Podaci o porijeklu prezimena su, uz dozvolu autora, u potpunosti preneseni iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Ante Ivankovića i Jure Keruma. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor: www.ogorje.net
Ukupni broj prezimena u bazi je: 181 • Zadnja promjena: 17.08.2008.
Ukupni broj komentara je: 634 • Zadnja tri komentara su o prezimenima: Vasilj datum: 30.7.2010. Matešić datum: 29.7.2010. Bešlić datum: 29.7.2010.
S jezičnog motrišta prezime Krolo je povijesna izvedenica od imenice kralj. Naime, imenica kralj nastala je od imena najpoznatijeg srednjovjekovnog vladara Karla Velikog (njemački Karl, latinski Carolus), koji je slavljen kao obnovitelj Rimskog Carstva.
Riječ kralj (kral) preuzeli su gotovo svi slavenski narodi, u čijim je jezicima kral metatezom likvidom pretvoreno u krol (praslavenski krolj6, poljski krol, ruski korol, mađarski kiral). Nekadašnji oblik u njemačkom se sačuvao u prilično čestom prezimenu Kroll, koje odgovara našem Krolo. Pokušaj nekih autora da prezime Krolo dovedu u vezu s njemačkim glagolom krollen, što znači malaksati, sustati od slabosti, temelji se samo na glasovnoj sličnosti.
Krole se na mućkom području zabilježene u Alberghettijevu zemljišniku (1725 -1729), u kojem su u Gizdavcu u sklopu banderije harambaše Jure Jelavića upisane 4 obitelji s prezimenom Krolić (u izvorniku Crollich): Stipanova, Nikina i dvojice domaćina s imenom Ante.
U Gizdavcu su Krole zabilježene i u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, i to tri obitelji: Pavina, Petrova i udovice Marte; tada su i u Muću Gornjem zabilježene dvije obitelji s prezimenom Krolo: Lovrina i Mijina.
Popis stanovništva 1948. godine u Gizdavcu je zatekao 7 obitelji s prezimenom Krolo.
Danas Krole žive u Muću Gornjem (15 obitelj, 51 duša) i u Gizdavcu (1, 3).
Starina roda Krolo je na livanjskom dijelu Buškog blata, u selu Mišima, gdje je u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio 4-članu obitelj Jure Krole. To je bila jedina obitelj s ovim prezimenom, koja nije odselila u Cetinsku krajinu. Još 1691. godine obitelj s prezimenom Krolo dobila je zemlju i pašnjake u planinskim dijelovima Cetinske krajine, u Strmendocu i Tijarici.
J. A. Soldo navodi i dva spomena o Marku Kroli Jakovljevu, trgovcu iz Kamenskog. Drugog siječnja 1791. godine sinjski trgovci Vuletići, koji su trgovali s Markom Krolom i Cvitom Pavlovićem, nakon obavljenog obračuna morali su im platiti za 30 volova 209 zlatnih mletačkih cekina (10.032 lire) i 17,11 lira, što su toga dana i isplatili. Petog lipnja 1794. godine Marko je Krolo primio od sinjskog trgovca Ivana Buljana previše novca za 100 konja, pa je dužan 3.140,8 lira vratiti u tri rate: prvu do blagdana Svetog Mihovila, a preostale tijekom 1795. i 1796. godine.
Današnje Krole na buškoblatskom dijelu općine Tomislavgrad (Kazaginac, Donja Grabovica), kao i na livanjskom području (Podhum, Donji Žabljak i Prisap) doselili su iz Cetinske karjine, iz Kamenskog u drugoj polovici 19. stoljeća.
U Podhumu pokraj Livna danas žive Eranovići, koji su nastali od roda Krolo, a i oni su doselili s područja Dalmacije.
Danas na triljskom području Krole žive: u Kamenskom (25 obitelji, 52 člana), Strmendocu (1, 14) i Trilju (7, 10).
Ovo nema veze s vezom!
Knjigu o prezimenima piše čovjek koji je toliki "poznavatelj" prezimena da je obradio sva prezimena od Imotskog, Sinja, Splita, Solina, Kaštela, Trogira do Muća - svašta.
Obična nagadjanja vezana uz pisanje neistina, lažiranje povijesti i svega što je iza nas.
Pogledajte samo prezime Zuban...
"Prezime je istovjetno sa zastrajelim narodnim osobnim imenom Zuban, koje spada u skupinu imena izvedenih od imenice zub, naziva bjeličastih izraslina koštanog tkiva u čeljusti presvučenih caklinom, koje služe za griženje i žvakanje"....
ili naprimjer Kerum:
"Jezičnim postanjem prezimena Kerum nije se još nitko bavio. U ovom prvom pokušaju iznosimo nekoliko možebitnih pretpostavki postanja ovog veoma rijetkog prezimena, gotovo isključivo ograničenog na područje sela Radunića u općini Muć.
Prva asocijacija je glagol keriti se sa značenjem lolati se, bančiti, lumpovati, bekrijati, terevenčiti, ali sve to činiti na osobit način uz puno buke, sa željom da se izazove senzacija u okruženju.
U turskom jeziku postoji sintagma „kerem bujrum“ sa značenjem dopusti, izvoli, pri čemu je promjenu prvog dijela kerem u kerum lako objasniti...."
Koje gluposti od strane autora knjige!
Pametnome dosta.
Žali Bože papira.
Štovanome autoru predlažem da nas ostavi na miru, hvala na trudu, nemojte više - molim Vas!!!!
