Sočo
Porijeklo prezimena
Broj komentara: 2 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 7926) - Broj facebook komentara:
U osnovi prezimena je imenica sok (s kratkim silaznim akcentom), od koje je izvedeno sočo, soče, naziv čovjeka koji za sodžbinu (nagradu) soči, traži kradljivca ukradene stvari, otetu ženu, ubojicu zbog krvne osvete i slično. Riječ je, tvrdi M. Nosić, nejasna postanja, a rabi se ponajviše u Hercegovini i Crnoj Gori, pa je primjerice u crnogorskom plemenu Kučima sočo je prokazivač kradljivaca. Primjerice glagol sočiti rabi i Marko Marulić u svojoj Juditi.
Soče su na mućkom području zabilježene u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, i to u Postinju Gornjem dvije obitelji: Ivana i Tome Soče. Toliko obitelji s prezimenom Sočo zabilježeno je u Postinju Gornjem i u popisu stanovništva 1948. godine.
Danas u Postinju Gornjem žive 3 obitelji tog roda s ukupno 6 duša, dok su u Neoriću nastanjeno 6 obitelji s ukupno 18 duša..
Tu su mogli stići iz Neretve, zatim iz Biletića u staroj župi Brotnjo (danas prostor hercegovačke općine Čitluk) ili pak iz Prološca u Imotskoj krajini.
Inače, Soče su jedan od brojnih rodova nastalih od znamenitog plemena Nikolića, srednjovjekovnih gospodara Zažablja (područje iza planine Žabe) i Popova polja. Uz Soče su od Nikolića nastali sljedeći rodovi: Grgurevići, Sprčići ili Šprljići, Matići, Prkačini Matijići, Mihailovići, Vukoslavići.
Naime, na područje Brotnja istodobno su stigli Nikolići iz Zažablja i nastanili se u selu Krućevićima pokraj Čitluka, ali i Soče koji su se opredijelili se za novo prebivalište u selu Biletićima pokraj Čitluka.
Soče, koji su oko 1720. godine stigli iz Dobranja pokraj Metkovića u Biletiće, tu je zabilježio u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika iz 1741/1742. godine biskup fra Pavo Dragićević: dvije 8-člane obitelji Luka i Petra Sočića, dok se treća 3-člana obitelj Bartula Nikolića još služila starim prezimenom.
U popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine u Biletićima su zabilježene tri obitelji s prezimenom Sočić (Ivanova s 8, Pavina sa 6 i Matina s 9 duša), a u Tepčićima je tada prebivalište imala 4-člana obitelj Petra Sočića.
Soče doseljavaju u Imotsku krajinu nakon njezina oslobođenja od Turaka. U venecijnaskom zemljišniku iz 1725. godine u Prološcu je upisana 11-člana obitelj Križana Soče, kojoj su mletačke vlasti dodijelile 20 kanapa zemlje.
Zanimljivo je spomenuti da je u matici umrlih župe Opuzen u 19. stoljeću upisana obitelj Tome Sočo, koja je doselila iz Postinja, župe Muć, ali je izumrla.
izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"
Poveznice: Sočo | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |
Zadnji komentari na ovaj tekst:
isoco - Datum: 28.1.2022.
Prezime Sočo potječe iz okolice Širokog Brijega u Hercegovini i na područue Muća (Zmine) se pojavljuje 1714. g.
Sve navedeno se može provjeriti u crkvenim knjigama župe Male Gospe u Muću Donjem.
Podaci izneseni u knjizi "Hrvatski rodovi Općine Muć" o prezimenu Sočo NISU TOČNI.
Nomennesco - Datum: 21.6.2010.
Ovo nema veze s vezom!
Knjigu o prezimenima piše čovjek koji je toliki "poznavatelj" prezimena da je obradio sva prezimena od Imotskog, Sinja, Splita, Solina, Kaštela, Trogira do Muća - svašta.
Obična nagadjanja vezana uz pisanje neistina, lažiranje povijesti i svega što je iza nas.
Pogledajte samo prezime Zuban...
"Prezime je istovjetno sa zastrajelim narodnim osobnim imenom Zuban, koje spada u skupinu imena izvedenih od imenice zub, naziva bjeličastih izraslina koštanog tkiva u čeljusti presvučenih caklinom, koje služe za griženje i žvakanje"....
ili naprimjer Kerum:
"Jezičnim postanjem prezimena Kerum nije se još nitko bavio. U ovom prvom pokušaju iznosimo nekoliko možebitnih pretpostavki postanja ovog veoma rijetkog prezimena, gotovo isključivo ograničenog na područje sela Radunića u općini Muć.
Prva asocijacija je glagol keriti se sa značenjem lolati se, bančiti, lumpovati, bekrijati, terevenčiti, ali sve to činiti na osobit način uz puno buke, sa željom da se izazove senzacija u okruženju.
U turskom jeziku postoji sintagma „kerem bujrum“ sa značenjem dopusti, izvoli, pri čemu je promjenu prvog dijela kerem u kerum lako objasniti...."
Koje gluposti od strane autora knjige!
Pametnome dosta.
Žali Bože papira.
Štovanome autoru predlažem da nas ostavi na miru, hvala na trudu, nemojte više - molim Vas!!!!
Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.
Oglas
Facebook komentari
Neregistrirani korisnik
Pretraži Ogorje.net
Zadnji upiti o prezimenima: