamdesetih godina 20. stoljeća, i to tako što je izvedeno od nadimka Boka odnosno Bokan koji je imao Bože Križanac. Njegovi se potomci više ne prezivaju Križanac već Bokanović.
Prezime Bočina javlja se u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, u kojem su u Ogorju Gornjem upisane četiri obitelji: Frane, Ivana, Mate i Tome Bočine, te u Lećevici tri obitelji: Frane, Mate i Tome Bočine; prema popisu stanovništva 1948. godine u Ogorju Gornjem je živjelo sedam obitelji s prezimenom Bočina, a u Lećevici pak šest obitelji.
Danas u Ogorju Gornjem živi 8 obitelji tog roda s ukupno 13 duša, a u Raduniću jedna dvočlana obitelj s prezimenom Bočina.
Današnje su nastale od Despotovića, najbrojnijeg roda na mućko-lećevačkom prostoru krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Iako je od Despotovića uz Bočine nastalo još devet novih rodova (Runtići, Tešije, Ćorvilići, Sivrići, Čolaci, Buzančići, Martinovići, Marčići i Markići), prezime Despotović danas ne postoji na mućko-lećevačkom području.
Ovo je prigoda da se ponešto kaže i o ovom nekoć najbrojnijem rodu mućko-lećevačkih prostora.
S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od grčkog despotes, što znači gospodar; despot je u Bizantskom Carstvu bio carski namjesnik u pokrajini; krajem 14. i 15. stoljeća despot je i naslov nekoliko srpskih vladara; u prenesenom značenju despot je vladar koji vlada samovoljno i okrutno: apsolutist, tiranin.
U Hrvatskoj danas živi 420 osoba koje se prezivaju Despotović, a najviše ih je u Vrbovskom, Lici, Zagori i Posavini. Njima pripada i dvočlana obitelj danas nastanjena u Trilju.
Istog su postanja i prezimena: Despot (770, Vrbovsko, Pokuplje, sjeverna Dalmacija), Despotovski (Virovitica, Donja Stubica), Despotušić (Cetinska krajina), Desput (Velika Gorica, Garešnica, okolica Zagreba).
Despotovići su kao i Despotušići, ali na triljskom području, nastali od starog i veoma brojnog roda Sučića iz Biska, o čemu svjedoči i popis vjernika Splitske nadbiskupije iz 1723. godine, kada je nadbiskup Ivan Laghi u Bisku zabilježio dvočlanu obitelj Grge Sučića Despotovića.
Postanje pak nekadašnjih Despotovića na mućko-lećevačkom prostoru je posve drukčije. Prema K. Jurišiću i K. Kužiću dio doseljennog pučanstva na tom prostoru je starinom s Makarskog primorja, koje se u vrijeme turske vlasti zvalo i nahija Fragustin, nazvano po zadnjem gospodaru Gornjeg primorja i turskom vazalu vojvodi (fra) Augustinu Vlatkoviću, koji je umro prije 1497. godine. Među doseljenicima s Makarskog primorja vjerojatno su bili i pripadnici roda Despotovića, smješteni od venecijanskih vlasti u Lećevicu, a koji se u Zaostrogu spominju 1607. godine. K. Jurišić, što preuzima i K. Kužić, navodi i dio turske isprave preveden na hrvatski jezik: „Teskera (isprava, potvrda, poziv) Kurta sina Velijina i Halila sina Ihtijareva, da je Luka sin Despotov iz sela Zaostrog u nahiji Fragustin oslobođen od svih tekjalifi urfija, kao i od kesima, jer služi papazima.“ Na poleđini istog dokumenta dvaput piše suvremenom hrvatskom ćirilicom: Luka Despotović…“
Da su Despotovići u 17. stoljeću nazočni i na mućkom-lećevačkom području, svjedoči i poznata matica krštenih „putujućeg“ župnika župe Zmina (danas Muć) fra Bonaventure Biloglava, pisana između 1679. i 1686. godine.
U njoj je 1679. godine upisano i prezime Pra Agustinović (Luca Pra Agustinović kći Jele Pra Augustinović), kojemu ne treba dodatni komentar. Dakako kasnije će se to prezime izobličavati: u Sitnom i Nevestu živjela su domaćini dviju obitelj s istim imenom i prezimenom Petar Preagustin; u Nevestu i Nikola Preagustin, u Sitnu Donjem i Petra Pregostina. Svi su ovi podaci iz venecijanskog zemljišnika iz 1711. godine.
Župnik Biloglav je bio više puta u prigodi a zabilježiti i prezime Despotović:
1. godine 1679. upisano je krštenje Luke Despotovića, sina Markova i Anina, a kum je bio Luka Vlastelica;
2. godine 1680. Jure Despotović kumovao je Petru Rajčiću, sinu šimunovom i Margaritinom;
3. iste je godine Nikola Despotović bio kum na krštenju Andriji, sinu Lukinu i Margaritinu, kojih prezime nije upisano;
4. godine 1683. (upis je ponovljen i 1686. godine) krštena je Petrica Despotović, kći Jurina i Margaritina, a kuma je bila Manda Bezina;
5. godine 1684. kršten je šime Despotović, sin Jurin i Margaritin, a kum je bio Andrija Rozgić;
6. godine 1684. Stanislava Despotović kumuje na krštenju Stanislave Gospić, kćeri Franine i Katine.
Despotović je i jedno od najčešće upisivanih prezimena u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine:
-u Ogorju zemlju imaju dvojica Despotovića istog imena (Božo), a stalno im je prebivalište u Lećevici;
-Ilija Despotović iz Lećevice ima zemlje u Bidniću i Ogorju;
-Jakov Despotović stalno prebiva u Lećevici;
-dvojica Despotovića istog imena Jure s prebivalištima u Lećevici i Ogorju imaju zemlje u Raduniću i Ogorju;
-dvojica Despotovića s istim imenom Marko sa stalnim prebivalištem u Lećevici imaju zemlje u Raduniću, Ogorju i Ramljanima;
-dvojica Despotovića s istim imenom Mate imaju prebivalište u Lećevici a zemlje u Raduniću i Ogorju;
-Ignacije Despotović pokojnog Stojana prebivalište ima u Ogorju.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"


Poveznice: Bočina|podrijetlo|porijeklo|prezime|rodoslovlje|

Zadnji komentari na ovaj tekst:

Marina Prgomet - Tešija - Datum: 25.11.2008.

Ima nas tešija i u slavoniji točnije u osijeku.moji su došli iz ogorja gornjeg.marta i stjepan tešija.jako sam ponosna na svoje porijeklo i voljela bi znati još više o svojim korjenima.moja teta očeva sestra luca bočina(tešija)živi u ogorju ljetos sam je posjetila.Poruka svim tešijama dajte malo istražujte više o nama i našem prezimenu. pozdrav svim mojim dragim ogorjanima iz osijeka.marina

Vrh stranice

« Natrag | Komentirajte!




Zadnjih 10 upisanih u imenik:

Upišite se i vi!


Poveznice:
rodoslovlje prezime podrijetlo porijeklo Selo nije na listi Hrvatska Split prezimena Bračević Pribude Sarić Crivac Radunić Gizdavac Ramljane Neorić Ćulum Jeličić Ivančević Zelovo ranč Ogorje muć Dubrovnik Bulići Bogdanovići plišivica Malenica Melvan imena Tešija Los Angeles Kerumi Vukovar Škomrlj Piplica Bočine Vrba Rotterdam selo