Dadić

Broj komentara: 21 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 10725)

U osnovi prezimena je muško osobno ime Dado, koje je ustvari hipokoristik više hrvatskih narodnih imena kao što su: Dabiživ, Dalibor, Damir, Damjan, Danijel, Daslav, Davor, Dragan itd.
Danas u Hrvatskoj živi 1.210 osoba s prezimenom Dadić, a najviše ih je u Splitu i u Dalmaciji uopće.
Slična su postanja i prezimena: Dadaček (Bjelovar), Dadasović (l00 osoba, Ogulin, Pokuplje, Primorje, Moslavina), Dado (Našice, Kutina), Dadović (Sisak).
Dadići na mućkom području pojavljuju se u matici župnika Zmine fra Bonaventure Biloglava (1679-1686), u kojoj je 1685. godine upisano krštenje Petrice Dadić Ivanove i Petričine, a kumovala je Luca Žižić.
U venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine u Bračeviću upisan je Mate Dadić, ali s napomenom da je iz Biska. Njegova obitelj imala je stalno prebivalište u Bisku, a u Bračeviću su joj mletačke vlasti dale 28 kanapa zemlje.
U nekrologiju franjevačke Provincije Presvetog Otkupitelj godine 1737. upisana je smrt fra Frane Dadić iz Ogorja (Milešina).
Na mućkom području Dadići već u prvoj polovici 19. stoljeća postaju snažan rod: u novom austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Milešini je zabilježeno 6 obitelji s prezimenom Dadić: Antina, Ivanova, Jakovljeva, Jurina, Lukina i Mijina; godine pak 1948. u Milešini prebiva 27 obitelji Dadića roda.
Danas u Velikoj Milešini živi 5 Dadića obitelj s ukupno 27 duša.
Starina tog roda je Bisko, a prema J. Smodlaki potječu s Klisa, gdje prvi spomeni o njima potječu iz prve polovice 17. stoljeća. Na Klisu od njih sredinom 17. stoljeća nastale Smodlake, koji će kasnije proširiti u Split i Dugopolje.
Trećeg srpnja 1692. godine zabilježeno je da su Jure Dadić iz Biska, Pavao Pavletić iz Doca (Poljička Kneževina) i Petar Raič iz Brodarića (Trilj) dobili 10 kanapa zemlje u Čaporicama, ali i da je te zemlje prisvajao sebi Marko Žuljević, koji kao i ostali doseljenici iz Poljica nije dobio dovoljno zemlje od venecijanskih vlasti.
Pet godina kasnije, 13. kolovoza 1697. godine u Čaporicama je došlo do sukoba između trojice spomenutih Bišćana-Jure Dadića, Pavla Pavletića i Petra Raiča s Poljičanima-Matom Žuljevićem, Andrijom Čovićem, Grgom Krnjićem, don Tadijom Roguljićem i Stipanom Brajevićem zbog 30 kanapa zemlje u Čaporicama, Strmendocu i Glavašu. Opći providur je u ovom slučaju stao na stranu Dadića i njegovih Bišćana.
U zemljišniku iz 1709. godine u banderiji harambaše Marka Sučića rečenog Akrap upisano je u Bisku 7 i u Vojniću 2 obitelji s prezimenom Dadić: već spominjani Jure Dadić pokojnog Ilije s 10 ukućana, njegova braća Božo s 8 i Mijo s 12 članova u obitelji; Antun Dadić pokojnog Mate (8), Ivan Dadić pokojnog Ivana (2), Tadija Dadić pokojnog Marka (11), Ivan Dadić pokojnog Martina (12); u Vojniću upisani, a živjeli su u Bisku, dvojica braće, sinovi Martina Dadića: Mate s 13 i Petar s 3 člana u obitelji. Dakle, 1709. godine Dadići su u Bisku imali 9 obitelji sa 79 duša.
Više puta spominjani Jure Dadić pokojnog Ilije zabilježen je 17. i 18. srpnja 1709. godine u ulozi domaćina splitskom nadbiskupu Stjepanu Cupilliju u vrijeme njegova pastirskog pohoda Cetinskoj krajini. Inače, Jure Dadić je bio prokurator župske crkve u Bisku, čiju je obitelj na odlasku nadbiskup darovao "svetim predmetima".
U popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine u Bisku je upisano 7 obitelji s prezimenom Dadić: Antona Dadića (6 članova), Ilije Dadića aliti Jonića (6), Petra Dadića Danojlića (6), Grgura Dadića Renića (6), Petra Dadića Renića (4), Pavla Dadića Ursića (6) i Ivana Danojlića Dadića (7).
Dakle, od 34 obitelji i 177 duša u Bisku na Dadiće je 1725. godine otpalo 7 obitelji i 41 duša.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u sklopu banderije harambaše Marka Sučića rečenog Akrap u Bisku zabilježene su i sljedeće obitelji: Ante Dadića, Petra, Ilije i Jakova Dadića Ursića, Ilije Dadića Jonića, Ilije Dadića Danolića, Cvitka, Andrije, Petra i Ivana Danolića, Petra i Marka Dadića Renića, a ova dvojica posljednjih upisana su i s dvočlanim prezimenom Renić Dadić.
Dakle, od Dadića su u Bisku nastali sljedeći rodovi: Jonić, Ursić, Renić, Danolić. Od Dadića je na Klisu, te u Dugopolju i Koprivnom, nastao rod Smodlaka, koji su najprije bili upisivani kao Dadići, zatim Osmodlake i Osmodlačići, te od kraja 18. stoljeća kao Smodlake.
Godine 1725. u Dobranjama pokraj Imotskog u diobi zemlje sudjeluje već spominjani Mate Dadić, čija je 8-člana obitelj dobila 4 kanapa zemlje. Dakako, Mate nije živio u Dobranjama već u Bisku.
U Biteliću u Cetinskoj krajini se Dadići pojavljuju 1726. godine u Alberghettijevu zemljišniku, kada je u banderiji harambaše Matija Ćurkovića upisana obitelj Ivana Dadića.
U Stanju duše župe Bitelić s kraja 18. stoljeća upisana je obitelj Ante Dadića pokojnog Tadije (rođen 1795. godine, godina smrti nije upisana) i on je predak današnjih bitelićkih Dadića (4 obitelji, 9 duša).
I još ponešto o Dadićima izvan Biska i mućkog područja. U Košute je iz Biska doselio Marko Dadić i 1860. godine priženio se u obitelj Bakić s Adrijanom Masleša Bakić. Imali su šestero djece: Petricu (1860), Ivana (1860), Martina (1863), Josipa (1866), Antuna (1869) i Petra (1874).
Martin, sin Markov,1889. godine vjenčao se s Anđelom Bakić. U braku su dobili: Ivana (1889), Petricu (1893), Božana (1896) i Nikolu (1897). Josip, sin Markov, vjenčao se 1893. godine s Lucijom Kutlešom i imali su dva sina: Matu (1094) i Božana (1897).
Na triljskom području Dadići žive u Košutama (4 obitelji, 17 članova).
U Grabu pokraj Sinja žive Dadići-Betevići. U Stanju duša župe Grab zapisano je da se 1851. godine rodilo vanbračno dijete Frano Dadić, koji je odgojen u obitelji Filipa Livaje u Vraboču (zaselak Graba-AI). Vjenčao se 1881. godine s Mandom Betević, kćeri Ante Betevića i Pere Delić, rođene 8. ožujka 1859. godine, a koja je bila posljednji izdanak roda Betevića. Domaćin nove obitelji Frano uzeo je svoje (Dadić) i suprugino prezime (Betević) i tako je nastalo dvočlano prezime Dadić-Betević.
Bračni par Dadić-Betević imao je sina Luku, rođenog 7. listopada 1892. godine, koji se oženio s Lucom Čović, a sa njom je imao troje djece: Katu (1911), Anđu (1914) i Franu (1927).
Današnje dvije obitelji Dadić-Betević u Grabu s ukupno 5 osoba unuci su i praunuci Frane Dadića.
Dadići sele i u Bosnu, u Grahovo, gdje je biskup fra Marijan Bogdanović 1768. godine zabilježio 7-članu obitelj Petra Dadića.
U selo Lipu pokraj Livna Dadići su doselili iz okolice Sinja (vjerojatno iz Bitelića). Inače, na livanjskom području Dadići se prvi put spominju 1815. godine u selu Zabrišću.
Šibenski Dadići nisu istog krvnog podrijetla kao im do sada spominjani prezimenjaci. Prvi se 1680. godine spominje Martin Dadić u Šibeniku; Dadići su u Mandalini zapisani u 17., u Vrpolju u 18. stoljeću, a danas žive u Koprnu, Sitnom Donjem, Zablaću i Šibeniku.
Dadići upisani u dubrovačke matice podrijetlom su iz istočnog dijela Hercegovine. U upisu vjenčanja Madalene Milić Ivanove i Mate Dadića stoji da je mladoženja iz Popova (Mathia Dadich de Popouo). U upisu rođenja njihove kćeri Marije (1. svibnja 1740. godine) također je za Matu upisano da je „de Popouo.“ U nekoliko upisa susreće se Matina kći Franciska, udana za Andriju Draškića iz Popova; 1766., 1771., 1773. i 1777. godine. U upisu vjenčanja 1766. godine za supružnike (Andriju i Francisku) piše da su iz Trebinjske biskupije, što znači da su iz Hercegovine.
Nikola, sin Mate Dadića, pojavljuje se u više upisa rođenja svoje djece s Marijom Vukas(ović) Petrovom, i to 1779., 1781. i 1783., i u jednom upisu smrti kćeri Ane 1784. godine. Za Matinu kćer Anu (mlađu) u prigodi vjenčanja iz 1809. godine piše da je iz Belenića u Popovu (di Belenici in Popouo). U tom mjestu u Popovu polju Dadići se spominju 1709. godine. Tamo i danas žive pripadnici tog roda.
Najstariji, do sada poznati, pripadnik grane Dadića iz Belenića u Popovu polju je Stipan Dadić, koji je mogao biti rođen 1650. godine, a njegov sin Jure oko 1680. godine, što se doznaje iz matice krštenih stare župe Popovo polje koja je tada imala sjedište u Rupnom Dolu, a u koju su spadali i Belenići. Dio belenićkih Dadića oko 1850. godine, primjerice Ivan Dadić Ivanov, rođen 1750. godine u Belenićima, sele u Ševać Polje pokraj Čapljine, odakle se njegovi potomci šire na Bivolje Brdo, Domanoviće, te u novije vrijeme u Čapljinu, Mostar, Neum, Dubrovnik i neka druga mjesta.
Na otoku Visu Dadići se spominju 1587. godine.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

Poveznice: Dadić | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Zadnji komentari na ovaj tekst:

dejandadic74 - Datum: 22.6.2013.

Dadici poticu iz okoline Skadarskoj jezera tu postoje najstariji zapisi iz 12 stoljeca .Pred najezdom turaka dijele se na dvije grupe i povlace veca ka Dubrovniku i Dalmaciji druga manja na sjever i kasnije pod vodjstvom Arsenija Carnojevica odlazi skroz gore do Peste i Praga kasnije se povlace i nastanjuju nize oko Mohaca u madjarskoj. Po zavrsetku prvog svjetskog rata i raspadom austro-ugarske dobijaju ultimatum da se nacionaliziraju ili vrate y ondasnju kraljevinu tada dolaze u Slavoniju i Baranju neki odlaze za Ameriku ima ih okolo New Yorka i Ohia . Pre zadnjeg rata pokojni Branislav Dadic je imao najveci broj zapisa i veliko stablo Dadica nakon njegove smrti supruga ruskinja se vratila u Rusiju neznam dali je moguce doci do kopija kompletne dokumentacije morao bih se raspitati preko djeda-strica dali je to sacuvano


Igor Dadić - Datum: 3.3.2012.

Ja sam iz Vinkovaca,1947. godine su moji došli iz Milešine u Slavoniju.Bilo bi lijepo kad bi se okupili da se vidi koliko nas ima! Pozdrav svim Dadićima ma gdje bili!


Pero Dadic - Datum: 8.2.2012.

U srednjoj Bosni(Kiseljak) nas nema puno, svega nekoliko familija i znam pouzdano da smo doseljenici iz Dalmacije(okolina Sinja, selo Bisko) Ako ima nekoga oz tih krajeva ko mi moze mozda poblize objasniti nasu povijest i porijeklo bio bih mu veoma zahvalan jer mi imamo jako skromnu biografiju tako da saznanja o nasem obiteljskom stablu sezu svega nekoliko generacija unatrag


Miza Dadić - Datum: 15.1.2012.

Ima li iko od Dadića da organizira
firmu, recimo DADIĆ DOO ... bilo gdje

pa, dragi moji, vidite koliko nas je ...

MOŽEMO ZAJEDNO PUNO TOGA NAPRAVITI !!!


MIRJAM DADIĆ - Datum: 19.11.2011.

Pozdrav Dadićima,ja sam iz Zadra,moji su već dugo u Zadru jedno pet ili 6 pokoljenja,ima još obitelji Dadaić u Zadru.


Pročitajte sve komentare! Ukupno ih ima 21.

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!