Povijest Župe Zlopolje

"SVI SVETI", Šibenska biskupija
Župni ured Zlopolje
21206 OGORJE
Tel. 021/ 663 106
Župnik: Fra Božo Gulić

U srednjem vijeku područje koje danas pripada župi Zlopolje pripadalo je župi Zmino u splitskoj nadbiskupiji. Na tom su području, u Viseću, iznad potoka Vrbe Nelipići izgradili tvrđavu Brečevo, koja se prvi put spominje 1322., po kojoj je dobilo naziv čitavo selo Bračević. Ugarsko-hrvatski kralj Ljudevit Anzuvinc, pokušao je Nelipićima oteti Brečevo, ali bez uspjeha, pa je ono, ugovorom u Kninu 1345., i dalje ostalo u posjedu Nelipića, a vise Bračevljana je 1378. sudjelovalo s Ogoranima na shodu u Sinju koji je bio sazvan zbog napada na Margaretu Nelipić.
U tursko vrijeme Bračević se nazivao i Tomina, kao što se još i danas nazivaju bunari u tom selu, vjerojatno iskopani u to doba, a sa mezrom Milešina imao je 1550. svega 13 obitelji. Kao turski podanici stanovništvo je stradalo i od krščanskih uskoka. Nakon oslobođenja od turske vlasti, Sinjski samostan je 1693. dobio pastorizaciju tih sela koja su skupa s Ogorjem sačinjavali istu župu u koju su ramski franjevci doveli izbjeglice.

Godine 1882. sela Bračević, Milešina Velika, Pribude, Crivac, Ramnjane i Postinje Donje su se odvojila od Ogorja kao samostalna župa pod imenom Zlopolje sa župnom crkvom Svih Svetih u Zlopolju i kapelanijama u Crivacu, Ramnjanima i Postinju. Od drugog svjetskog rata počinje naglo iseljavanje iz župe tako da su u razdoblju 1938-1968 iselile 1493. osobe. Od župa su 1982. odijeljena sela Crivac, Ramnjane i Postinje Donje od kojih je osnovana posebna župa. Danas Zlopolju pripadaju sela Milešina Velika, Pribude i Bračević. Na području župe nema nijedne škole, a djeca pohađaju školu u Ogorju. S područja župe potječu 4 živuća svečenika, od toga tri franjevca i 7 časnih sestara.
Stara crkva se u narodnoj predaji spominje na jugu Bračevića u Viseću, u ogradama zvanim Križi, gdje se i danas vide ostaci starohrvatskog i ranije starorimskog groblja sa dva monumentalna starohrvatska križa, nedaleko od ostataka kule starohrvatske tvrđave Brečevo. Druga predaja smješta staru crkvu, iz predturskog doba, u Ricipolje, na tromeđi Pribude, Crivac i Bračević. Tu su crkvu, koja je prema predaji bila posvećena sv. Luki muslimani porušili. No radi se zapravo samo o drevnoj staroj grobnoj gomili, u kojoj je puk na temelju starih grobova zaključio da se radi o porušenoj crkvi.
Crkva je 1720. bila drvena, a do 1757. je bila sagrađena od kamena, ali nije imala zvonika te je zvono visjelo o stablu. Ona je kasnije produljena i današnji je oblik dobila 1825. godine. Na pročelju je kamena ruža na kojoj je uklesana godina 1808. Uz vrata su dva prozorčića. Na vrhu je zvonik na preslicu s jednim zvonom. Uz crkvu je 1962. podignut betonski zvonik do polovice, a konacno 1966. u zvoniku su dva zvona. Crkva i drveni oltar su temeljito obnovljeni 1979. godine.
Crkva ima apsidu s gotički prelomljenim svodom. Veliki oltar je drveni izrezbaren. Na oltaru je slika Svih Svetih, iz radionice Gaspara Dizianija. U lađi su bila dva pokrajna oltara uklonjena prilikom obnove crkve. Od njih su ostali slika Uznesenja Marijina i kip sv. Petra. Crkva ima staro drveno raspelo i procesionalno srebrno raspelo, mletački rad XVIII. stoljeća. Crkva je u novije vrijeme opskrbljena crkvenim posuđem i 1999. opremljena klima uređajem.
Oko crkve je groblje. U njemu je, pred samim glavnim vratima crkve, sve do sedamdesetih godina bio ogromni, jednostavno ukrašeni kameni stećak, koji je nažalost uništen. Oko groblja je 1995. sa zapadne strane napravljen kameni zid, a uz pristupnu cestu prema crkvi zasađen drvored.
Kod župne kuće je kapela Sv. Franje iz XVIII. st. s malim zvonikom na preslicu i jednim zvonom.
Stare župne matice su propale za vrijeme II. svjetskog rata.
Župna kuća je sagrađena 1906. i to prizemnica. Sa pripadajućom okućnicom izdvojena je 19. I. 1929. (br. 127) iz nadležnosti župnika Ogorja na čijem se području nalazi. Nakon II. svjetskog rata služila je u različite svrhe, a 1954. vračena je župniku. Godine 1962. nadozidan je drugi kat. Kuća je kasnije dotjerivana kao i 1978.
Zlopolje je toponimijska složenica koja se sastoji od imenica zlo i polje. Prvi dio složenice imenica zlo ima više slojevitih značenja: loš, ružan čin, ružno djelo; nevolja, nesreća; ono što je protiv čovjeka i prirode i iz čega se razvija odbijanje, neprihvaćanje: u kršćanstvu zlo je Sotonino djelo. U hrvatskoj ekonomiji postoje dva naselja s osnovom zlo: Zlobin pokraj Rijeke s 219 stanovnika i Zlogonje pokraj Ivanca sa 460 stanovnika. Današnji Pirovac pokraj Šibenika ranije se zvao Zloselo.
Bosansko-hercegovačka ekonimija je nešto bogatija sličnim primjerima: Zlokuće (Bugojno, Kakanj), Zlopoljac (Bihać), Zlosela (Kupres) i Zlotege (Ilijaš).
Drugi dio ovog složenog ekonima imenica polje ima nekoliko značenja, a u ovom slučaju najvažnije je sljedeće: ravnica, ravno zemljište; obradjeni i zasijani zemljišni kompleks, kompleks njiva, oranica. Prvobitno značenje imenice polje sačuvano je u prilogu napolje: vani, napolju, izvan kuće, na otvorenom prostoru.
U Hrvatskoj postoje i tri naselja s nazivom Polje, i to na otoku Krku, pokraj Labina i Slunja.
U Bosni i Hercegovini je čak četrnaest naselja s nazivom Polje: Polje pokraj Busovače, zatim Cazina, Dervente, u okolici Fojnice čak su tri naselja s nazivom Polje, slijedi Polje pokraj Kalinovika, Kiseljaka, Konjica, Kreševa, Travnika, Velike Kladuše, Višegrada i Zenice.
Imenica polje ima praslavenski korijen pol- odnosno polj-, što je sačuvano u nazivu države Poljske, koju su nekoć Hrvati nazivali i Poljačka (otuda i naziv za stanovnicu Poljske Poljakinja), zatim u njemačkom nazivu te države Pole odnosno Poland, zatim u latinskom Polonia, francuskom Pologne. «Naš stari naziv za Poljaka Leh je hipokoristička izvedenica od ledina, kao i Čeh i Meh».

Evo i hrvatskih ekonima izvedenih od imenice polje: Polje Čepić (Labin), Polje Krapinsko (Krapina), Polje Ozaljsko (Ozalj), Brezovo Polje (Glina), Babino Polje (Mljet), Baško Polje (Baška Voda), Dnopolje (Lapac), Dobropoljci (Zadar) Donje Polje (Šibenik), Donje Mrzlo Polje Mrežničko (Duga Resa), Dračevo Polje (Vis), Dugopolje (Split, Gračac), Gornje Mrzlo Polje Mrežničko (Duga Resa), Gubavčevo Polje (Gračac), Grubišno Polje, Hrvatsko Polje (Slunj), Ivanovo Polje (Daruvar), Jakov Polje (Novi Vinodolski), Kninsko Polje (Knin), Kompolje (Otočac), Kompolje Koreničko (Korenica), Križpolje (Otočac), Lipovo Polje (Gospić), Malo Polje (Gospić), Mokro Polje (Knin), Mrkoplje (Požega, 2001. bez stanovnika), Mrzlo Polje (Krapina), Mrzlo Polje Žumberačko (Jastrebarsko), Novo Petrovo Polje (Našice), Popovo Polje (Ogulin), Rudopolje (Vrhovine), Rudopolje Bruvanjsko (Gračac), Staro Petrovo Polje (Slavonski Brod), Široko Polje (Đakovo) Turčević Polje (Grubišno Polje), Turopolje (Velika Gorica), Veliko Polje (Zagreb, Virovitica), Vrpolje (Knin, Šibenik 810, Trilj, Slavonski Brod), Uskoplje (Cavtat), Vrpolje Bansko (Dvor), Vučipolje (Gračac, 2001. godine bez stanovnika; Sinj), Zapolje (Nova Gradiška). Popis dvočlanih bosansko-hercegovačkih ekonima s pojmom polje sadrži 53 naselja: Ban Polje (Višegrad), Biberovo Polje (Gradačac), četiri su Bijela Polja (Mostar, Kakanj, Vareš, Vlasenica), Bilo Polje (Livno), Brezovo Polje (Brčko), dva su Buturović Polja (Konjic, Zenica), Carevo Polje (Jajce), Čelikovo Polje (Foča), Čirkin Polje (Prijedor), Čović Polje (Orašje), dva su Dobra Polja (Kalinovik, Tešanj), tri su Duga Polja (Kiseljak, Modriča, Srbac), Gladno Polje (Ilidža), Goransko Polje (Konjic), Kodžaga Polje (Goražde), Kosovo Polje (Višegrad), Kovačevo Polje (Rama), Krsno Polje (Maglaj), Kruškovo Polje ( Bosanski Šamac), Kustur Polje (Višegrad), dva su Mala Polja (Han Pijesak, Mostar), Marković Polje (Brčko), Medeno Polje (Bosanski Petrovac), Mijakovo Polje (Tomislavgrad), Modro Polje (Foča), Mraovo Polje (Bosanski Novi), Nević Polje (Novi Travnik), Orlovo Polje (Gradačac), Pajić Polje (Uskoplje), Partizan Polje (Han Pijesak), Popovo Polje (Brčko), Pušino Polje (Olovo), Roško Polje (Tomislavgrad), Ravno Polje (Ugljevik), dva su Ruda Polja (Gacko, Teslić), Stjepan Polje (Gračanica), dva su Suha Polja (Bijeljina, Doboj), Topčić Polje (Zenica), Topuzovo Polje (Bihać), dva su Vedra Polja (Bihać, Bosanski Petrovac), Velje Polje (Višegrad), Vilić Polje (Uskoplje), Željezno Polje (Zvornik), Tropolje (povijesni naziv za područje triju polja: Duvanjskog, Livanjskog i Glamočkog).

- Misno slavlje nedjeljom i blagdanom u crkvi Svih Svetih u Zlopolju u 10,30 sati

- Svetkovine u župi:

> 29. lipnja: sv. Petar apostol Misa u crkvi Svih Svetih u Zlopolju u 10,30 sati.
Poslije mise pučko slavlje (dernek) na kolarištu.

> 4. listopada: sv. Franjo Asiški Misa u kapeli Sv. Franje Asiškoga u Raduniću po dogovoru.

> 1. studenog: Svi Sveti
Misa u crkvi Svih Svetih u Zlopolju u 10,30 sati.

- Misno slavlje radnim danom u kapeli Sv. Franje u Raduniću ili u crkvi Svih Svetih u Zlopolju, prema dogovoru.

Poveznice: povijest | župa | zlopolje | nelipić | svi sveti | dernek | zloselo |

« Natrag na povijest

Logirajte se ili registrirajte

• Campanello
• Apica
• Lizačić
• Furijan
• Bjeliš
• Kasik
• Keker
• Mazzoni
• Mahković
• Hozdić