Ninčević

Porijeklo prezimena

Broj komentara: 2 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 10058) - Broj facebook komentara:

Prezime Ninčević s jezičnog motrišta moglo je biti izvedeno od Ninko, jednog od hipokoristika imena Nikola (grčki nike = pobjeda).
Kako se u splitskim ispravama 1543. godine pojavljuje se Mihovil Njinjac (u izvorniku Gnignac), mnogo je prirodnije to prezime, koje se još javlja i u oblicima Njinčev, Njinčef, Njinčević (Gnincev, Gnincef, Gnincevich), dovesti u vezu s nim, ikavskim oblikom pridjeva nijem, od kojeg je izvedena i imenica nimac (onaj koji je nijem) ili pak Nijemac (čovjek koji ne govori našim jezikom). Dakle, posve je moguće da je netko od Ninčevića predaka bio nim (nijem) pa su potomci prozvani Nimčevićima odnosno Ninčevićima.
Uostalom, na isti način su s jezičnog motrišta nastala i hrvatska prezimena: Nimac (730, Benkovac, Šibenik, sjeverna Dalmacija), Nimčević (100, Benkovac, sjeverna Dalmacija, Primorje, Istra), kao i prezimena Nijemčević (Požega, Podravska Slatina), Njemčević (Požega, Bjelovar ili pak Nemčević (Bjelovar, Prigorje i slično).
Na mućko-lećevačkom prostoru Ninčevići se pojavljuju 1711. godine u venecijanskom zemljišniku, i to:
-u Raduniću je tada zabilježena obitelj 12-člana obitelj Pave Ninčevića pokojnog Nikole, kojoj su mletačke vlasti dale 29 kanapa zemlje;
-u Radošiću je 1711. godine upisana 6-člana obitelj Ivana Ninčevića pokojnog Jure, kojoj je pripalo 11 kanapa zemlje.
Zanimljivo je spomenuti da u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Raduniću nema Ninčevića, a u Radošiću je pak tada zabilježena obitelj Ivana Ninčevića. U popisu stanovništva iz 1948. godine stanje posve suprotno, pa slijedi jedini mogući zaključak preci današnjih radunićkih Ninčevića su nekadašnji radošićki Ninčevići.
Dakako, treba dodati da je 1948. godine jedna obitelj s prezimenom Ninčević imala prebivalište u Bračeviću.
Danas u Raduniću živi 8 obitelji toga roda s ukupno 12 duša.
Starina roda Ninčevića je vranjičko područje. Već spominjani Mihovil Njinac iz 1543. godine, bio je jedan od ukupno sedam kolona koji su obrađuje zemlju u Dilatu (splitski dio Kaštelanskog polja), vlasništvo crkve Svetog Martina, što se nalazi na Barbincu, otočiću nedaleko od Vranjica, na kojem je obitelj Kuparić sagradila kaštel (utvrdu). S obzirom da su ostali koloni bili stanovnici Barbarinca (Tisičić) i Vranjica (Vitković), možemo smatrati da su Ninčevići u Split stigli iz Vranjica ili s Barbarinca.
Spominjani Mihovil Njinac javlja se u splitskim dokumentima sve do 1569. godine, s napomenom da je 1566. godine zabilježen kao član Bratovštine Svetog Križa i Svete Marije na Dobriču.
Inače, vrlo brojan rod Ninčevića u Splitu dijeli se na dvije grane, od kojih jedna ima nadimak Petras, koji se prvi put javlja 1655. godine, a druga nadimak Pesko, koji se javlja 1735. godine. U početku su pripadnici obje grane prebivale u Velom Varošu, dok početkom 18. stoljeća Patrasovi prelaze na Lučac, pokapajući svoje mrtve pokraj crkava Svetog Dominika i Svetog Petra, a varoški Ninčevići to čine pokraj crkava Svetog Križa i Svetog Nikole.
U austrijskom zemljišniku iz 1832. godine u Splitu je upisano 18 osoba grane Ninčević Petras (varoška grana tog roda je izumrla početkom 19. stoljeća), koji su s iznimkom jednog postolara težačke orjentacije. Sredinom pak 19. stoljeća u Split doseljavaju Ninčevići iz Solina, a početkom 20. stoljeća iz Kaprija i Ogorja (Radunića).
Pripadnik tog roda Bariša Ninčević rečeni Glamota iz Solina bio je član hajdučke družine poznatog hercegovačko-imotskog hajduka Ivana Bušića rečenog Rošo harambaša, koji se u toj ulozi spominje „na početku godine 1783., miseca đenara (januara, siječnja-AI), kad je Rošo pošo u Neretvu. …Poslije toga do malo vrimena izajde iz primorja Bariša Ninčević. Na njemu velika puška i jatagan, što niki pripoznadoše da je oružje Rošino. On kaza da na prvi aprila 1783. godine poginu Rošo na Ilinu Polju (selo zmeđu Neuma i Stoca-AI) i da ga je ubio niki Krešić (Rade Krešić-AI) kod svoje kuće. Dok rečeni Bariša dođe na Makarsku, dojdoše knjige da je Rošo poginuo i da ga je ubila družina (što nije točno, jer ga je stvarno ubio Rade Krešić-AI). Zato niki ondi Barišu zgrabiše, odriše ga svega izvan gaća i košulje. Tako ga pustiše i za njim udriše iz pušaka, ali ga ne smiriše (ne pogodiše-AI). Uteče bez oružja i odiće.“

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"



Poveznice: Ninčević | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Zadnji komentari na ovaj tekst:

Mirko - Datum: 31.10.2010.

Bakovica ima u LIvnu i u vise sela pokraj LIvna,kao i u Prologu jednom od najstarijih sela u Livanjskom kraju.


Željko Ninčević - Datum: 30.10.2010.

Poštovani, molio bih, ukoliko je moguće izvor informacije o Bariši Ninčeviću spomenutom u porijeklu prezimena, iz hajdučke čete Roše Bušića.

S poštovanjem Ž. Ninčević


Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!

Facebook komentari

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Oglas