Penava

Porijeklo prezimena

Broj komentara: 5 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 18549) - Broj facebook komentara:

Najprije ispisi o smrti dvojice franjevaca Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja sa sjedištem u Splitu, a koji su bili rodom iz Postinja: u mrtvaru franjevačkog samostana u Makarskoj zabilježeno je da je na Božić 1764. godine u 66. godini života umro fra Dominik Medvidović rečeni Penavić (rođen je u Podstinju 1698. godine); franjevac istog imena, dakle fra Dominik Medvidović rečeni Penavić mlađi umro je 1808. godine u 43. godini života (rođen u Podstinju 1765. godine).
Ovo su posve dovoljni dokazi da su Penave odnosno Penavići nastali od starog i znamenitog hercegovačkog roda Medvidovića, po kojem je nazvano i selo između Širokog Briga i Gruda Medvidovići, a kojemu je početkom 20. stoljeća nepotrebno promijenjen naziv u Medoviće. Dakako, i imotsko selo Medvidovića Draga nazvano je po stanovnicima s prezimenom Medvidović, a nekoć se i imotsko naselje Medov Dolac zvalo Medvidovića Dolac.
Od Medvidovića su uz Penave nastali još i sljedeći rodovi: Ćesići, Hrkaći i Senjaci na posuškom području, zatim Draškići, Džajkići, Mandići, Penavići i Šušci na Širokom Brigu i u njegovoj okolici, te Vrančići u Rodoču pokraj Mostara i Petrušići, koji su danas nastanjeni u općinama Čitluk, Ljubuški. Od Penav(ić)a pak su nastali širokobriški Hrkaći, ali i njihovi prezimenjaci u Čitluku pokraj Posušja.
Od Medvidovića su u Imotskoj krajini nastali: Petrušići i Šerlije u Prološcu, a u Cetinskoj krajini: Penave, Mažurini i Pera(j)ice, te u Metkoviću: Petrušići.
Medvidovića, koji su ostali vjerni tom prezimenu, nema više u Hercegovini, ali ih ima u susjednoj Imotskoj krajini: u Glavini, Lokvičićima i Ričicama. Ovo je također prigoda da podsjetimo da su Medvidovići prema predaji najprije doselili u Vinjane Donje i smjestili se pokraj Kukulja, a tek kasnije preselili u Proložac (Podi).
Prvi spomen Medvidovića nalazi se u znamenitom Libretinu Zagvožđanina fra Pavla Šilobadovića, napisanog od siječnja 1662. do srpnja 1686. godine, u kojem taj karizmatični fratar spominje harambašu Ivana Medvidovića rečenog Galiot, istaknutog borca protiv turskih silnika i tlačitelja. Tu je potanko opisan i megdan od 20. listopada 1664. godine, na kojem je harambaša Medvidović pobijedio zapovjednika turskih bandura. Ivan je, piše Šilobadović, svojim mačem izbio mač iz Turčinove ruke, pa ga je bacio na tlo i htio ga zaklati zubima, ali mu je na Turčinovo zapomaganje i molbu za oprost, Ivan zubima odgrizao jagodicu, rekavši: »Hajde, Turčine, neka se znade da si na megdanu bio.
Ista osoba, te njegov brat Mate, sinovi Miloša Medvidovića “iz Ledinca pokraj Imote,” te Ilija Medvidović rečeni Mandić spominju se 1650. godine kao izbjeglice u Podgori na Makarskom primorju.
Medvidovići što su se pred turskim zulumom prebjegli u Cetinsku krajinu i na mućko područje (Bajagić, Radošić, Muć) zadržali su staro prezime, pa ga skratili u Medvid ili su pak nadimak Penavić, što su ga donijeli iz Hercegovine, pretvorili u novo prezime odnosno promijenili ga u Mažurin ili Pera(j)ica.
Što se tiče mućkog područja odnosno Postinja Donjeg, tu je 1711. godine u venecijanskom zemljišniku upisana 6-člana obitelj Mije Medvidovića pokojnog Mate.
O vezi Penav(ić)a i Medvidovića na mućkom području svjedoči i jedan upis u Alberghettijevu zemljišniku (1725 -1729), u kojem je u sklopu banderije haramabaše Martina Buljana za područje Postinja, (H)muća, Zelova, Satrića i dijela Bitelića i Vrdova upisana obitelj Ivana Penovića rečenog Medvidovića.
Zanimljivo je spomenuti da je i ova Medvidovića obitelj stigla u Cetinsku krajinu s harambašom Grgurom Buljanom, koji je obitelji svoje banderije najprije smjestio u Bitelić, Satrić i Zelovo, a kad su prostori s lijeve strane Cetine (Bitelić) Karlovačkim mirom 1699. godine ponovo vraćeni Turskoj Buljan je obitelji svoje banderije, među kojima je bila i obitelj Mije Medvidović, premjestio u Postinje Donje. Tu će Medvidovići postati Penave odnosno Penove.
U austrijskom pak zemljišniku iz 1835. godine u Postinju Donjem je prevladalo novo prezime Penavić, upisano čak 12 obitelji, kojih su domaćini bili: po dvojica s imenima Ante, Mate i Mijo, te Bariša, Božo, Ivan, Jakov, Jozo i Nikola Penavić; popis stanovništva iz 1948. godine zatekao je u Postinju Donjem 14 obitelj s prezimenom Penavić.
Danas u Postinju Donjem živi 5 obitelji tog roda s ukupno 8 duša.
Istih su korijena i današnji imotski Penovići. U Imotski je doselio Marko Penović pokojnog Petra i majke pokojne Šime rođene Barać, rođen 17 svibnja 1884. godine, koji se u Imotskom oženio Katom Tomičić (rođena u Zagvozdu 1894. godine).
U Vinjanima danas živi 6-člana obitelj s prezimenom Penava, čija je starina u selu Batin u susjednoj hercegovačkoj općini Posušje.
Kako selo Batin pokraj Posušja iz nepoznatih razloga nije uvršteno u popis bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/42. godine, prvi podatak o Penavićima u Batinu nalazi se u popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine, kada je upisane dvije obitelji tog roda: 28-člana obiteljska zadruga Ivana Penave i 13-člana obitelj Stipana Penavića. Ovaj popis ujedno je dokaz da su Penava i Penavić dva oblika istog prezimena.
Današnje Penave iz Batina pokraj Posušja potomci su Ivana Penave i Stipana Penavića.
Danas na Širokom Brigu žive pripadnici ovog roda s dužim oblikom prezimena Penavić (1980. godine 7 obitelji u Širokom Brigu i 13 u Ljutešu, zaseoku sela Mokrog). Zbog što su komunističke vlasti 1947. godine zajedno s knjigama knjižnice Franjevačkog samostana u Širokom Brigu spalile i matične knjige stare župe Mostarsko blato, ostali su na ogorku matica podaci o Anti Penaviću rečenom Hrkać, rođenom 1760 godine, koji je sa suprugom Ivom rođenom Jelić imao sina Ivana rođenog oko 1790. godine. Ovi podaci su i dokaz da su od Penavići nastali današnji širokobriški Hrkaći.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"



Poveznice: Penava | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Slična prezimena:

Penavić

Zadnji komentari na ovaj tekst:

TomoH - Datum: 18.3.2016.

Pozdrav svim Penavama. Danas nas ima na mnogo strana lijepe naše, dokaz je i naš gradonačelnik Vukovara Ivan Penava :).
Inače da možda dodam gornjem unosu, vjerojatno kao dio obiteljske zadruge Ivana ili Stipana Penave je došao je i moj predak na područje bosne u Žepče, točnije selo Papratnica, Zvao se Ivan Penava umro 1783. Vrijeme rođenja i dolaska ne znam, naravno
Tu danas živi 10-ak obitelji, nažalost bilo bi nas i više ali rat i ekonomska situacija je učinila svoje.


Vladan - Datum: 8.10.2011.

Pozdrav svim penavama


I.tabakovic - Datum: 31.1.2011.

Stovani,
Ja pretpostavljam da je najvjerojatnije prezime PENAVA (ili PENAVIC)matronimik i da je izvedeno iz imena PENA,jednog hipokoristika iz zenskog imena PERUNIKA.A ime Perunika--prema prof.Mati Simundicu(Rjecnik osobnih imena ,Zagreb 1988,str.269.)--izvedeno je od imena boga groma u starih Slavena-PERUNA(uporedi polj.piorun-grom).Perunika je i biljka sto se jos zove bogisa i macis(iris germanica).


Mile Penović - Datum: 29.1.2011.

nije penava nego PENOVIĆ


Petar Matković - Datum: 25.8.2008.

Poštovani! Čestitam Vam na Velikom trudu u izradi Vaših "seoskih"stranica. Moram priznati da ste vrhunski i kvalitetno sve napravili. Međutim u poglavlju "Prezimena..." kod prezimena Penava, nabrajajući sve relevantne podatke navodite da se NEKAD I MEDOV DOLAC zvao MEDVIDOVIĆA DOLAC - što NIJE TOČNO.
Ime Medov Dolac ( Medovdolac) potječe od riječi "med" i "dolac". Dvočlani se ekonim sastoji od posvojnog pridjeva "medov" i ekonomijske imenice "dolac“. Med, jer je područje sela imalo sve preduvjete za pčelarstvo - karakteristično s prirodnim pčelinjacima u starim dubovima (hrast) i bogatstvom bilja pogodnim za proizvodnju meda.
Riječ "dolac" simbolizira manju obradivu površinu zemljišta, koja je u ovom slučaju poslužila kao podloga za ime samog naselja. Dugogodišnji prijepori kako se stvarno piše ime naselja, Medov Dolac ili Medovdolac, imaju dužu povijest.
Najdragocjeniji pisani izvori bile su župne knjige , nažalost za župu Zagvozd kojoj je Medov Dolac pripidao - zauvijek su izgubljene u požarima, prvi put 1825., a drugi put od onoga što je ostalo 1943. godine. U sačuvanoj Župnoj arhivi, dokumentima koji datiraju s kraja 18. i početka 19. stoljeća koji se nalaze u Državnim arhivima Zadra i Splita, ime naselja pisano je skupa Medoudolaz (Medovdolac), a prvi put god 1829. ime naselja piše se odvojeno Medov Dolaz ( Medov Dolac) Matice krštenih (rođenih) – 1825. -1863./ Državni arhiv u Splitu/ Kao važan pisani izvor imena, koristimo sačuvane stare zemljovide venecijanske (mletačke) kartografije.
Na zemljopisnim i katastarskim kartama pojavljuje u više inačica ili zapisa imena. Tako imamo: Mudondulas 1737. na staroj mletačkoj karti kopnenih i pomorskih pravaca u Dalmaciji ... (Corografia dell' Inferior Provincia della Dalmazia....). Medoudolaz (1754. god na Markovićevom precrtu Alberghettijeve karte iz 1718., Dissegno Topografico di parte della Dalmazia ed Albania, i Memdolaz na mletačkoj karti vojno-sanitarnih kordona iz 1795. (Antonio d' Adda ), što znači da je za vrijeme mletačke uprave ime naselja pisano skupa.
Dolaskom austrijske uprave i naročito izradom katastra zemljišta od godine 1823.-1838. pojavljuje se ime Medov Dolaz, kasnije Medov Dolac. U austrijskim katastarskim operatima toponim Medov Dolac označavao je uže područje današnjega Medova Doca, i to područje koje danas čine zaseoci Matkovići, Mustapići, Šimundići, Vrdoljaci, a podrazumijevalo je cijelo današnje naselje Medov Dolac.
Kasnije, u 19. pa do 20. st. ime se pisalo nekad kao jedna riječ, a nekad kao dvije riječi. Međutim još uvijek određene institucije, od Župnog arhiva, Državnog zavoda za statistiku, katastra, državne i javne uprave ime naselja pišu dvojako. U Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj od 1992. godine (NN 90/92, 10,/97 do 86/06) ime naselja je i dalje Medovdolac. Danas je općeprihvaćeno ( pravopisno usklađeno) ime naselja Medov Dolac.
Molim Vas da taj mali netočni navod ispravite!
Srdačan pozdrav Petar Matković


Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!

Facebook komentari

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Oglas