Mijač

Broj komentara: 6 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 6676)

S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od Mijo, jednog od naših oblika biblijskog imena hebrejskog podrijela Mihovil (Michael), što znači "koji je kao Bog". Kult arkanđela Mihaela s vagom "dobra i zla" u ruci i zmajem kao inkarnacijom Sotone pod nogama, bio je proširen i u Slavena, jer su elementi dualizma bili prisutni i u slavenskom poganstvu. Od Mihael nastalo je mnogo imena kao što su: Mihovil, Mijovil, Mijat, Mihat, Mijo, Miho, Miše, Miško..."
Inače, arkanđel Mihovil je biblijski vojskovođa vojske nebeske, pobjednik u borbi protiv pobunjenih anđela i voditelj blaženih duša u raj.
Prezime Mijač na mućkom području javlja se 1835. godine u austrijskom zemljišniku, kada je u Muću Donjem zabilježena obitelj Ive Mijača; popis stanovništva 1948. godine zatekao je u tom mjestu 4 obitelji s prezimenom Mijač.
Zanimljivo je spomenuti da je u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine u nedalekim Kladnjicama upisana obitelj 3-člana obitelj Stipana Mijača Grginog (dva muškarca i jedna žena, ali koji nemaju zemlje).
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine Mijača nema u Kladnjicama, ali ih ima, kako je već rečeno, u Muću Donjem.
Danas u Muću Donjem žive 3 Mijačeve obitelji s ukupno 4 duše.
Mijači u Muć Donji doselili iz Kladnjica, vjerojatno, iako postoji i mogućnost da su stigli s druge strane Svilaje, iz Maljkova.
Kako ovo ime u Hrvata glasi Mihovil, Miho, Mijovil, Mijo, Mijat, Miško, Mišo, prezimena izvedena od njih glase različito:
-od Mijo izvedeno je Mijač (130, Split, južna i srednja Dalmacija), Mijačević (100, Vinkovci, Pakrac, istočna Slavonija), Mijačika (Makarska, srednja i južna Dalmacija), Mijačković (Novska, Banovina, Moslavina),
-kao i prezimena: Mi(j)oč (440, južna Dalmacija, Zagora, istočna Slavonija), Miočev (Biograd, sjeverna Dalmacija), Miočević (320, Makarska, Biograd), Miočić (990, Drniš, Zadar, Primorje), Miočinović (280, Petrinja, Banovina);
-od Miho je Mihoč (Cetinska krajina, Lastovo, Split), Mihoček (Međimurje), Mihočević (u Hrvatskoj 110, osoba, Dubrovnik, južna Dalmacija), Mihočić (Opatija, Rijeka), Mihočinec (Samobor);
Zbog kaotičnog stanja u hrvatskoj ortografiji do Ljudevita Gaja, zbog "omraženog" glas "h", njegova zamjenjivanja glasom "j" u mnogim hrvatskim govorima, te ispuštanja glasa "j" u pisanju, u Dalmatinskoj se zagori to prezime bilježi u više oblika:
-Mihoč,
-Mioč,
-Mijoč,
-Mijač
ili pak duži oblici:
-Mihočević,
-Mijočević,
-Mijačević.
Čini se da smo na pravom put ako bismo sve ovo smatrali oblicima istog prezimena.
Veoma je znakovito da se Miači (Mioči) pojavljuju kao izbjeglice iz Bosne u mjestu Banj na otoku Pašmanu u zadarskom arhipelagu 1659. godine, dakle stigli su u vrijeme Kandijskog rata (1645-1686).
Kako iz Bosne nema starijih podataka, moramo se zadovoljiti prvim potpunim popisom bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/42. godine, u kojem su pripadnici tog roda zabilježeni:
-u naselju Jaklić-Slimac, župa Rama, dvije obitelji s prezimenom Miač (u izvorniku Miaç): Ilijina s 21 i Matina s 19 duša;
-u Žiroviću pokraj Livna tada je upisano 5-člano kućanstvo Petra Miačevića;
-u Ćutukovićima pokraj Kreševa 4-člano domaćinstvo Mate Miačevića;
-u Uzarićima pokraj Širokog Briga 6-člana obitelj Mije Miača;
-u Grgurićima pokraj Livna 30-člana obiteljska zadruga Tome Mioča.
Dakle, Miači odnosno Mijači su ramskih ili livanjskih korijena.
U popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine upisani su sljedeći pripadnici tog roda:
-u Rami, u naselju Jaglić, 6-člana obitelj Marka Miačevića;
-u Letki pokraj Duvna 3-člano kućanstvo Pave Miačića;
-u Kreševu tri obitelji s prezimenom Miačević: Ivanova s 8, Stipana prvog s 8 i Stipana drugog s 2 duše;
-u Fojnici 4-člana obitelj Križana Miačevića.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725-29) u Maljkovu, naselju između Sinja i Vrlike, u sklopu banderije serdara Stipana Vučkovića upisana obitelj Mije Miačevića. Tada su Mijo Miačević i brat mu Mate zajedno s Vidom Cavalićem dobili samo 2 kanapa zemlje, a imali su obvezu podizanja šarampova za obranu. Inače, njihov je boravak u Maljkovu bio privremen.
Godine 1737. braću Matu i Miju Miačeviće zadesio je pomor volova, pa kako onda nisu mogli obrađivati svu svoju zemlju, dio su ustupili na obradu Sinjaninu Mati Lovriću i sinovima.
Dvadesetog svibnja 1714. godine Ilija Čipčić (70 godina), Ivan Blažević (56) i Marijan Roguljić (52) posvjedočili su pred splitskim kancelarom u uredu sinjskog providura da su franjevci pastorizirali dugopoljsko i mućko-lećevačko područje, a pri tome su izričito naveli fra Ljudevita Miačevića, fra Tomu Cavelića i još neke fratre.
Što se pak tiče inačice Mioč odnosno Miočević, u Šibeniku je 1698. godine zabilježena Anastasia Mioçeuich (Miočević), a isti je oblik prezimena zabilježen u Šibeniku i 1748. godine; u Šibeniku je još ranije 1582. godine zabilježen Franciscus Mioçich. Spomenimo da je u Šibeniku 1585. godine upisan i Gregorius Miofcich (Grgur Miovčić).
Među plemenima koja se spominju u Tučepima (Makarsko primorje) između 1667. i 1730. godine, a i danas žive u tom mjestu, M. Šetka navodi Mihočeviće odnosno Miočeviće, kao i podatak da su doselili iz Kozice pokraj Vrgorca.
U venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine Gali pokraj Sinja u banderiji harambaše Jakova Tomaševića upisan je samac Stipan Miočević.
U popisu vjernika Splitske nadbiskupije splitski je nadbiskup Ivan Laghi 1725. godine u Srednjem Selu na Šolti zapisao 5-članu obitelj Ivana (Zuane) Mioča.
Oblik prezimena Mihoč novijeg je datuma, a njegovo prvo pojavljivanje u maticama stare župe Otok 1744. godine glasilo je Mioč odnosno Miočević.
Miočevići u Cetinskoj krajini na početku 18. stoljeća imaju i neobične obiteljske nadimke: Trboglav i Tiganj.
Što se tiče pripadnika ovog roda, danas u Otoku živi jedna tročlana obitelj s prezimenom Mihoč, a ostali (11 obitelji, 36 duša) opredijelili su se za prezime Mijoč.
Šibenski dio roda Miočevića dao je Katoličkoj crkvi biskupa Ivana Antuna Miočevića, koji je dvadesetak godina (1768-1786) upravljao Trogirskom biskupijom. Kao vrsnog poznavatelja hrvatskih narodnih običaja spominje ga i A. Fortis u svom "Viaggio in Dalmazia", objelodanjenom u Veneciji 1774. godine. Dvije godine kasnije pojavljuje se i svojevrsni odgovor opatu Fortisu u obliku knjige darovitog mladog (22 godine) Sinjanina Ivana Lovrića "Bilješke o putu u Dalmaciju opata Alberta Fortisa i životopis Stanislava Sočivice". Lovrić, uz ostalo, zamjera Fortisu marginalizaciju biskupa Miočevića kao izvrsnog poznavatelja svega onoga o čemu Fortis piše i pri čemu i mnogo griješi. Fortis, koji je bio uvjeren da je biskup obilato pomagao Lovriću u pisanju, kasnije izriče svoje poštovanje prema Miočeviću, te da mu je dva puta pisao, kao i da ga nije zatekao kod kuće u Trogiru.
Danas na livanjskom području u Vrželama žive Mioči i Mijoči, a najbrojniji Mioči prebivaju na duvanjskom području, u Šujici (70 obitelji, 302 duše), zatim u Tomislavgradu (4, 11), s napomenom da je u posljednjih 25 godina 20. stoljeća iz Šujice u Hrvatsku, veoma malo u Bosnu, i svijet odselilo 50 obitelji s prezimenom Mioč.
Mioči se pak prvi put javljaju u maticama stare župe Duvno sa sjedištem u Seonici 23. studenog 1822. godine (ženidba Ivana Mioča sina Jozina i majke Kate rođene Papić iz Vedašića s Anđom kćeri Ivana Jurčevića iz Šujice i majke Mare rođene Kutlešić iz Šujice. Jedan od kumova na vjenčanju bio je i Niko Mioč iz Šujice).
Inače, šujički Mioči doselili su s livanjskog područja, a dio pripadnika tog roda uputio se pri kraju turske vladavine na kuprešku visoravan. Danas Mioči žive u Osmanlijama i u gradu Kupresu.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

Poveznice: Mijač | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Zadnji komentari na ovaj tekst:

tibos - Datum: 9.8.2013.

DOPUNA za I z v o r e:
--ARJ(dio VI),ZGB,1904.-1910.,str.662.-jezikoslovac-urednik T Maretic je napisao:"MIJAC...,m.upravo ime od mila umjesto Mihovil,ali u nase vrijeme sluzi kao prezime u Hrvatskoj i u Hercegovini.Schem.zagr.1880..183.Etnograf.zbor.780."


tibos - Datum: 9.8.2013.

DOPUNA o prezimenu Mijac:
--Nose ga Hrvati,a potjece vjerojatno iz Srednje Bosne.Danas u Hrvatskoj zivi oko 200 nositelja ovoga prezimena,a najvise ih je u:Splitu(62),Kninu(25)i Zagrebu(17)...Prisutno je u vecini hrv.zupanija,a najvise u:Splitsko-dalmatinskoj,Zagrebackoj,Sibensko-kninskoj,Licko-senjskoj,Sisacko-moslavackoj,Dubrovacko-neretvanskoj,Osijecko-baranjskoj i Primorsko-goranskoj zupaniji.Ovo prezime je PATRONIMIK jer je izved.od m.imena prvonositelja -MIJACA(na c tvrdi znak),nom .MIJAC.Ime MIJAC-prema onomasticaru prof.M.Simundicu-je hipokoristik od o.m.imena:MIHAIL/MIHAILO,MIHAJLO,MIHOVIL,MIJAIL/MIJAILO.Jezikoslovac dr T.Maretic je naveo:"Mihac ili Mijac(prvo u Novak-pom.;a drugo u schem.zagr.kao prezime)."--I z vo ri(dopuna):M.Simundic,Rj.osobnih imena,Zgb,1988,str.218.-220.;Dr T.Maretic,O narodnim imenima i prezimenima u Hrvata i Srba,Rad JAZU,knj.82.,Zgb,1886.,str.86.;P.Skok,Etimologij.rj.hrv.ili srp.jezika,knj.2.,Zgb,1972.,str.420.-421.;hjp.novi-liber.hr/(vidi pod Mijac);www.prezime.net/Mijac;Dr F.Ivekovic-dr I.Broz,Rj.hrv.jezika,sv.I.,Zgb,1901.;ARJ(dio VI),Zgb,1904.,str.652.704.-705.(urednik T.Maretic)


Ibro Tabakovic - Datum: 15.3.2010.

Za gosp.Josipa Miocica:
Mislim da je Vase prezime nastalo od Milcic-gdje je doslo do promjene -l- u -o-,a Milcic je deminutiv od Milak,jednog od hipokoristka od imena Mihovil.Vidite izvore koje sam naveo za prezimena :Mijac,Mijacic,Miocevic i Milcic.
Rijec MILAK ima jos dva znacenja koja mozete naci u mojim izvorima pod 1)...


Ibro Tabakovic - Datum: 15.3.2010.

Napomena:
IZVOR za prezimena: Mijac, Miocevic i Miocic
1)Rjecnik hrv.ili srp.jezika,sv. 24. sestoga dijela,JAZU ,Zagreb,1904.str.652.,704.,705. i 727.;
2)M.Simundic,Rjecnik osobnih imena,Zagreb,1988.,str.220.(hipokoristici od Mihovil);
3)P.Skok,Etimologijski rjecnik hrv.ili srp.jezika,knj.II,Zagreb,1972.,str.420-421.(o prezimenu Mijac i sl.)...


Ibro Tabakovic - Datum: 15.3.2010.

1)prezime MIJAC:(str.652)
Mijac,Mijaca,m. upravo ime od mila mjesto Mihail,ali u nase vrijeme sluzi kao prezime u Hrvatskoj i u Hercegovini.Schem.zagr.(1880)183.Etnogr.zborn.5,780.
Mijacic a)prezime.sem.pakr.(1898)26.Zabiljezeno i prije nasega vremena("Miachiz").T.Smiciklas spom.251.
2)Prezime MIOCEVIC:(str.727)
Miocevic,m.prezime.orini 79.Ne zna se,je li postalo od Milcevic promijenivsi se l u o,ili od Mihocevic izgubivsi se h.
Miocic,m.ime sela a) u Dalmaciji u kotoru kninskom.A.Masek 52....
Postalo valjda od Milcic...promijenivsi se l u o.(VIDI pod PS)
Miocici,m.pl.zaselak u Dalmaciji u kotoru dubrovackom.A.Masek 87.
PS:a)(str.705.)Milcic m.dem. od MILAK(vidi pod b))
b)MILAK(str.704.).Narod u Lici MILKOM zove ugodnu i drazesnu okolinu,bila ta oko pojedine kuce ili cijelog sela...(MILAK...kao znaci MILINA...)


Pročitajte sve komentare! Ukupno ih ima 6.

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!