Donji Muć

Dvočlani se ekonim sastoji od pridjeva donji i ekonimijske imenice Muć.
Prvi član ekonima pridjev donji već je s toponimijskog motrišta obrađen u ovoj knjizi (Donje Ogorje).
Ekonimijska imenica Muć izvedena je od latinskog monticellus sa značenjem brdašce. Pojednostavljeno objašnjenje izgleda ovako: od „mont“ (latinski mons, montis = brdo) nastao je hrvatski „mut“ (latinsko „on“ = hrvatsko „u)“, a od „cellus“ je nastalo hrvatsko „ćel,“ kao što se to dogodilo u nazivu sela Munćel na Rabu (zabilježeno 1543. godine), koje se u sličnom slučaju na Malom Ižu izgovara bez „n“, pa glasi Muće. Od Mućel do Muć je samo jedan korak, eliminacija latinskog „el“.
Iznimno je važno da se na vojnim kartama, izrađenim 1930. godine, obronak iznad zaseoka Kmeti u jugozapadnom dijelu Mućkog polja naziva Muć.
Na istom tragu su i oblici Mutuch (Mutuć) i Campo di Mutuch (Mućko polje), zabilježeni na zemljovidu koji je priložen Požarevačkom ugovoru iz godine 1718. godine, a kojeg je izradio pukovnik venecijanske vojske Marković. Ista se tvrdnja odnosi i na dva puta zapisani oblik Hmuuch u povelji cara Leopolda iz 1587. godine.

Zaseoci sela Donji Muć

BIDNIĆ
Naziv tog donjemućkog zaseoka je istovjetan s istoglasećim prezimenom Bidnić.
Vjerojatno je izvedeno od bidan, bidna, bidno, ikavskih oblika pridjeva bijedan, -a , -o sa značenjem nevoljno, jadno.

DONJA SUVAVA
Dvočlani ekonim sastoji se od pridjeva donja i imenice Suvava (Suhava).
Prvi član ekonima pridjev donja već je s toponimijskog motrišta obrađen u ovoj knjizi (Donje Ogorje).
U osnovi drugog člana ekonima imenice Suvava je pridjev suv (suh) sa značenjem „onaj koji je bez vode ili oborina, onaj koji ne sadrži vlagu, bez vlažnosti“.
Izvedenice od pridjeva suh najčešće su hidronimi ili pak mjesta uz njih: Suše (Pisarovina), Sušica (dio grada Đurđevca, zaseoci u Gorskom kotaru i pokraj Broda na Kupi), Suhača i Suhač najčešće su nazivi potoka, Suhara (Virovitica), Suhava (Split), Suhinec (Križevci), Suhodol i Suhodoli (Gospić), Suva (Savin desni pritok pokraj Slavonskog Broda), Suvača (pritok Čemernice pokraj Petrinje, pritok Mrežnice), Suvaja (naziv petnaestak potoka u Slavoniji, Lici i Dalmaciji, među njima i Suvaja pokraj Prološca u Imotskoj krajini), Suševac (potok pokraj Zadra), Sušica (nazivi četiriju pritoka Dobre, Kupe, Krke i Ričine), Velika Sušica (Kupin pritok), Sušica jarak (naziv potoka), Sušak (dio grada Rijeke, mjesto na Krku). Dakako u Hrvatskoj je također mnogo dvočlanih hidronima ove skupine: Suha čemernica, Suha kamešnica, Suha lokva, Suha mlaka, Suha rečina, Suhi dol, Suhi jarak, Suhi lug, Suhi potok, Suho jezero, Suvo vrelo i slično.
Od naselja U Hrvatskoj izdvojili smo: Suha Mlaka (Našice), Suhopolje (Virovitica), Suhovare (Zadar), Suhaja (Čazma), Suhodol Budački (Karlovac), Suhodol Zelinski (Sveti Ivan Zelina), Suhor (Delnice, 2001. godine bez stanovnika), Suša (Zagreb), Sušac (Lastovo 2001. bez stanovnika), Sušanj Cesarički (Karlobag,), Sušci (Dicmo), Sušići (Buzet), Sušik (Crikvenica), Sušine (Našice), Sušobreg (Zlatar), Sušobreg Bistrički (Stubica), Suvoj (Sisak).
I u Bosni i Hercegovini također su brojni ekonimi s osnovom suh- odnosno suv-: četiri su naselja s nazivom Suha (Bratunac, Foča, Zavidovići, Živinice), Suhača (Bosanski Novi, Livno, Sanski Most), dva se sela zovu Suho Polje (Bijeljina, Doboj), Suhi Dol (Travnik), Suhodanj (Čajniče), Suhodol (Donji Vakuf), Suhova (Kupres), dva naselja imaju naziv Suvaja (Bosanska Dubica, Bosanski Petrovac), a Donja i Gornja Suvaja nalaze se u okolici Bosanske Krupe. I naziv grada Posušja u osnovi ima pridjev suh.

DRAGA
Naziv donjemućkog zaseoka istovjetan je s imenicom draga sa značenjem: na moru manji zaljev; zaton; na kopnu dugačka dolina. Draga je česti naziv dolina i morskih uvala, mjesta u zaljevu, kao i potoka.
Draga je i česti sastojak naziva hrvatskih naselja: Draga (Požega), Draga Bašćanska (Krk), Draga Lukovdolska (Vrbovsko), Draga Svetojanska (Jastrebarsko), Dolića Draga (Imotski), Medven Draga (Jastrebarsko), Medvidovića Draga (Imotski), Mošćenička Draga (Opatija), Drage (Biograd, Rakovica), Limska Draga (Istra).
Ekonimija Cetinske krajine bogata je nazivima zaselaka u kojima dominira imenica draga (15 puta): Draga (zaseoci u Hrvacama i Lučanima), Dražica (Hrvace), Dražice, Božetova Draga, Bukova Draga, Ledena Draga, Podadraga, Tanke Dražice (Gljev), Begova Draga (Obrovac Sinjski), Draga Otišićka (Otišić), Agina Draga i Rožića Draga (Potravlje), Kriva Draga (Satrić) i Fratarska Draga (Brnaze)
U Hercegovini pak postoje naselje Grabova Draga pokraj širokog Briga i Bobanova Draga, zaselak u selu Sovići u općini Grude; predio između šujice i kupreške visoravni zove se Petrove drage.

KMETI
Naziv ovog donjemućkog zaseoka istovjetan je s množinom imenice kmet s dva značenja:
1. neslobodan seljak vezan za zemlju svog feudalnog gospodara;
2. seoski glavar, glavar sela.
Taj mućki zaselak je prozvan Kmeti, jer su u njemu živjeli i radili kmetovi plemićke obitelji Cambi iz Kaštel Kambelovca, koji je po toj obitelji i prozvan. Naime, Venecija je 20. listopada 1787. godine dodijelila obitelji Cambi veći kompleks zemljišta u zapadnom dijelu Mućkog polja s obvezom da sagradi kulu i suzbije turske napade. Cambi su obrađivali i zadržali svoj posjed do odlaska Mlečana, a vrlo mali dio i do kraja II. svjetskog rata.
Kad je 1813. godine Dalmacija potpala pod Austro-Ugarsku, ostalo je i dalje na snazi običajno pravo u vezi s kmetovima i feudalcima iz venecijanskih vremena. Neki vlasnici zemlje, a među njim i Cambi, nagodili su 1878. godine da im kmetovi daju trećinu ostvarenih prihoda sa zemlje. To je tako i ostalo sve do agrarne reforme kralja Aleksandra I. Karađorđevića iz 1930. godine, kada su kmetovi oslobođeni kmetskih obveza i proglašeni vlasnicima do tada obrađivanih zemalja. Među sretnim novoposjednicima bili su i ostali: Granići, Vlajčevići, Grubišići, Anići-Gilići i Ivankovići (izumrli), a svi iz tog dijela Donjeg Muća, koji se i danas zove Kmeti.
Nakon II. svjetskog rata u kulu obitelji Cambi u Muću smještena je uprava Poljoprivrednog dobra i stan nadglednog šuma. U njihovoj stambenoj zgradi uz glavnu cestu u Muću bila je smještena uprava šumarstva i veterinarska stanica. U blizini je i poljska crkvica Svetog Mihovila koja je također pripadala obitelji Cambi. Njezini pripadnici ostali su u Muću u ugodnoj uspomeni, što pokazuje i posljednja želja zadnjeg Cambija plemenitog Ljubomira da lijes s njegovim zemnim ostacima do groba nose njegovi bivši kmetovi, koji su to učinili sa zahvalnošću i dostojanstvom.
Evo ponešto i obitelji Cambi. Njihov rodonačelnik Francesco de Cambi(i)s, trgovac iz Firence, doselio je u Split 1412. godine. Ulažući trgovinom stečeno bogatstvo u kupovinu zemlje, ubrzo postaju jedna od najbogatijih splitskih obitelji. Velike posjede imali su u splitskom dijelu Kaštelanskog polja, gdje su s dopuštenjem venecijanskih vlasti sagradili utvrđeni kaštel za obranu svojih kmetova i imanja od Turaka, poznat kao Castel Cambio, iz kojeg će se kasnije razviti Kaštel Kambelovac. Godine 1671. primljeni su u Veliko plemićko vijeće, a o njihovu ugledu svjedoči i činjenica da je plemeniti Petar Cambi 1647. godine bio član splitskog izaslanstva koje je u Veneciji uvjerilo dužda i senat da grad Split treba braniti od Turaka. Jedan je mlađi Petar plemeniti Cambi bio venecijanski pukovnik a umro je u Vrgorcu 18. ožujka 1768. godine.
Vratimo se ekonimu Kmeti. Naselje Kmeti s 264 stanovnika (2001) nalazi se na udaljenosti od 5 kilometara sjeveroistočno od grada Umaga u zapadnoj Istri.

KULA
Naziv tog donjemućkog zaseoka istovjetan je s imenicom kula, preuzetom iz turskog jezika, a koja ima više značenja.
Prema P. Skoku riječ je o balkanskom turcizmu arapskog podrijetla (arapski qulla, turski kule, rumunjski i cincarski cula, bugarski kula, novogrčki koula) sa značenjima:
a) toranj,
b) kaštel, kaštil (kaštio), gradac i
c) kuća od kamena, dvor.
Za isti pojam A. škaljić navodi također tri značenja:
a) utvrda u tvrđavi; kamena zgrada koja umjesto prozora ima puškarnice, podešene za obranu od navale,
b) višekatno stambeno zdanje i
c) toranj.
U novom Hrvatskom enciklopedijskom rječniku natuknica kula objašnjena je kao “uzdignuta čvrsta građevina, dio građevine ili zidina, a služi za neku javnu svrhu, najčešće za obranu”.
Inače, kula se često javlja kao sastavni hrvatskih ekonima: Kula (Kutjevo), Kula Atlagić (Benkovac), Kula Norinska (Metković), Kuljaji (Ozalj), Kuljani (Dvor na Uni), široka Kula (Gospić), Turska kula (dio grada Splita).
Bosansko-hercegovačka toponomija osjetno je bogatija sličnim primjerima: čak je 19 naselja s nazivom Kula (Bihać, Bratunac, Busovača, Gacko, Konjic, Mrkonjić Grad, Rudo, Sokolac, Travnik, Zenica), slijede Begović Kula (Trebinje), Kučić Kula (Zvornik), Mala Kula (Kladanj), Pašić Kula i Pavičina Kula (Rogatica), Solakova Kula (Konjic), Kula Banjer (Visoko), Kula Grad (Zvornik), Kulaši (Prnjavor), Kulen Vakuf (Bihać), Kulina (Derventa, Kalesija, Vlasenica), Kuljan (Živinice), Kuljančići (Vlasenica), Kuljani (Banja Luka, Bosanski Novi), Kuljenovci (Derventa).

PLIŠIVICA
Naziv donjemućkog zaseoka istovjetan je s plišivica, ikavskim oblikom mnogo poznatije imenice plješivice.
Plješivica, naziv planinskog masiva u Lici s najvišim vrhom Ozeblinom (1.657m), izveden je od imenice plješa, danas posve zastarjelog naziva ćelave glave, ćele, ćelavice, koja se još češće rabila u nazivima uzvisina bez drveća i vegetacije. Dakle, oronim Plješivica ili pak ikavski Plišivica odgovara romanskom, francuskom Caumont, Chaumont, kao i talijanskom Monte calvo ili doslovno prevedeno na hrvatski jezik Golo brdo. Dakako, Golo brdo u ikavskim govorima ne zove se Plješivica već Plišivica, a pod jednom takvom Plišivicom (885 metara) u selu Lučanima smjestio se zaselak Pod Plišivicom. Zaselak s istim nazivom Pod Plišivicom nalazi se i u obližnjem selu Zelovu.
Pokraj istočnobosanskog grada Rogatice nalazi se selo s nazivom Plješivica, što treba povezati s još jednim značenjem imenice pliša, a ono glasi-ledina, dakle opet je u pitanju zemljište bez zamjetljivog raslinja. Istog je etimologijskog postanja i naziv poznatog bosanskog franjevačkog samostana Plehan pokraj Dervente.
Zanimljivo je spomenuti da je pridjev plješiv (ikavski plišiv) sveslavenska riječ, koju je iz hrvatskog jezika potisnuo turcizam ćelav sa značenjem:
1. koji ima oboljele dlake na glavi, krastav od bolesti calvities,
2. koji je bez kose, gole glave, ili kako se to može malo slobodnije reći bos po glavi.


Poveznice: Donji Muć | selo | zaseok | bidnić | donja suvava | draga | kmeti | kula | plišivica | muć |

Ostala mjesta

BračevićCrivacDonje OgorjeDonje PostinjeDonji MućGizdavacGornje PostinjeGornje OgorjeGornji MućMala MilešinaNeorićPribudeRadunićRamljaneSutinaVelika MilešinaZelovo

Facebook komentari

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Oglas