PORIJEKLO PREZIMENA

Podaci o porijeklu prezimena su, uz dozvolu autora, u potpunosti preneseni iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Ante Ivankovića. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor: www.ogorje.net

Ukoliko imate upit o porijeklu nekog prezimena koje nije u bazi, ovdje ga možete postaviti. Posjetitelji koji imaju podatke za to prezime će ih napisati na stranicu kako bi vi i ostali dobili potrebne informacije.

POŠALJITE UPIT ZA PREZIME

Top 10 najčitanijih prezimena:

Jukić - 46384
Topić - 46136
Jurić - 17697
Bašić - 17525
Muslim - 17177
Grubišić - 16489
Bilić - 16226
Delić - 15959
Šimić - 14822
Burić - 14250

Statistika:

• Ukupni broj prezimena: 4842

• Ukupni broj komentara: 2099

• Zadnjih 5 komentiranih prezimena:

Blažević - 5.2.2012.
Gašpert - 5.2.2012.
Bilić - 4.2.2012.
Gašpert - 4.2.2012.
Ivanković - 4.2.2012.

Zadnji upiti o prezimenima:

Prezimena pod slovom: A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž

Sarić

Broj komentara: 7 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 10285)

U osnovi tog matronimskog prezimena je biblijsko ime hebrejskog podrijetla Sara sa značenjem kneginja. To je ime Abrahamove žene, majke Izakove i pomajke prvog Abrahamova sina Jišmaela (Ismaila, od kojeg su potekli Arapi)) i pramajke svih Hebreja.

U Hrvatskoj se danas 980 osoba preziva Sarić, a najviše ih je u Cetinskoj krajini, na kliško-mućkom području, u Lukarima (Knin), te u okolici Dubrovnika, Slavonskog Broda i Zagreba.
Sarići su na mućkom području rod novijeg vremena: u popisu stanovništva 1948. godine upisano je u Neoriću 11 obitelji s prezimenom Sarić, što ne znači da tu nisu stigli i ranije, svakako iza 1835. godine, jer nisu upisani u austrijskom zemljišniku iz te godine.
Danas u Neoriću živi 6 obitelji s prezimenom Sočo, koje imaju ukupno 18 duša.
Starina roda Sarića je Prugovo, mjesto u zaleđu Klisa.
U matici krštenih stare župe Zminovo, koje je od 1679. do 1686 godine vodio „leteći“ župnik fra Bonaventura Biloglav, zabilježeni su i najstariji podaci o rodu Sarića u Prugovu:
-1679. godine Frane Sarić;
-1680. godine Petar i Martin Sarić;
-1685. godine Petar, Martin i Duje Sarić.
U arhivu Šibenske biskupije sačuvan je popis obitelji, koje su 1686. godine doselile iz župe Zmina na skradinsko područje:
-u Skradin je u skupini Luke Živkovića doselila 7-člana obitelj Jure Sarića (2 odrasla muškarca, dvoje muške djece i 3 odras¬le ženske osobe);
-u Velim u skupini Ivice Blaževića stigle su: 4-člana obitelj Martina Sarića (2 odrasle muške osobe, po jedno muško i žensko dijete) i 8-člana obitelj Luke Sarića (tri odrasle muške osobe, dvoje muške i troje ženske djece). Obitelj Luke Sarića stigla je s 13 grla krupne i 20 grla sitne stoke.
-u Velim u skupini Mije Blaževića doselio je Jure Sarić, uz čije je ime upisano da ima četiri osobe za oružje, te po šest muškaraca i ženskih osoba, dakle obitelj od 16 duša.
U arhivu franjevačkog samostana u Sinju sačuvan je dio matica fra Lovre Jazidžića, doseljenika iz Duvna, za razdoblje od 1700. do 1704. godine, s napomenom da se podaci za Prugovo i Broćanac odnose na razdoblje do 1702. godine. Naime, te je godine je fra Lovre (župnik u pokretu, koji je pratio narod i podatke o njemu bilježio u maticama, a nosio ih je u torbi) imenovan za stalnog župnika u župi Dicmo-Koprivno. Evo i Sarića upisanih u fra Lovrine matice:
• 1700. godine Ivana Sarić iz Prugova bila je krštena kuma Matiji Bašić, kćeri Todora i Kate Bašić;
• 1700. godine krstio se Antun sin Mije Sarića i Ivane, kum Todor Bašić iz Prugova;
• 1700. godine krstio se Petar sin Ivana Sarića i Luce, kum je bio Grgur Dropulić iz Gizdavca;
• 1701. godine Marko Sarić iz Prugova bio je kum na krštenju Jure sina Frane Mijića i Vidosave;
1701. godine Marko Sarić iz Prugova bio je kum na krštenju Marka sina Todora i Kate Bašić;
• 1702. godine krstio se Mate sin Petra Sarića i Kate, a kumovi su bili Nikola i Matija Milić;
• 15. veljače 1700. godine ubilježena je udaja Ive kćeri Duje Sarića iz Prugova.
Godine 1692. na kliško-vranjičkom području zabilježen je Grgur Sarić koji ima nešto zemalja i u Prugovu.
Godine 1709. u banderiji harambaše Mate Veića iz Neorića u Prugovu je zabilježena obiteljska zadruga Mije Sarića pok. Luke s 28 i obitelj Petra Sarića pok. Duje s 18 duša.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725-29) u Prugovu su upisane tri Sarića obitelji: Luke pok. Mije, njegova brata Ilije i Petra pok. Duje.
U Prugovu je u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine upisano šest obitelji s prezimenom Sarić: dvojice Anta, Barišina, Dujina, Martinova i Matina; godine 1948. u Muću je živjelo 13 Sarića obitelji..
U spisima sinjskih bilježnika J. A. Soldo našao i opis zanimljivog događaja u vezi sa Sarićima. "Godine 1784. Aneta, kći Anzola Sarića, kaplara u kompaniji poručnika conta Ema Crouatija a cavallo udala se za Luigija Florija pokojnog. Bernardina, plemića iz Verone. Sarić je dao svojoj kćeri obilnu rubeninu u vrijednosti od 1.760 lira, zlatnih ukrasa (dva para naušnica od kojih jedan s biserima, a drugi od čista zlata), srebrene kopče za cipele, a još jednu na kruni, usve u vrijednosti od 930 lira, malih i velikih limenih tanjura (110 lira), cipele od svile, teleće kože i deset pari od grubog platna, krevet, jastuke i pokrivač od grubog platna (160 lira).Novca joj je dao 2.180 lira, usve 6.200 lira. Zaručnik je time bio zadovoljan i obećao je da će miraz čuvati u Calluri, gdje će živjeti. U slučaju nevolje, nedaobog, miraz će pripasti supruzi do njezine posljednje volje, i čuvat će ga po mletačkim zakonima."
Iz svega navedenog očigledno je da su Sarići starosjedioci u Prugovu i da su tamo živjeli i prije konačnog oslobođenja Klisa od Turaka 1648. godine.
Sarići pak u maticama župe Trilj mogu pratiti od početka 19. stoljeća ili posve precizno od vjenčanja Stipana Sarića i Marte Župa (1818), koji su u braku imali dvoje djece: Anu (1838) i Ivanu (1831). U 19. stoljeću u triljskih Sarića zabilježeno je još pet vjenčanja:
1. Petar Sarić i Petrica Šipić vjenčani 1841. godine, djeca: Lucija (1843), Lucija druga (1844), Anđela (1853), Marija (1857) i Josip (1861);
2. Andrija, Sarić i Jelena Šipić vjenčani 1846. godine, djeca: Ivan (1858) i Martin (1862);
3. Stipan Sarić i Marta Dukić, vjenčani 1874. godine, djeca: Ana (1875), Anđela (1879),Katarina (1882), Martin (1885);
4. Ivan Sarić i Petrica Vlastelica Kovač, vjenčani 1884.,djeca: Jelena (1891),Ivan (1897);
5. Mate Sarić i Paškva Prcela, vjenčani 1893., djeca: Ivana (1895),Ana (1897), Andrija (1899).
Danas na triljskom području Sarići žive u Trilju (7 obitelji, 17 članova).

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

Zadnji komentari na ovaj tekst:

Ibrahim Tabakovic - Datum: 11.11.2011.

Stovani gosp.Tomislave, --Moguce je da je prezime Saric negdje nastalo : 1.ili od rijeci SARA:madj.s z a r=cijev,kost cjevanica,izveden naziv za gornji dio cizme sto se nazuva do ispod koljena.Prema etimologu prof.P.Skoku:"Ovamo ide i s a r e f pl.(Ivankovi,Slavonija)"cest koja drzi stroj(=tkalacki stan,a sastoji se iz 4 daske.Deminutiv na --ice:s a r i c e f.pl.(Virje)"na tkalackom stanu,na kolima".Nalazi se jos u slov.i ces.jeziku.Ide u kulturnu sferu ka i c i z m e...Od madz.s z a r..." 2.ili je istoga podrijetla kao i rijec s a r a c(na c tvrda kvacica),sto znaci"sedlar" i"prezime"(P.Skok).Balkanski turcizam ar.podrijetla(ar.s e r g>tur.narodski s a r a c)iz zanatske terminologije...Prema rjecnicaru dru B.Klaicu s a r a c znaciremenar,sedlar,kozar,samarddzija...Prema turkologu prof.dru I.Smailovicu s a r a c je "remenar,zanattlija koji pravi i prodaje razne predmete od koze ,kao sto su:sedla,uzde,tasne,kaisevi i sl". --IZVOR:Dr B.Klaic,Rj.stranih rijeci,Zagreb 1962,str.1303;P.Skok,Etimologij.rj.hrv.ili srp.jez.,knj.3,Zagreb 1973,str.203;Dr I.Smailovic,Tursko-bosanski rj,Tuzla 2007,str.335;A.Skaljic,Turcizmi u sh.jez,Sarajevo e985,str.549;ARJ(dio XIV),JAZU Zagreb,str.637-638.648. Uz pozdrav

Vrh stranice

Tomislav Sarić - Datum: 10.11.2011.

Postoje još dvije zanimljivosti: 1. Uz navedene mogućnosti, moguće je da prezime vuče korijen i od imenice 'sara' na obući. 2. Prezime Saraca u Dubrovniku.

Vrh stranice

Ibrahim Tabakovic - Datum: 19.8.2011.

Ima misljenja da je prezime SARIC po podrijetlu izvedeno od z.imena SARA(SARAH)sto na hebr.znaci:"slobodna,gospodarica,kneginja,princeza" ,ili je mozda izvedeno od NADIMNICKE motivacije-- od pridjeva SAREN(na S kvacica).Od pridjeva SAREN vjerojatno su --pre misljenjima nekih onomatologa i etimologa--izvedena i prezimena:SARIC(na S kvacica)i SARIN(na S kvacica).---Izvori:M.Simundic,Rj.osob.imena,Zagreb 1988,str.300;O.Mandic,Leksikon judaizma i krscanstva,Zagreb 1969,str.427;www.obitelj-saric.com;www.blog.hr/print/id/1622578773/kako-nastaju-prezimena.html;kulanorinska.bloger.hr/post/prezime/1756017.aspx;Barbara Vodanovic,Prezimena na otoku Pasmanu danas,Zadar 2007:(www.unizd,hr/Portals/43/broj_1_2007/Barbara_Vodanovic_Prezimena_na_otoku_Pasmanu_danas.pdf). PS:Nijedan znanstvenik nije pretpostavio da postoji veza izmedju prezimena SARIC i imena njemacke rijeke SAR(SAAR).Etimologiju imena rijeke SAAR poznati britanski jezikoslovac Isaac Taylor tumaci ovako:"vjerojatno je iz Aryan.korijena s r a v a t i=ploviti,teci;u Sanskr.s u v r e=potok ili iz Gaelic s r u t h=rijeka...("Names and their histories...,p.241.)

Vrh stranice

A. Saric - Datum: 18.8.2011.

Zasto uijek Sara i biblijski odnosno afro-aziatski korijeni? Jeste li svjesni da u Njemackoj postoji pokrajina Saarland, rijeka Saar (http://en.wikipedia.org/wiki/Saar i http://en.wiktionary.org/wiki/Saar), dok saari znaci ostrvo na Finskom (http://en.wiktionary.org/wiki/Saari), itd?

Vrh stranice

I.tabakovic - Datum: 12.2.2011.

Moguce je da je prezime SARIC izvedeno iz:
1.imena SARA,kao jednog od hipokoristika od zenskoga osobnog imena SARAFIJA(od imenice saraf=mjenjac novca;zlatar-od tur.sarraf(izv.od ar.sarraf),ili iz:
2.od imena SARA,jednoga od hipokoristika od muskoga osobnog imena SARAFIN(od Serafim---promjenom 'e' u 'a', te 'm' u 'n'.Heb. serafim= goruci, plameni(andjeo najviseg ranga:sa tri para krila)...
Izvor:Mate Simundic,Rj.osobnih imena,Zagreb 1988,str.300,303.;Dr Ismet Smailovic,Tursko -bosanski rj.,Tuzla 2007,str.336.;Dr Bratoljub Klaic,Rj.stranih rijeci...,Zagreb 1962,str.1303,1323.;Petar Skok,Etimologijski rj.hrv. ili srp.jez,knj.3.,zagreb 1974.,str.204,223.;Abdulah Skaljic,Turcizmi u sh.jez,Sarajevo 1985,str.550.

Vrh stranice

Pročitajte sve komentare! Ukupno ih ima 7.

« Natrag | Komentirajte!