Varvodić

Porijeklo prezimena

Trenutno nema komentara! Komentirajte prvi! (Čitanja: 5700) - Broj facebook komentara:

Riječ je o prezimenu nadimačko-rugalačkog podrijetla, jer var(i)voda je onaj što vodu vari i vodu hladi.
Varvodići iz Roža, sela u istočnom dijelu Cetinske krajine, sačuvali su sljedeću predaju. U trenutku kad su domaćini htjeli zamiješati kukurzno brašno s vodom i pripremiti puru za ručak brojne obitelji, pojavio se susjed, kojeg nije trebalo previše nutkati da ostane na ručku. Da bi ga domaćini onemogućili da konkretno i odmah pokaže koliko pure može pojesti, nadolijevajući hladnu u kipuću vodu odgađali su miješanje pure. Bili se veoma uporni, pa je susjed morao priznati poraz i napustiti «poprište». Kad su ga neki suseljani upitali: -Što oni tamo rade?, on je odgovorio:
-Vodu vare, vodu (h)lade…
Stoga su ih prozvali Varivodićima, što je kasnije skraćeno u Varvodić.
Varvodići spadaju među najsvježija prezimena u Muću Donju, a domaćin sadašnje dvočlane obitelji doselio je iz Prugova.
Jedan od najstarijih spomena o tom rodu potječe iz sačuvane oporuke Grgura Božića, koju je 1684. godine na Klisu napisao fra Grgur Čović, župnik župe Prugovo, a svjedoci su bili: Ilija Varivodić, Marko Vuka, Juriša Jurić, Jure Lazančić i Marko Čović, svi iz Prugova.
Među najstarije podatke o tome rodu svakako spadaju i oni iz matice putujućeg župnika fra Lovre Jazidžića, doseljenika iz Duvna, a koja se čuva u arhivu Franjevačkog samostana u Sinju. U vrijeme svog župnikovanja u Prugovu i Broćancu od 1700. do 1702. godine „leteći je fratar“ dva puta posezao za maticom da upiše i pripadnike roda Var(i)vodića:
-14. veljače 1700 godine upisano je krštenje Jure sina Ivana Varivodića i supruge mu Marije, a kumovao je susjed iz Prugova Ivan Čipčić;
-10. travnja 1701. godine zabilježeno je krštenje Frane sina Ilije Varivodića i majke Marije, kršteni kum bio je Marko Duraković iz Prugova.
Unatoč očekivanjima u novom venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine (banderija harambaše Ivana Šolića) u Prugovu nisu upisani Varvodići, kao ni u Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729),
Godine 1771. u franjevačkom mrtvaru Provincije Presvetpg Otkupitelja zapisano je da je preminuo je fra Marijan Varvodić, brat franjevac, rodom iz Prugova, a 1736. godine upisana je smrt brata fra Martina Varvodića, koji navodno nije iz Prugova već iz Sinja, što je teško povjerovati.
U austrijskom pak zemljišniku iz 1835. godine u Prugovu je zabilježeno čak pet obitelji s prezimenom Varvodić: trojica domaćina imaju ime Ante, a preostala dvojica Duje i Lovre;
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Prugovu također pet Varvodića obitelji.
Jedan od trojice spominjanih Anta Varvodića iz 1835. godine preselio je 1840. godine u Split, a kao doseljenici iz Prugova u Split u Stanju duša župe Prugovo iz 1927. godine ubilježeni su: Petar Varvodić Jurin (rođen 1905. godine) i Ante Varvodić Mijin (1915). Inače, prugovski Varvodići čuvaju predaju da su doselili iz Sutine, što se rasploživim dokumentima ne može potvrditi.
Varvodići se spominju prilično rano i u istočnom dijelu Cetinske krajine. Naime, u ispravi pod nazivom «Nota della podilla di Christiani per incedio» iz 1708. godine, a koja se čuva u arhivu franjevačkog samostana u Sinju, u popisu obitelji koje su nakon Karlovačkog mira 1699. godine zbog revizije međudržavne granice pripale Turskoj, ali su im i dalje ostale uobičajene obveze prema sinjskoj franjevačkoj zajednici, u selu Rudi je upisana obitelj Marka Varvodića.
I Gardun spada u prebivališta roda Varvodića. U novom venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine u banderiji harambaše Jure Jurčevića zabilježena je i obitelj Mije Varvodića pokojnog Nikole.
Međutim, u Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729), kao i u popisu pučanstva Splitske nadbiskupije nadbiskupa Ivana Laghija iz 1725. godine, nema Varvodića, što je teško objasniti s obzirom na sljedeći podatak. Naime, 19. siječnja 1764. sinjski providur Lunardo Balbi imenovao je alfirom (zastavnikom) banderije harambaše Marka Stapića (a ne kako piše J. A. Soldo Jure Jurčevića) iz Garduna zaslužnog Matiju Varvodića, jer je njegov otac Dujam Varvodić bio istaknuti junak, što su pismeno posvjedočili kolunelo Ante Surić i ugledni serdari Justin Vučković i Ante Grabovac, te konačno potvrdio i opći providur Antonio Reiner. Gdje su iz popisa «nestala» dva Varvodića naraštaja-Dujmov i Matijin?
Moguće je da su Varvodići imali pašnjake u Kamešnici i tamo preselili kao stočari, jer jedino se tako može objasniti da su danas Varvodići najbrojniji u kamešničkom selu Rožama (11 obitelji, 22 osobe), zatim u Vedrinama (2, 9) i Trilju (1, 3). Varvodići su danas nastanjeni i u Prugovu.
U Otoku pak danas žive 3 obitelji i 17 duša, koje se služe kraćim oblikom prezimena Varvoda.
Što se pak tiče današnjih turjačkih Varvodića (2 obitelj s ukupno 13 duša), riječ je o novijim doseljenicima iz Roža.
Kako Varvodići nisu zabilježeni u biskupskim popisima bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u 18. stoljeću, njih smatramo starosjedilačkim rodom Dalmatinske zagore odnosno Cetinske krajine.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"



Poveznice: Varvodić | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!

Facebook komentari

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Oglas