Prezime Vrdoljak | Porijeklo prezimena

posjeta:

Trenutni broj posjetitelja
na stranici -

Najviše ikad:
10.09.2008. - 17

Zadnjih 10 upisanih u web imenik:

Tomišić, Cvita r. Muslim

Upišite se i vi!

PORIJEKLO PREZIMENA

Podaci o porijeklu prezimena su u potpunosti preneseni iz knjige "Hrvatski rodovi općine Muć" Ante Ivankovića i Jure Keruma. Molim vas da ukoliko kopirate bilo koji sadržaj stranice, navedete izvor: www.ogorje.net

Ukupni broj prezimena u bazi je: 181 • Zadnja promjena: 17.08.2008.

Ukupni broj komentara je: 85 • Zadnja tri komentara su o prezimenima:
Jukić  datum: 8.1.2009.
Bilić  datum: 7.1.2009.
Mijić  datum: 7.1.2009.

Top 10 najčitanijih prezimena:

  1. Burić  Čitanja: 1971
  2. Bulić  Čitanja: 1669
  3. Grubišić  Čitanja: 1608
  4. Delić  Čitanja: 1592
  5. Bilić  Čitanja: 1499
  6. Sarić  Čitanja: 1431
  7. Topić  Čitanja: 1378
  8. Radman  Čitanja: 1377
  9. Soldo  Čitanja: 1369
10. Karan  Čitanja: 1248

A B C Č Ć D Dž Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P R S Š T U V Z Ž

Posjetite ove korisne linkove i iskoristite pogodnosti:

• Upišite se u BESPLATNI Quelle newsletter - svakog tjedna poklanjamo poklon-bon od 250 kuna

• Top shop - AB Rocket sprava za vježbanje: riješite se suvišnih kilograma sa mekanim valjčićima koji vrše masažu tokom vježbanja

• Neckermann.hr - Prijavi se na newsletter i utorkom uživaj u pogodnostima: popusti do 30%, besplatna dostava paketa, vrijedni pokloni...

• Rezervirajte online svoj odmor na brodu na Adriatic-Charter.hr - najveći hrvatski iznajmljivač plovila

Vrdoljak - Čitanja: 709

Komentara: 0

Vrdoljaci su na mućkom području zabilježeni u venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine, u kojem je u Neoriću upisana 5-člana obitelj Ivana Vrdoljaka pokojnog Petra.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine zabilježeno je 6 Vrdoljakovih obitelji: Antina, Barišina, Martinova, Matina, Nikolina i Pavina.
Popis stanovništva godine 1948. u Neoriću je zatekao 19 obitelji s prezimenom Vrdoljak.
Danas u Neoriću živi 20 obitelji tog roda s ukupno 73 duše, dok je u Sutini nastanjena jedna dvočlana obitelj s prezimenom Vrdoljak.
Inače, Vrdoljak je osoba iz stare imotske župe Vrhdol (Vrdol, Vrdovo), koja se prostirala na prostoru današnjih četiriju imotskih župa: Rašćana Gornjih, Slivna, Krstatica i Župe Biokovske.
Starina roda Vrdoljak su Krstatice, mjesto u Imotskoj krajini u masivu planine Biokove, gdje su svojedobno iz Banj Doca u južnoj Hercegovini doselili pripadnici starog roda Banjak-Bakić. O njima je ostao spomen iz 1686. godine, kada se u zbjegu stanovnika Zagvozda na Makarskom primorju nalazila i 3-člana obitelj Nikole Banjaka.
U Krstaticama se Banjaci-Bakići podijeliše na Ivanoviće, Topiće i Lizatoviće. Dio se Lizatovića početkom 18. stoljeća preseljava u Grabovac, što saznajemo iz matica župe Žeževica-Zadvarje, kojoj je pripadao i Grabovac. Prvoupisani Vrdoljaci u tim maticama su: Ivan, nema zapisa godine rođenja, samo datum smrti 11. listopada 1719. godine, i njegov brat Grgo Lizatović. Ivan nije imao djece, a Grgo Lizatović Vrdoljak imao je sina Marka, rođenog 1707. godine, a umro je 1797. godine u 90. godini života.
Prvi upis prezimena Vrdoljak u maticama krštenih župe Grabovac izgleda ovako: "Godine Gospodne na 1737. vebrara na 12. ja don Pava Milunović kapelan Grabovca i Žeževice krstijo sam ditića rođena od Marka Vrdolaka i njegov žene Ivanice komu je ime Matija (Mate). Kumovi su bili Gargur Duimović a kuma žena istoga Gargura."
Grgo Vrdoljak nekoć Lizatović spominje se u dokumentima više puta: 1725. godine u novom je venecijanskom zemljišniku upisano da je Grgo Vrdoljak iz Grabovca dobio od mletačkih vlasti 9 kanapa zemlje.
U popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine nadbiskup je Ivan Laghi u Grabovcu zabilježio 11-članu obitelj Grge Vrdoljaka.
U Stanju duša župe Grabovac iz 1727. godine također je upisana obitelj Grge Vrdoljaka.
Svi Vrdoljaci iz Imotske krajine, danas nastanjeni u Slivnu, Medovu Docu i Imotskom, imaju grabovačke korijene.
Godine 1725. u Kostričiću (Slivno) zabilježena je 9-člana obitelj Petra Vrdoljaka, koja prema Stanju duša župe Slivno iz 1744. godine ima 14 članova.
U Medovu Docu najprije je don Nikola Vrdoljak iz Grabovca službovao kao župnik, pa je doveo brata Iliju koji se tu i oženio, te je od njega nastala grana medovačkih Vrdoljaka, danas nastanjenih u zaseoku Matkovići. Kasnije je u Medov Dolac na ženinstvo došao Josip Vrdoljak, sin Nikolin, čiji potomci danas žive u Medovu Docu i Splitu.
Veoma je zanimljiva osobnost don Marka Vrdoljaka, župnika u Grabovcu (1884-1915), koji se odrekao biskupske časti, kad mu je ponuđena dužnost pomoćnog biskupa Splitsko-makarske nadbiskupije sa sjedištem u Makarskoj.
U Imotski je pak najprije doselio Jerko Vrdoljak s ocem Markom (rođen 1775. godine), a kasnije Mihovil. Poručnik Petar Vrdoljak je 1871. godine obavljao dužnost zapovjednika žandarmerije za Dalmaciju. Drugi Petar Vrdoljak, čiji je otac odselio u Plaški, u Liku, sudjelovao je u poznatoj Rakovičkoj buni (od 8. do 11. listopada 1871. godine) s Eugenom Kvaternikom. Stric mu don Andrija odselio je u Plaški, gdje je službovao kao župnik i poginuo s Kvaternikom 1871. godine.
Vrdoljaci sele iz Imotske u Cetinsku krajinu i na livanjsko područje.
Petog studenog 1699. godine zabilježeno je da je opći providur Alvise Mocenigo oduzeo neke zemlje Nikoli Caralipeu-Despotoviću iz Omiša, a dio kojih je iza "Kule" u Glavicama pokraj Sinja dobio doseljenik Jure Vrdoljak. Ovaj pripadnik roda Vrdoljak skupa s dijelom stanovnika Glavica i Hrvaca prelazi u Muć, gdje ih je odveo harambaša Grgur Cvitković iz Hrvaca.
U novom venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine u sklopu banderije harambaše Grgura Cvitkovića u Hrvacima je zabilježena već poznata obitelj Jure Vrdoljaka pokojnog Andrije s 13-članova i samac Petar Vrdoljak pokojnog Jakova.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u Hrvacima je upisana ista obitelj Jure Vrdoljaka.
U Stanju duša župe Hrvace iz 1839. godine upisana su dvojica Antona Vrdoljaka; prvi je rođen 1768. godine, dok mu datum smrti nije upisan, a drugi je rođen 1771. a preminuo je 1830. godine. U Stanju duša iz druge polovice 19. stoljeća hrvatački Vrdoljaci «narasli su» na sedam obitelji s 27 duša, što svjedoči da je riječ o mladim, ponajčešće tek osnovanima obiteljima. Tada je dvočlanu obitelj imao 34-godišnji Ante Vrdoljak pokojnog Petra; tri su obitelji imale po tri člana: 30-godišnjeg Josipa pokojnog Petra, zatim 70-godišnjeg Nikole pokojnog Ante i 38-godišnjeg Jakova pokojnog Ivana; četveročlana kućanstva imali su: 36-godišnji Šimun pokojnog Petra i 66-godišnji Križan-Ante; najbrojnija je obitelj od 8 članova 60-godišnjeg Luke Vrdoljaka pokojnog Ante.
Danas Vrdoljaci hrvatačkih korijena imaju svega dvije obitelj: dvočlanu u Hrvacima i četveročlanu u Zagrebu.
Vratimo se povijesnim stazama ostalim Vrdoljacima u Cetinskoj krajini. U već spomenutom venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine upisana je:
-u banderiji harambaše Mate Žanka iz Obrovca upisana je 8-člana obitelj Mije Vrdoljaka;
-u banderiji harambaše Jure Jurčevića iz Garduna-Vojnića u posebnom popisu sela Vojnića, u kojem su uglavnom obitelji nastanjene u Bisku, zabilježena je 4-člana obitelj Jure Vrdoljaka pokojnog Luke. Dakle, već tada Vrdoljaci spadaju među najbrojnije rodove i u Cetinskoj krajini.
Nakon oslobođenja Cetinske krajine od Turaka ipak se neke obitelji vraćaju u Tursku, kao što je bila primjerice obitelj Tome Ćurkovića, vjerojatno s duvanjskog dijela Buškog blata, a dio njegovih zemalja venecijanske su vlasti dodijelile Andriji Vrdoljaku iz Glavica.
U borbama za oslobođenje Imotskog na gradskoj se tvrđavi posebno istaknuo Sinjanin Ante Vrdoljak, koji se prvi popeo na bedem i razvio barjak Svetog Marka odnosno Mletačke Republike, pa je za to od Venecije dobio mjesečnu plaću od dva dukata.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725 -1729) Vrdoljaci su u najistočnijem dijelu Cetinske krajine upisani:
-u banderiji harambaše Matija Omrčena (Udovičić i Ovrlja) obitelj Ante Vrdoljaka;
-u banderiji harambaše Marka Žanka iz Podvaroši (Sinj) upisan na dužnosti alfira Ante Vrdoljak (u izvorniku Antonio Verdogliach), vjerojatno je to isti Ante, spomenut u vezi s oslobađanjem Imotskog od Turaka;
-u banderiji harambaše Marka Stazića (Gardun-Čaporice) zabilježen je njegov imenjak Ante.
Vrdoljaci se u maticama stare župe Otok prvi put pojavljuju 1747. godine, kada je upisano vjenčanje Ivannesa (Ivana) Verdogliaka, zatim slijede vjenčanja: Šimuna (1747), Antona (1748), Mate (1749), Matije (1756), Antona Vrdoljaka (1756). U maticama umrlih najprije je upisana smrt Ivannesa (Ivana) Vrdoljaka 17. lipnja 1756. godine, a zatim slijede upisi: Grge (1759), Ante (1765), Mate (1766), Ivana (1766).
U Splitu se pak ovo prezime prvi put javlja 1705. godine, i to u dvočlanom obliku Brtičević-Vrdoljak i Brtičev-Vrdoljak, ali je već 1737. godine u potpunosti prevladalo prezime Vrdoljak. Rodonačelnik splitskih Vrdoljaka je Damjan, sin majstora Marka i Šimice (kršten je 1692. godine), a koji se oženio Marom Oparić s Klisa. Od samog ulaska u Split Vrdoljaci su nastanjeni u Velom Varošu, gdje ih najčešće nalazimo kao težake i mesare s nadimkom Žbanjak, koji je prvi put upisan 1834. godine. Nadimak Mandeta, koji se javlja u drugoj polovici 19. stoljeća, čuva spomen na Mandu Masovčić, koja se 1802. udala za Ivana Vrdoljaka.
N. Kuzmanić tvrdi da su splitski Vrdoljaci nastali od roda Brtičevića (Bartičevića), kojima je 1690. godine kao domicil označen Vrhdol (Verdol), iz čega se kasnije razvilo prezime Vrdoljak.
Doduše, u popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine nadbiskup je Ivan Laghi zabilježio dvije obitelji s prezimenom Bartičević (Brtičević) u Kaštel Sućurcu: obje imaju po 4 člana i objema su domaćini s imenom Frane. Vjerojatno je riječ o doseljenicima s Vrdola (Banjak-Bakići odnosno Lizatovići), koji u novoj sredini imaju dva obiteljska nadimka: Bartičević (po Bartulu) i Vrdoljak (po Vrdolu), da bi s vremenom Vrdoljak postao i prezime. Inače, 1832. godine u novom austrijskom zemljišniku u Splitu je zabilježen 31 stanovnik s prezimenom Vrdoljak.
U Nisko, mjesto na lećevačkom prostoru, najkasnije je 1835. godine doselila obitelj Ivana Vrdoljaka; i 1948. godine u Niskom je nastanjena jedna obitelj s prezimenom Vrdoljak.
Prilično rano je i livanjsko područje omililo Vrdoljacima, gdje ih je 1741/42. godine zabilježio biskup fra Pavo Dragićević u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u Srđevićima: 12-članu obitelj Ivana Vrdoljaka (u izvorniku Ioannes Vardeliach) i 6-člano kućanstvo Tadije Vrdoljaka.
U popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine Vrdoljaci osim u Srđevićima (8-člana obitelj Stipana Vrdoljaka), proširili su se i u Odžak (10-člano domaćinstvo Ivana Vrdoljaka).
Danas Vrdoljaci na livanjskom području žive u čak 11 mjesta: u Odžak su doselili iz Otoka pokraj Sinja; u Grboreze i Držanlije proširili su se iz Odžaka; u Polog i Dobro doselili su iz već spominjanih Srđevića; u Ćuklić su stigli iz Lipe (Livno), a odatle u Bilu, Donji Žabljak i Komorane. Danas ih nema više u Guberu, ali ih ima u gradu Livnu.
U čak pet sela oko Dervente do početka Domovinskog rata živjeli su veoma brojni Vrdoljaci, a prvi je 1786. godine u Ljupljanicu Gornju pokraj Dervente doselio Jakov Vrdoljak i njegova žena Lucija s petero djece.
Prema prijavi boravka na dan 31. studenog 2000. godine u Republici Hrvatskoj je bilo 3.888 osoba s prezimenom Vrdoljak.
U Cetinskoj krajini Vrdoljaci žive u sljedećim mjestima: u Bisku (2 obitelji, 6 duša), u Gali (4, 16), Grabu (8, 32), Hrvacama (1, 2), Karakašici, Otoku (19, 61), Podvarošu (Sinj), Suhaču, Udovičiću (Vrdoljak–1, 4; Vrdoljak Colo–5, 25), Trilj (2, 7).
Dodajmo da u Trilju živi i sedmočlana obitelj s prezimenom Vrdoljačić.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

<< Natrag | Komentirajte!