Dadić

Broj komentara: 22 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 13867) - Broj facebook komentara:

U osnovi prezimena je muško osobno ime Dado, koje je ustvari hipokoristik više hrvatskih narodnih imena kao što su: Dabiživ, Dalibor, Damir, Damjan, Danijel, Daslav, Davor, Dragan itd.
Danas u Hrvatskoj živi 1.210 osoba s prezimenom Dadić, a najviše ih je u Splitu i u Dalmaciji uopće.
Slična su postanja i prezimena: Dadaček (Bjelovar), Dadasović (l00 osoba, Ogulin, Pokuplje, Primorje, Moslavina), Dado (Našice, Kutina), Dadović (Sisak).
Dadići na mućkom području pojavljuju se u matici župnika Zmine fra Bonaventure Biloglava (1679-1686), u kojoj je 1685. godine upisano krštenje Petrice Dadić Ivanove i Petričine, a kumovala je Luca Žižić.
U venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine u Bračeviću upisan je Mate Dadić, ali s napomenom da je iz Biska. Njegova obitelj imala je stalno prebivalište u Bisku, a u Bračeviću su joj mletačke vlasti dale 28 kanapa zemlje.
U nekrologiju franjevačke Provincije Presvetog Otkupitelj godine 1737. upisana je smrt fra Frane Dadić iz Ogorja (Milešina).
Na mućkom području Dadići već u prvoj polovici 19. stoljeća postaju snažan rod: u novom austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Milešini je zabilježeno 6 obitelji s prezimenom Dadić: Antina, Ivanova, Jakovljeva, Jurina, Lukina i Mijina; godine pak 1948. u Milešini prebiva 27 obitelji Dadića roda.
Danas u Velikoj Milešini živi 5 Dadića obitelj s ukupno 27 duša.
Starina tog roda je Bisko, a prema J. Smodlaki potječu s Klisa, gdje prvi spomeni o njima potječu iz prve polovice 17. stoljeća. Na Klisu od njih sredinom 17. stoljeća nastale Smodlake, koji će kasnije proširiti u Split i Dugopolje.
Trećeg srpnja 1692. godine zabilježeno je da su Jure Dadić iz Biska, Pavao Pavletić iz Doca (Poljička Kneževina) i Petar Raič iz Brodarića (Trilj) dobili 10 kanapa zemlje u Čaporicama, ali i da je te zemlje prisvajao sebi Marko Žuljević, koji kao i ostali doseljenici iz Poljica nije dobio dovoljno zemlje od venecijanskih vlasti.
Pet godina kasnije, 13. kolovoza 1697. godine u Čaporicama je došlo do sukoba između trojice spomenutih Bišćana-Jure Dadića, Pavla Pavletića i Petra Raiča s Poljičanima-Matom Žuljevićem, Andrijom Čovićem, Grgom Krnjićem, don Tadijom Roguljićem i Stipanom Brajevićem zbog 30 kanapa zemlje u Čaporicama, Strmendocu i Glavašu. Opći providur je u ovom slučaju stao na stranu Dadića i njegovih Bišćana.
U zemljišniku iz 1709. godine u banderiji harambaše Marka Sučića rečenog Akrap upisano je u Bisku 7 i u Vojniću 2 obitelji s prezimenom Dadić: već spominjani Jure Dadić pokojnog Ilije s 10 ukućana, njegova braća Božo s 8 i Mijo s 12 članova u obitelji; Antun Dadić pokojnog Mate (8), Ivan Dadić pokojnog Ivana (2), Tadija Dadić pokojnog Marka (11), Ivan Dadić pokojnog Martina (12); u Vojniću upisani, a živjeli su u Bisku, dvojica braće, sinovi Martina Dadića: Mate s 13 i Petar s 3 člana u obitelji. Dakle, 1709. godine Dadići su u Bisku imali 9 obitelji sa 79 duša.
Više puta spominjani Jure Dadić pokojnog Ilije zabilježen je 17. i 18. srpnja 1709. godine u ulozi domaćina splitskom nadbiskupu Stjepanu Cupilliju u vrijeme njegova pastirskog pohoda Cetinskoj krajini. Inače, Jure Dadić je bio prokurator župske crkve u Bisku, čiju je obitelj na odlasku nadbiskup darovao "svetim predmetima".
U popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine u Bisku je upisano 7 obitelji s prezimenom Dadić: Antona Dadića (6 članova), Ilije Dadića aliti Jonića (6), Petra Dadića Danojlića (6), Grgura Dadića Renića (6), Petra Dadića Renića (4), Pavla Dadića Ursića (6) i Ivana Danojlića Dadića (7).
Dakle, od 34 obitelji i 177 duša u Bisku na Dadiće je 1725. godine otpalo 7 obitelji i 41 duša.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u sklopu banderije harambaše Marka Sučića rečenog Akrap u Bisku zabilježene su i sljedeće obitelji: Ante Dadića, Petra, Ilije i Jakova Dadića Ursića, Ilije Dadića Jonića, Ilije Dadića Danolića, Cvitka, Andrije, Petra i Ivana Danolića, Petra i Marka Dadića Renića, a ova dvojica posljednjih upisana su i s dvočlanim prezimenom Renić Dadić.
Dakle, od Dadića su u Bisku nastali sljedeći rodovi: Jonić, Ursić, Renić, Danolić. Od Dadića je na Klisu, te u Dugopolju i Koprivnom, nastao rod Smodlaka, koji su najprije bili upisivani kao Dadići, zatim Osmodlake i Osmodlačići, te od kraja 18. stoljeća kao Smodlake.
Godine 1725. u Dobranjama pokraj Imotskog u diobi zemlje sudjeluje već spominjani Mate Dadić, čija je 8-člana obitelj dobila 4 kanapa zemlje. Dakako, Mate nije živio u Dobranjama već u Bisku.
U Biteliću u Cetinskoj krajini se Dadići pojavljuju 1726. godine u Alberghettijevu zemljišniku, kada je u banderiji harambaše Matija Ćurkovića upisana obitelj Ivana Dadića.
U Stanju duše župe Bitelić s kraja 18. stoljeća upisana je obitelj Ante Dadića pokojnog Tadije (rođen 1795. godine, godina smrti nije upisana) i on je predak današnjih bitelićkih Dadića (4 obitelji, 9 duša).
I još ponešto o Dadićima izvan Biska i mućkog područja. U Košute je iz Biska doselio Marko Dadić i 1860. godine priženio se u obitelj Bakić s Adrijanom Masleša Bakić. Imali su šestero djece: Petricu (1860), Ivana (1860), Martina (1863), Josipa (1866), Antuna (1869) i Petra (1874).
Martin, sin Markov,1889. godine vjenčao se s Anđelom Bakić. U braku su dobili: Ivana (1889), Petricu (1893), Božana (1896) i Nikolu (1897). Josip, sin Markov, vjenčao se 1893. godine s Lucijom Kutlešom i imali su dva sina: Matu (1094) i Božana (1897).
Na triljskom području Dadići žive u Košutama (4 obitelji, 17 članova).
U Grabu pokraj Sinja žive Dadići-Betevići. U Stanju duša župe Grab zapisano je da se 1851. godine rodilo vanbračno dijete Frano Dadić, koji je odgojen u obitelji Filipa Livaje u Vraboču (zaselak Graba-AI). Vjenčao se 1881. godine s Mandom Betević, kćeri Ante Betevića i Pere Delić, rođene 8. ožujka 1859. godine, a koja je bila posljednji izdanak roda Betevića. Domaćin nove obitelji Frano uzeo je svoje (Dadić) i suprugino prezime (Betević) i tako je nastalo dvočlano prezime Dadić-Betević.
Bračni par Dadić-Betević imao je sina Luku, rođenog 7. listopada 1892. godine, koji se oženio s Lucom Čović, a sa njom je imao troje djece: Katu (1911), Anđu (1914) i Franu (1927).
Današnje dvije obitelji Dadić-Betević u Grabu s ukupno 5 osoba unuci su i praunuci Frane Dadića.
Dadići sele i u Bosnu, u Grahovo, gdje je biskup fra Marijan Bogdanović 1768. godine zabilježio 7-članu obitelj Petra Dadića.
U selo Lipu pokraj Livna Dadići su doselili iz okolice Sinja (vjerojatno iz Bitelića). Inače, na livanjskom području Dadići se prvi put spominju 1815. godine u selu Zabrišću.
Šibenski Dadići nisu istog krvnog podrijetla kao im do sada spominjani prezimenjaci. Prvi se 1680. godine spominje Martin Dadić u Šibeniku; Dadići su u Mandalini zapisani u 17., u Vrpolju u 18. stoljeću, a danas žive u Koprnu, Sitnom Donjem, Zablaću i Šibeniku.
Dadići upisani u dubrovačke matice podrijetlom su iz istočnog dijela Hercegovine. U upisu vjenčanja Madalene Milić Ivanove i Mate Dadića stoji da je mladoženja iz Popova (Mathia Dadich de Popouo). U upisu rođenja njihove kćeri Marije (1. svibnja 1740. godine) također je za Matu upisano da je „de Popouo.“ U nekoliko upisa susreće se Matina kći Franciska, udana za Andriju Draškića iz Popova; 1766., 1771., 1773. i 1777. godine. U upisu vjenčanja 1766. godine za supružnike (Andriju i Francisku) piše da su iz Trebinjske biskupije, što znači da su iz Hercegovine.
Nikola, sin Mate Dadića, pojavljuje se u više upisa rođenja svoje djece s Marijom Vukas(ović) Petrovom, i to 1779., 1781. i 1783., i u jednom upisu smrti kćeri Ane 1784. godine. Za Matinu kćer Anu (mlađu) u prigodi vjenčanja iz 1809. godine piše da je iz Belenića u Popovu (di Belenici in Popouo). U tom mjestu u Popovu polju Dadići se spominju 1709. godine. Tamo i danas žive pripadnici tog roda.
Najstariji, do sada poznati, pripadnik grane Dadića iz Belenića u Popovu polju je Stipan Dadić, koji je mogao biti rođen 1650. godine, a njegov sin Jure oko 1680. godine, što se doznaje iz matice krštenih stare župe Popovo polje koja je tada imala sjedište u Rupnom Dolu, a u koju su spadali i Belenići. Dio belenićkih Dadića oko 1850. godine, primjerice Ivan Dadić Ivanov, rođen 1750. godine u Belenićima, sele u Ševać Polje pokraj Čapljine, odakle se njegovi potomci šire na Bivolje Brdo, Domanoviće, te u novije vrijeme u Čapljinu, Mostar, Neum, Dubrovnik i neka druga mjesta.
Na otoku Visu Dadići se spominju 1587. godine.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"



Poveznice: Dadić | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Zadnji komentari na ovaj tekst:

Miso - Datum: 21.6.2016.

Ovo o 12 stoljecu u Skadru. U 12 stoljecu nije bilo prezimena, barem u ovom obliku..


dejandadic74 - Datum: 22.6.2013.

Dadici poticu iz okoline Skadarskoj jezera tu postoje najstariji zapisi iz 12 stoljeca .Pred najezdom turaka dijele se na dvije grupe i povlace veca ka Dubrovniku i Dalmaciji druga manja na sjever i kasnije pod vodjstvom Arsenija Carnojevica odlazi skroz gore do Peste i Praga kasnije se povlace i nastanjuju nize oko Mohaca u madjarskoj. Po zavrsetku prvog svjetskog rata i raspadom austro-ugarske dobijaju ultimatum da se nacionaliziraju ili vrate y ondasnju kraljevinu tada dolaze u Slavoniju i Baranju neki odlaze za Ameriku ima ih okolo New Yorka i Ohia . Pre zadnjeg rata pokojni Branislav Dadic je imao najveci broj zapisa i veliko stablo Dadica nakon njegove smrti supruga ruskinja se vratila u Rusiju neznam dali je moguce doci do kopija kompletne dokumentacije morao bih se raspitati preko djeda-strica dali je to sacuvano


Igor Dadić - Datum: 3.3.2012.

Ja sam iz Vinkovaca,1947. godine su moji došli iz Milešine u Slavoniju.Bilo bi lijepo kad bi se okupili da se vidi koliko nas ima! Pozdrav svim Dadićima ma gdje bili!


Pero Dadic - Datum: 8.2.2012.

U srednjoj Bosni(Kiseljak) nas nema puno, svega nekoliko familija i znam pouzdano da smo doseljenici iz Dalmacije(okolina Sinja, selo Bisko) Ako ima nekoga oz tih krajeva ko mi moze mozda poblize objasniti nasu povijest i porijeklo bio bih mu veoma zahvalan jer mi imamo jako skromnu biografiju tako da saznanja o nasem obiteljskom stablu sezu svega nekoliko generacija unatrag


Miza Dadić - Datum: 15.1.2012.

Ima li iko od Dadića da organizira
firmu, recimo DADIĆ DOO ... bilo gdje

pa, dragi moji, vidite koliko nas je ...

MOŽEMO ZAJEDNO PUNO TOGA NAPRAVITI !!!


Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Pročitajte sve komentare! Ukupno ih ima 22.

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!

Facebook komentari

Možete označiti kvačicu kod "Također objavite na Facebooku" kako bi i ostali vidjeli vaš komentar!

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Zadnji upisi u imenik:

Upišite se i vi!