Gornje Postinje

Dvočlani ekonim se sastoji od pridjeva gornje i ekonimijske imenice Postinje.
Oba člana su s toponimijskog motrišta već obrađena u ovoj knjizi (Gornje Ogorje i Donje Postinje).

Zaseoci sela Gornje Postinje

ZAMOVRAN
Ekonimijska složenica sastoji se od prijedloga za i oronima Movran, kako se naselje i nazivalo u popisima stanovništva od 1880. do 1910. godine.
Prvi dio ekonimijske složenice prijedlog za, uz ostalo, označuje nekoga ili nešto smješteno s druge strane, najčešće neke uzvisine, brda, planine. U hrvatskoj ekonimiji čak nazivi 77 naselja počinju prijedlogom za: Zablatje (Ludbreg), Zablatje Posavsko (Velika Gorica), Zaborsko Selo (Ozalj), Zabrđe (Vrbovec, Dubrovnik), Zabrežani (Pazin), Zabukovac (Novi Vinodolski), Zabrdac (Daruvar), Zabok (Hrvatsko zagorje), Zadobarje (Karlovac), Zaglav (Dugi otok), Zagolik (Delnice), Zadubravlje (Slavonski Brod), Zadvorsko (Zagreb), Zadvarje (Omiš), Zagora (Krapina), Zagore Opatija), Zagorje (Labin, Slunj, Karlovac), Zagorska Sela (Klanjec), Zagrad (Benkovac), Zagradci (Duga Resa), Zagrađe (Požega), Zagraj (Karlovac), Zagreb, Zagvozd (Imotski), Zahrt (Delnice), Zaistovec (Križevci), Zajezda (Zlatar), Zaklepica (Ivanić Grad), Zaklopac (Donji Lapac), Zaklopača (Korenica), Zaklopatica (Lastovo), Zakopa (Dvor na Uni), Zakorenje (Požega), Zakučac (Omiš), Zalesina (Delnice), Zaloj (Glina), Zalug (Pregrada), Zaluka (Ozalj), Zaluka Lipnička (Ozalj), Zaluki (Opatija), Zalužje Lepoglava), Zalužnica (Otočac), Zamask (Pazin), Zamaski Dol (Pazin), Zamlača (Dvor na Uni, Varaždin), Zamladinec (Križevci), Zamlaka (Varaždin), Zamost (Čabar), Zamost Brodski (Delnice), Zamršje (Karlovac), Zaostrog (Makarska), Zapeć (Vrbovsko), Zapoljak (Slunj), Zapolje (Nova Gradiška), Zapolje Brodsko (Delnice), Zaprešić (Zagreb), Zapuntel (Zadar), Zapužane (Benkovac), Zaraće (Hvar), Zarečje (Pazin), Zarilac (Pleternica), Zasadbreg (Varaždin), Zasiok (Sinj), Zastenice (Bakar), Zastolje (Dubrovnik), Zastražišće (Hvar). Zaumol (Vrbovsko), Zavala (Hvar, Metković), Zaveščak (Varaždin), Zavođe (Gospić), Zavojane (Vrgorac), Zavrelje (Dubrovnik), Zavrh (Delnice), Završje (Požega, Delnice, Buje, Slavonski Brod), Završje Belečko (Zlatar), Završje Loborsko (Zlatar), Završje Netretićko (Duga Resa), Završje Podbelsko (Novi Marof), Završje Začretsko (Zabok).
što se pak tiče oronima Movran, M. Tadin smatra da je naziv brda Movran (ustvari vrha planine Moseć, 843 metra nadmorske visine) na jugozapadu Muća, iznad predjela Kmeta, primjer izravnog latinskog podrijetla tog oronima, i to od mons, montis = brdo, planina i naziva vranilovke, vranilove trave s latinskim imenom Origanum vulagre. Dakle, montem + origani = Movran.
Ipak držim da je Movran latinsko-hrvatska toponimijska kombinacija, što je mogla nastati u vrijeme doseljenja Hrvata koji su u novom prebivalištu zatekli ilirsko-rimske toponime. Dakle, latinskog mos, montis + hrvatski pridjev vran, koji je mogao doći od vrane boje vranilove trave. Naime, sveslavenski pridjev vran, što znači mrk, crn, obilato je zastupljen u toponimiji, ali je sačuvan primjerice i u imenima ptica: vran-a, vran-ac i ga-vran, te morske ribe vran-a, kao i nazivu konja mrke dlake Vran-ac i crnog vina vran-ac.
Evo primjera iz toponimije. Vran, planina između Duvanjskog polja i Rame, s vrhovima Veliki Vran (2.074 metra) i Mali Vran (2.054 m), najviša je, uz Čvrsnicu, planina na duvanjskom području. Ujedno je i najpoznatija planina koja je u predjelima narodne epske pjesme bila sigurno prebivalište hajdučkih družina Mijata Tomića, hajdučkog harambaše iz Brišnika pokraj Tomislavgrada (17. stoljeće) i posljednjeg hrvatskog hajduka Andrijice šimića (19. stoljeće), rodom iz Bekije (danas prostor hercegovačke općine Grude).
Bosansko-hercegovačka toponimija puna je primjera s osnovom vran-: spomnuta planina Vran s vrhovima Veliki Vran (2074) i Mali Vran (2054); Vranica je pak planina u srednjoj Bosni s najvišim vrhovima Nadkrstac (2.112) i Ločika (2.017); Vranica je i naselje pokraj Kreševa; slijede Vran (Foča), Vranduk (Zenica, Derventa), Vranovac (Bosanska Dubica), Vranovina (Bihać), Vranjak (Modriča), Vranjkovići (Vareš), Vranjska (Vitez), Vranić (selo i planinski prijevoj na granici općina Posušje i široki Brig), Podvranić (široki Brig), Vranjevo Selo (Neum), Vranjevići (Mostar), Vranješina (Konjic), Vranići (Goražde, Travnik), Vran-baba (prijevoj između Duvanjskog i Roškog polja); na području Roškog polja (općina Tomislavgrad) smješteno je selo Vranjače, koje je dobilo naziv po istoimenom izvoru.
Slični primjeri postoje i u Hrvatskoj: Vran je 753 metra visoki vrh planine Osoja u Imotskoj krajini ispod kojeg se smjestio nekadašnji istoimeni zaselak sela Rašćana, danas je to prostor, drži M. šimundić, zaseoka Lendići; pokraj Dugopolja u zaleđu grada Splita nalazi se istinski biser dalmatinskog krša, špilja Vranjača; u donjem dijelu Imotskog polja izvire vrelo s nazivom Vranjača; tri su sela s imenom Vran (Rijeka, Sisak, otok Cres); Vrana je naselje u zaleđu Biograda, a na obali Vranskog jezera; slijede: Vranjic (Split), Seget Vranjica (Trogir), Vraneševići (Podravska Slatina), Vrandolac (Sinj), Vranić (Požega), Vranići (Poreč, Višnjan), Vranik (Gračac), Vrankovec (Zabok), Vranojelje (Ivanec), Vranov Dol (Jastrebarsko), Vranovača (Korenica), Vranovci (Slavonski Brod), Vranja (Pazin), Vranovine (Gospić), Vranjak Žumberački (Jastrebarsko), Vranje Selo (Poreč).


Poveznice: Gornje Postinje | selo | zaseok | zamovran | postinje |

Ostala mjesta

BračevićCrivacDonje OgorjeDonje PostinjeDonji MućGizdavacGornje PostinjeGornje OgorjeGornji MućMala MilešinaNeorićPribudeRadunićRamljaneSutinaVelika MilešinaZelovo

Facebook komentari

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Oglas