Gornje Ogorje

Dvočlani se ekonim sastoji od pridjeva gornje u srednjem rodu i ekonimijske imenice Ogorje.
što pak tiče prvog člana ekonima pridjeva gornji, nije lako na današnjem stupnju razvitka hrvatskog jezika prozrijeti da je izveden od imenice gora, koja ima više značenja:
1. brdo, brijeg,
2. velika šuma i
3. vinograd, pa je upravo stoga u Hrvatskom zagorju uobičajen naziv za vinograde gorice (vinograd raste gore, na gori, na brdu, a ne dolje u dolini).
Dakle, gornji je onaj koji vezan za goru, a i za vinograd, gornji se nalaze gore, za razliku od donjih, koji se nalaze dolje. Primjerice od pridjeva gornji izvedeno je više imenica kao što je primjerice: gornjak, a on je najprije kmet koji je gospodaru plaćao tzv. ius montanum, vrstu poreza, koji se nekoć u hrvatskom jeziku zvao gornica ili gorno, dakle porez na vinograd, porez na goricu, što se izričito spominje u jednoj ispravi iz 1589. godine; gornjak je stanovnik gornjeg dijela nekog naselja; gornjaš je vjetar u Cetinskoj krajini, koji puše s gore, odozgo, u Hercegovini postoji naziv za vjetar razvigorac, dakle vjetar što se razvija, što nastaje u gori odnosno tamo gore.

Pridjev gornji čest je u tvorbi dvočlanih ekonima, pa se u hrvatskoj ekonimiji gornji kao prvi član dvočlanih naziva naselja pojavljuje 73 puta, gornje 46 i gornji 105 puta.
Evo dijela tih naziva: Gornja Brela (Makarska), Gornja Suvaja, (Gračac), Gornje Biljane (Benkovac), Gornje Ceranje (Benkovac), Gornje Igrane (Makarska), Gornje Ogorje (Muć), Gornje Planjane (Drniš), Gornje Postinje (Muć), Gornje Selo (šolta), Gornje Sitno (Split), Gornje Utore (Drniš), Gornje Vinovo (Drniš), Gornji Dolac (Omiš), Gornji Humac (Brač), Gornji Karin (Obrovac), Gornji Proložac (Imotski), Gornji Vinjani (Imotski).
Ista se tvrdnja odnosi i na ekonimiju Cetinske krajine, u kojoj se pridjev gornji (sva tri roda) susreće čak 14 puta: Gornji Kraj (Bisko), Jukići Gornji (Bitelića Donji), Bitelić Gornji, Gornje Glavice (Glavice), Gornje Vrdovo (Hrvace), Gornje Korito (Korita), Gornji Bilandžići (Maljkovo), Gornje Maovice (Maovice), Gornji Radošić (Radošić), Satrić Gornji (Satrić), Gornji Suhač (Suhač), Gornja Tijarica (Tijarica), Gornje Ugljane (Ugljane), Gornje Voštane (Voštane).
U Bosni i Hercegovini pak 114 dvočlanih ekonima imaju prvi član gornja, 47 gornje i 113 gornji: Gornja Bistrica (Zenica), Gornja Drežnica (Mostar), Gornja Gračanica (Zenica), Gornja Komušina (Teslić), Gornja Kozica (Sanski Most), Gornja Sanica (Ključ), Gornja Prisika (Tomislavgrad), Gornja Tuzla; Gornje Kolibe (Bosanski Brod), Gornje Srnice (Gradačac), Gornje Hrasno (Kalesija, Neum), Gornje Krečane, Gornje Ledenice (Gradačac), Gornje Pale, Gornje Očevlje (Vareš), Gornje Petrovice (Kalesija, Tuzla); Gornji Baraći (Mrkonjić Grad), Gornji Lukavac (Gradačac, Lukavac, Nevesinje), Gornji Ribnik (Ključ), Gornji Vakuf, Gornji Srebernik, Gornji Teslić, Gornji Srćevići (Srbac), Gornji Čabar (Gradačac).
Drugi član ekonima imenica Ogorje već je s toponimijskog motrišta obraćena u ovoj knjizi (Donje Ogorje).

Poveznice: Gornje Ogorje | selo | ogorje |

• Bračević • Crivac • Donje Ogorje • Donje Postinje • Donji Muć • Gizdavac • Gornje Postinje • Gornje Ogorje • Gornji Muć • Mala Milešina • Neorić • Pribude • Radunić • Ramljane • Sutina • Velika Milešina • Zelovo •

Logirajte se ili registrirajte

• Žuga
• Huduti
• Leženić
• Bostjančić
• Abdomerović
• Studin
• Ćostović
• Marčićev
• Wolf
• Plećan