Venecijanski zemljišnici iz 18. Stoljeća

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

U doba venecijanske vladavine mućko područje je podijeljeno na dva dijela, pa je dio uključen u trogirski kotar: Bidnić, Bračević, Pribude, Podgorje (danas Ogorje), Radunić i Ramljani, a sinjskom su kotaru pripali: Muć, Neorić, Bidnić, Postinje, Dobreč, Neorić s Gizdavcem, Sutina, dio mućkog Zelova.
Naime, porazom Osmanlija pod Bečom 1683. godine, turske se snage s mućkog područja povlače u utvrđene gradove: Sinj, Vrliku i Knin. Međutim, već 1686. godine Turci su istjerani iz Sinja, godine 1688. i iz Vrlike i Knina, a tim su stvoreni uvjeti za povratak dijela stanovništva i na mućko područje, ali i za doseljavanje mnogo brojnijih izbjeglica koje s herceg-bosanskih područja dovode franjevci i na mućko područje. Prostore, koje su do tada držali pod svojom vlasti Turci, Venecija naziva „novom stečevinom“ i proglašava državim vlasništvom. Doseljenom stanovništvu dodjeljuje se zemlja, ali pod uvjetom da državi daje desetinu prihoda, zatim da besplatno kuluči (javni radovi) i služi u vojnim postrojbama, koje se utemeljuju na teritorijanom principu (bandijere ili zastave). Venecija preuzima i ranije upravni sustav, na kojeg je narod navikao pod Turcima: narodni glavari (serdari i harambaše), te izvršni organi (čauši i panduri).
Da bi ustrojila odgovarajuće imovinsko-pravne odnose na „novoj stečevini,“ pogotovo ubiranje desetine, Venecija je prišla žurnoj izradi zemljišnika „nove stečevine.“ U vrijeme općeg providura Giustina Rive usvojena je 22. veljače 1707. godine odluka o izradi zemljišnika za trogirseki dio „nove stečevine,“ i to na temelju odluke Senata Mletačke Republike od 11. ožujka 1706. godine. Izrada je odmah započela uz sudjelovanje svih mjernika (geometara) iz Dalmacije, pojačanih i kolegama iz Venecije. Završen 1711. godine u vrijeme općeg providura Carla Pisanija. Zemljišnik je u potpunosti (23 lista) sačuvan i nalazi se u Državnom arhivu u Zadru.
Za mjerenje površine upotrijebljen je padovanski kanap (3.656 metara četvornih), koji se dijeli na četiri kvarte, jedna kvarta ima 210 tavola.
Zemljišnik ima sljedeće rubrike: oranice, vinogradi, livade (privatne i javne), neobrađena zemljišta (privatna i javna); zbroj svih površina; pašnjaci i nekorisne površine; muškarci sposobni za oružje, dječaci, žene, djevojčice, te ukupan zbroj stanovnika; konji, volovi, krave, telad i sitna stoka. Na kraju je dodan zbirni pregled po zemljišnim općinama koji osim navedenih rubrika sadrži zbroj ukupnih površina za svaku katastarsku općinu (selo) i zbroj obitelji.
U zemljišnik su unesena imena domaćina obitelji, mahom muškaraca i iznimno udovica. U nekim katastarskim općinama (selima) bilo je vlasnika i iz drugih sela, kako iz „nove tako i iz stare stečevine.“ Za njih nisu uneseni svi podaci nego samo veličina posjeda u dotičnoj katastarskoj općini, jer su ostali podaci o njima navedeni su u zemljišniku njihove općine.

Poveznice: povijest | venecija | zemljišnik |

« Natrag na povijest

Oglas

Facebook komentari

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Zadnji upiti o prezimenima: