Bulić
Porijeklo prezimena
Broj komentara: 13 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 23996) - Broj facebook komentara:
S jezičnog motrišta prezime je Bulić izvedeno:
a) od imenice iz turskog jezika bula, koja ima dva značenja:
1. žena muslimanka, žena u dimijama, pokrivena zarom (feredžom), udata žena; strina, ujna;
2. muslimanska vjeroučiteljica; vjerski obrazovana muslimanka, koja za ženski dio vjernika obavlja izvjesne svećeničke dužnosti;
b) od Bule, hipokoristika imena tipa Budislav, Budimir, Budivoj, Budimil.
U Hrvatskoj danas živi 1.960 osoba s prezimenom Bulić (Omiš, srednja i sjeverna Dalmacija).
Na dalmatinskom području Bulići su danas nazočni u sljedećim mjestima: Ogorju Donjem, Postinju, Bračeviću; Zelovu Sinjskom; Brsečinama, Dočinama, Humima; Kostanju, Osiću, Tugarima (Omiš); Vranjicu; Selcima, Supetru, Sutivanu (Brač); Korlatu (Benkovac; Briševu, Crnom, Kukuljici i Pločama (Zadar).
Najpoznatiji Bulić u Hrvata je don Frane Bulić (1846 - 1934), hrvatski arheolog, konzervator i povjesničar; istraživao je antičku Salonu, pokreće arheološko društvo, uređuje časopis Vjesenik za aheologiju i historiju dalmatinsku, organizirao je I. kongres starokršćanske arheologije u Splitu 1894. godine.
Svi Bulići nisu istog krvnog podrijetla. Postoje najmanje dva roda s ovim prezimenom: tugarsko-kaštelanski i brotnjansko-mućki.
Povjesničar M. Barada je u notarskim spisima o Vlasima iz 1433. godine na kaštelanskom području naišao na spomen Vlaha po imenu Bogovacij Bulić. Godine pak 1753. u zemljišniku ženskog benediktinskog samostana zabilježeno je 30 obitelji koje su stanovale u Kaštilcu (danas Kaštel Gomilica), među kojim je bila i obitelj Bulić rečeni Poljiškin.
Bulići spadaju među najbrojnije rodove na mućko-lećevačkom prostoru, jer su primjerice u popisu stanovništva 1948. godine u Ogorju Donjem imali čak 33 obitelji.
U venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine u Ogorju su Donjem zabilježene tri obitelji s prezimenom Bulić: Filipa pokojnog Mije (8 duša, 16 kanapa zemlje), Mije pokojnog Ilije (15, 10) i Tome pokojnog Ilije (7, 9).
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine broj obitelji se gotovo učetverostručio, dakle 11 Bulića obitelji kojih su domaćini bili: Ante, Dujo, po dvojica Filipa, Ivana i Jakova, te Jure, Mate i Stipan.
Popis stanovništa 1948. godine u Ogorju Gornjem zatekao je 33 obitelji s prezimenom Bulić.
Danas Bulići žive Ogorju Gornjem (25 obitelji, 46 duša), zatim u Mućkom Zelovu (1 obitelj, 4 duše).
U popisu stanovništva Splitske nadbiskupije nadbiskup Ivan Laghi je 1725. godine u Tugarima zabilježio dvije obitelji s prezimenom Bulić Ivanovu s 4 i Stipanovu s 9 duša, te u Kaštel Gomilici 8-članu obitelj Jure Bulića.
Tugarskih korijena su i livanjski Bulići katoličke vjere, koji su danas nastanjeni u Vržeralama, Podgradini i Malim Kablićima. Tu su doselili iz Tugara oko 1780. godine s prezimenom Mikulić i bili su kmetovi livanjskih begova Firdusa. U Podhumu pokraj Livna danas žive Bulići islamske vjeroispovijesti, koji ne znaju ništa o svemu podrijetlu, iako postoji podosta naznaka da su istog krvnog podrijetla kao i Bulići katolici, jer su njihovi preci prešli na islam.
Hercegovački Bulići su posve zanimljiv rod. Nastali su od Aračinovića, znamenitog hrvatskog srednjevjekovnog plemićkog roda iz Paoče u Brotnju, danas prostor općine Čitluk (Aracsinovich de oppido Paocza apud Brochno). Spominje ih i A. Kačić Miošić u pjesmi o ženidbi bosanskog kralja Stipana Kotromanovića Tomaševića i Katarine kćeri hercega Stipana Vukčića Kosače (1446) kao uzvanike među svatovima:
„…od Perasta Šestokrilovića,
od Primorja Vrsajka Kačića,
ungarskog po izbor plemića,
a od Broćna Aračinovića. “
Od Bulića, davninom Aračinovića, u Brotnju su nastali novi rodovi: Prskale, Erići, Leske, Škrobići, Delići, Bule i Muselimovići.
Bulići su zabilježeni u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića 1741/1742. godine: u Čitluku 7-člana obitelj Joze Bulića i u Gradnićima dvije Bulića obitelji: Barišina (Prskalović nekoć Bulić) s 13 i Božina s 12 duša.
U popisu biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine Bulići su upisani: u Čitluku tri obitelji (Matina sa 6, Jozina s 14, Martinova s 8 i Ivanova s 11 duša) i u Gradnićima 17-člano kućanstvo Bože Prskala nekoć Bulića i 16-člano domaćinstvo bariše Erića nekoć Bulića. Također prezime Bulić se spominje i u imotskoj krajini gdje je ta obitelj jedna od starosjeditelja na tom području. Po crkvenim knjigama Ivan Zane Bulić je bio kanonik u Primoštenu, te se od tuda priženio u Imotski.
izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"
Poveznice: Bulić | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |
Slična prezimena:
• Buličić •
Zadnji komentari na ovaj tekst:
royal - Datum: 3.5.2023.
pozdrav ja sam prezimena prskalo je li se to pika kao plemićko prezime
Mladen Gambiroža - Datum: 2.10.2021.
Matična knjiga vjenčanih 06.07.1690. - 01.09.1701.
DAZD, Inv. br: 469
- 17.01.1692. su u rkt župi Knin vjenčani Tadić Jakov sin Nikole i Smuđa Anđa kćer Marka, kumovi Vice Božiković, Grgo Bulić i Jure Gozdenović
Mladen Gambiroža - Datum: 1.10.2021.
20.09.1693. u Kninu je kršten (rođen 15.09.) Bulić Stipan, sin Lovre i Stoje Bulić, kum Josip Pagier
Mladen Gambiroža - Datum: 10.2.2021.
Biskupski arhiv Šibenik, kut. br. 5, Krizmani i vizitacije
G. D. Callegari 1684-1718
KNIN – Popis krizmenika 26.04.1693.J
Prvi spomen prezimena Bulić kada je krizmana Petrica kćer Lovre Bulića
Monči - Datum: 20.10.2015.
MOJA MAJKA JE BULIĆ. ONA JE IZ SELA BULIĆI U ŽUMBERKU I GRKOKATOLIČKE VJEROISPOVJESTI. DALI JE NKOME POZNATA TA POVEZNICA? NA ŽUMBERK SU BULIĆI NASELJENI u 17. stol. KAO USKOCI I KAO ŠTO VIDITE IMAJU SVOJE SELO. U OKOLICI TOG SELA POSTOJI NAJMANJE 34 PLEMENITAŠKIH PREZIMENA, ČIJI IZVOR SE ISTRAŽUJE ODN. JE VEĆ POZNAT. ZA BULIĆE SE JOŠ NEZNA SKORO NIŠTA.
Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.
Oglas