Mjesno podrijetlo rodova mućkog područja

Prigodom obrade pojednih rodova najprije je sačuvanim ispravama, a ako su one nedostajale, i uz pomoć rodovskih predaja, pokušavano utvrditi odakle su njihovi pripadnici doselili na mućko područje.
Jedan od najizrazitijih značajki je malo starenika, starosjeditelja, što je i posve razumljivo zbog dugotrajnih i krvavih zbivanja u drugoj polovici 17. stoljeća. Za 23 današnja roda nije se na temelju raspoloživih dokumenata moglo utvrditi odakle su i kada su doselili na mućko područje, pa se ne mogu tretirati ni kao starenici ni kao doseljenici. To su sljedeći rodovi: Bigava, Čurepić, Ćezo, Ćulum, Didić, Đogaš, Filipušić, Giljušić, Gudić, Jogunić, Kuvek, Leskur, Matenda, Palinić, Paštar, Pralija, Purišić, Rađa, Samardžić, Šerić, Šundov, Zoković, Žmirić.
Postoje i četiri roda, za koje su zna da su doseljenički,a li se ne može utvrditi mejsto odakle su stogli na mućko područje: Hajder, Kumir, Sedlar i Stričević.
Većina rodova je s korijenima na zapadnohercegovačkim prostorima (stare župe Brotnjo, Mostarsko blato, Mostar, Veljaci, Drinovci, Posušje, Rama).
Najviše ih (15) je iz stare župe Brotnjo (danas prostor općine Čitluk u dio općine Čapljina): Bulić, Delić, Elez, Miletić, Mornar nekoć Delić, Muslim, Odak, Orlović, Radman, Rosić, Soldo, Svalina, Šegović, Vasilj i Vlajčević.
Slijede rodovi (9) s korijenima na području nekadašnje župe Mostarsko blato (danas općina Široki Brig): Domazet, Grubišić, Ljubić, Mamić, Marinić nekoć Čubelić, Penava nekoć Medvidović, Raič, Topić i Vujević.
Nova prebivališta na mućkom području onodobno su našli i sljedeći hercegovački rodova iz općina: Mostar (Cvitković, Jeličić, Šunjić, Vuknić), Ljubuški (Bebić, Jelavić i Markota), Posušje (Bešlić, Tokić, Zekan nekoć Pipunić), Grude (Blažević, Zoro) i Rama (Filipović, Plavša i Radan).
S područja istočne Hercegovine (Stolac) stigao je rod Burmaz.
Na mućkim prostorima brojni su i rodovi s korijenima na području Livana i Duvna.
S livanjskih prostora stiglo je 14 rodova: Galešić, Klišanin, Krivić, Krolo, Kuduz, Lašte, Mastelić, Mijač, Moro, Odžak, Ratković, Relja, Šolić.
Duvanjskih je pak korijena 8 rodova. Bučić, Delaš, Karan, Kardum, Kolak, Marasović, Pranić i Vulić.
S bihaćkog područja je rod Jelića.
Rodovima iz Imotske krajine mućko je područje bilo omiljeno: iz Zagvozda je početkom 18. stoljeća u Neorić doselilo 13 rodova: Bartulović, Bašić, Bazina, Bratić, Čelan, Kraljić, Landikušić, Maličić Veić, Piplica, Režić, Stupalo, Veić i Zuban, dok su iz starog Vrdola stigli Vrdoljaci i Bakići, sa Studenaca Prkići i iz Prološca Prlji.
Iz Cetinske krajine doselili su sljedeći rodovi (11): iz Biska (Akrapi, Dadići i Vrgoči), iz Dicma (Boko nekoć Balić, Kokan nekoć Veselić i Maretić), Jurići iz Sinja, Koljanini iz Koljana, Duke iz Košuta, Mravak iz Gale, Zagorac iz Otišića.
Iz stare Poljičke Kneževine korijeni su sljedećih rodaova: Ivančević, Jerčić i Plazibat.
S Makarskog je primorja potekao stari rod Despotovića, od kojeg je na mućkom području nastalo šest rodova: Bočina, Čolak, Čorvila, Runtić, Sivro i Tešija. S istog područja stigli su i Pekići.
Iz Neretve doselili su: Oršulići i Španjići, a iz susjednog Vrgorca Gilići.
Iz Prugova potječu tri roda: Mijići, Sarići i Varvodići, a lećevačkog područja: Kurobasa, Melvan, Prdić.
Splitskih su korijena: Andučići, Vrtičevići, Ninčevići (Vranjic) i Radmile, a s Brača su stigli Mišetići.
S trogirskog su područja: Bakovići i Ćale, sa šibenskog: Banovci, Ćosići, Gladine, Katići i Kokeze, te sa zadarskog: Banjan, Karin, Špar, Špar Majer.
Starina roda Biuk je Vrlika, a Čovića je Slavonski Brod, dok je iz Novog Mesta (Slovenija) stigao rod Špalj.

Poveznice: imena | prezimena | muć |

« Natrag na onomastiku

Logirajte se ili registrirajte

• Žuga
• Huduti
• Leženić
• Bostjančić
• Abdomerović
• Studin
• Ćostović
• Marčićev
• Wolf
• Plećan