U Hrvatskoj se danas 980 osoba preziva Sarić, a najviše ih je u Cetinskoj krajini, na kliško-mućkom području, u Lukarima (Knin), te u okolici Dubrovnika, Slavonskog Broda i Zagreba.
Sarići su na mućkom području rod novijeg vremena: u popisu stanovništva 1948. godine upisano je u Neoriću 11 obitelji s prezimenom Sarić, što ne znači da tu nisu stigli i ranije, svakako iza 1835. godine, jer nisu upisani u austrijskom zemljišniku iz te godine.
Danas u Neoriću živi 6 obitelji s prezimenom Sočo, koje imaju ukupno 18 duša.
Starina roda Sarića je Prugovo, mjesto u zaleđu Klisa.
U matici krštenih stare župe Zminovo, koje je od 1679. do 1686 godine vodio „leteći“ župnik fra Bonaventura Biloglav, zabilježeni su i najstariji podaci o rodu Sarića u Prugovu:
-1679. godine Frane Sarić;
-1680. godine Petar i Martin Sarić;
-1685. godine Petar, Martin i Duje Sarić.
U arhivu Šibenske biskupije sačuvan je popis obitelji, koje su 1686. godine doselile iz župe Zmina na skradinsko područje:
-u Skradin je u skupini Luke Živkovića doselila 7-člana obitelj Jure Sarića (2 odrasla muškarca, dvoje muške djece i 3 odras¬le ženske osobe);
-u Velim u skupini Ivice Blaževića stigle su: 4-člana obitelj Martina Sarića (2 odrasle muške osobe, po jedno muško i žensko dijete) i 8-člana obitelj Luke Sarića (tri odrasle muške osobe, dvoje muške i troje ženske djece). Obitelj Luke Sarića stigla je s 13 grla krupne i 20 grla sitne stoke.
-u Velim u skupini Mije Blaževića doselio je Jure Sarić, uz čije je ime upisano da ima četiri osobe za oružje, te po šest muškaraca i ženskih osoba, dakle obitelj od 16 duša.
U arhivu franjevačkog samostana u Sinju sačuvan je dio matica fra Lovre Jazidžića, doseljenika iz Duvna, za razdoblje od 1700. do 1704. godine, s napomenom da se podaci za Prugovo i Broćanac odnose na razdoblje do 1702. godine. Naime, te je godine je fra Lovre (župnik u pokretu, koji je pratio narod i podatke o njemu bilježio u maticama, a nosio ih je u torbi) imenovan za stalnog župnika u župi Dicmo-Koprivno. Evo i Sarića upisanih u fra Lovrine matice:
• 1700. godine Ivana Sarić iz Prugova bila je krštena kuma Matiji Bašić, kćeri Todora i Kate Bašić;
• 1700. godine krstio se Antun sin Mije Sarića i Ivane, kum Todor Bašić iz Prugova;
• 1700. godine krstio se Petar sin Ivana Sarića i Luce, kum je bio Grgur Dropulić iz Gizdavca;
• 1701. godine Marko Sarić iz Prugova bio je kum na krštenju Jure sina Frane Mijića i Vidosave;
1701. godine Marko Sarić iz Prugova bio je kum na krštenju Marka sina Todora i Kate Bašić;
• 1702. godine krstio se Mate sin Petra Sarića i Kate, a kumovi su bili Nikola i Matija Milić;
• 15. veljače 1700. godine ubilježena je udaja Ive kćeri Duje Sarića iz Prugova.
Godine 1692. na kliško-vranjičkom području zabilježen je Grgur Sarić koji ima nešto zemalja i u Prugovu.
Godine 1709. u banderiji harambaše Mate Veića iz Neorića u Prugovu je zabilježena obiteljska zadruga Mije Sarića pok. Luke s 28 i obitelj Petra Sarića pok. Duje s 18 duša.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725-29) u Prugovu su upisane tri Sarića obitelji: Luke pok. Mije, njegova brata Ilije i Petra pok. Duje.
U Prugovu je u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine upisano šest obitelji s prezimenom Sarić: dvojice Anta, Barišina, Dujina, Martinova i Matina; godine 1948. u Muću je živjelo 13 Sarića obitelji..
U spisima sinjskih bilježnika J. A. Soldo našao i opis zanimljivog događaja u vezi sa Sarićima. "Godine 1784. Aneta, kći Anzola Sarića, kaplara u kompaniji poručnika conta Ema Crouatija a cavallo udala se za Luigija Florija pokojnog. Bernardina, plemića iz Verone. Sarić je dao svojoj kćeri obilnu rubeninu u vrijednosti od 1.760 lira, zlatnih ukrasa (dva para naušnica od kojih jedan s biserima, a drugi od čista zlata), srebrene kopče za cipele, a još jednu na kruni, usve u vrijednosti od 930 lira, malih i velikih limenih tanjura (110 lira), cipele od svile, teleće kože i deset pari od grubog platna, krevet, jastuke i pokrivač od grubog platna (160 lira).Novca joj je dao 2.180 lira, usve 6.200 lira. Zaručnik je time bio zadovoljan i obećao je da će miraz čuvati u Calluri, gdje će živjeti. U slučaju nevolje, nedaobog, miraz će pripasti supruzi do njezine posljednje volje, i čuvat će ga po mletačkim zakonima."
Iz svega navedenog očigledno je da su Sarići starosjedioci u Prugovu i da su tamo živjeli i prije konačnog oslobođenja Klisa od Turaka 1648. godine.
Sarići pak u maticama župe Trilj mogu pratiti od početka 19. stoljeća ili posve precizno od vjenčanja Stipana Sarića i Marte Župa (1818), koji su u braku imali dvoje djece: Anu (1838) i Ivanu (1831). U 19. stoljeću u triljskih Sarića zabilježeno je još pet vjenčanja:
1. Petar Sarić i Petrica Šipić vjenčani 1841. godine, djeca: Lucija (1843), Lucija druga (1844), Anđela (1853), Marija (1857) i Josip (1861);
2. Andrija, Sarić i Jelena Šipić vjenčani 1846. godine, djeca: Ivan (1858) i Martin (1862);
3. Stipan Sarić i Marta Dukić, vjenčani 1874. godine, djeca: Ana (1875), Anđela (1879),Katarina (1882), Martin (1885);
4. Ivan Sarić i Petrica Vlastelica Kovač, vjenčani 1884.,djeca: Jelena (1891),Ivan (1897);
5. Mate Sarić i Paškva Prcela, vjenčani 1893., djeca: Ivana (1895),Ana (1897), Andrija (1899).
Danas na triljskom području Sarići žive u Trilju (7 obitelji, 17 članova).