Ćosić

Prezime je nadimačkog postanja: nastalo je od turske riječi ćoso (turski kőse, perzijski kūse), što znači muškarac rijetke brade i brkova ili u koga uopće ne rastu brada i brkovi; adarbis; ćoso. U našoj narodnoj književnosti Ćoso je oličenje mudra, iskusna čovjeka, lukavca.
Danas u Hrvatskoj živi oko 3.000 osoba, koje nose prezime Ćosić (srednja Dalmacija, Slavonija), 520 je osoba s prezimenom Ćoso, a najviše ih je u Benkovcu i sjevernoj Dalmaciji. Istog su postanja i prezimena Čosić (Slavonija, Primorje, Kaštela), Čoso (srednja i sjeverna Dalmacija) i Ćosović.
Na mućkom području Ćosići su zabilježeni u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine: u Pribudama (pod Pribudama se tada podrazumijeva i Crivac) je upisan Mijo Ćosić pokojnog Pave, koji je imao 9-članu obitelj, kojoj su mletačke vlasti dale 23 kanapa zemlje.
Godine 1835. u austrijskom zemljišniku u Crivcu su upisane obitelji Ivana i Josipa Ćosića; u tom je mjestu prema popisu stanovništva iz 1948. godine prebivalište imalo 8 obitelji s prezimenom Ćosić.
Danas u Crivcu živi 6 obitelji tog roda s ukupno 14 duša.
Crivački Ćosići pripadaju šibensko-drniškoj grani tog roda, gdje su zabilježeni već u 16. stoljeću, a do danas su se održali osim u Crivcu i u Tepljuhu (Drniš) i Varivodama. Godine 1585. u Šibeniku je zabilježen Chiosich o. Vlahouich Lutis, dakle Lucija Ćosić rečena Vlahović. I. Ostojić zabilježio na šibenskom području i prezime Chiossich, i to Franciscus Chiossich upisan je u Šibeniku 1676. godine, što treba čitati Frane Ćošić. Danas Ćošića ima u Krekoviću i Drnišu, gdje su izmiješani s Ćosićima.
Kako je nastalo prezime Ćoso odnosno Ćosić, pokazat ćemo na primjeru iz Cetinske krajine, iz Košuta, doduše iz 19. stoljeća, kad je uz prezime Tripalo prvi put upisan nadimak Ćoso, dakle Tripalo rečeni Ćoso. Riječ je o Ivanu Tripalu rečenom Ćoso iz Košuta i njegovoj zakonitoj supruzi Filipi Varenini iz Graba, koji su se vjenčali 1849. godine. Imali su četvero djece: Josipa (1855), Šimu (1857), Matiju (1860) i Antuna (1867). U maticama župe Trilj uz njihova su imena upisane sve četiri moguće prezimenske kombinacije: Tripalo, Tripalo Ćoso, Ćoso Tripalo i Ćoso. Dakako, sve je počelo činjenicom da je domaćin obitelji bio ćosav, pa je na temelju te njegove tjelesne osobine nastalo prezime Ćoso ili pak ono još češće Ćosić.
Tripalovići (danas Tripale) doselili su iz duvanjskog sela Brišnika, gdje je biskup fra Pavo Dragićević 1741/42. zabilježio 16-članu obitelj Jure Tripalovića , ali i 12-članu obitelj Nikole Ćosića. Ovo može značiti da se već tada dio Tripalovića iz Brišnika već opredijelio za prezime Ćosić, što je samo duži oblik prezimena Ćoso. Zanimljivo je spomenuti da će upravo u Brišniku u drugoj polovici 19. stoljeća nastati najmlađa od ukupno tri duvanjske grane Ćosića od starog roda Lerota, koji su u Brišniku zabilježeni kad i Tripalovići (1741/42. godine), i to 20-člana obitelj Petra Lerotića.
Dakle, jedna grana duvanjskih Ćosića nastala je od roda Lerota, a osjetno starija grana Ćosića potječe iz Roškog Polja. U izvješću što ga je o svom pastirskom pohodu staroj Duvanjskoj biskupiji 1706. godine poslao u Rim makarski biskup Nikola Bijanković, uz ostalo, piše da su ga u vrijeme boravka u Roškom Polju pratili Mate Ćosić, Ivan Orlović i dvojica Ćerića, za koje je rečeno da su stanovici Roškog Polja. Da su Ćosići tada prebivali u Roškom Polju svjedoči i popis biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/42. godine, kada je tu zabilježena 11-člana obitelj Jure Ćose (u izvorniku Georgius Chioso).
Dvadesetak godina kasnije, 1725. godine venecijanske su vlasti na Studencima pokraj Imotskog dodijelile 7-članoj obitelji Mate Ćosića 6 kanapa zemlje , pri čemu je zabilježen i obiteljski nadimak prema mjestu doseljenja Raškopoljac, koji će kasnije postati prezime potomcima Ćosića doseljenih iz Roškog Polja. Posve je razvidno da je riječ o istom Mati iz izvješća biskupa Nikole Bijankovića iz 1706. godine, a koji je doselio na Studence, dok je Jure Ćoso ostao na svoj starini u Roškom Polju.
Jesu li Ćosići iz Roškog Polja nastali od tamošnjeg roda Ljubasa, teško je utvrditi, ali u svakom slučaju današnji Ćosići u Prisoju pokraj Tomislavgrada nekoć su se prezivali Ljubasi. Ipak treba istaknuti da su Ljubasi veoma jak rod, početkom 18. stoljeća rašireni na duvanjskom i livanjskom području, pa nije isključeno da su od njih nastali i još neki Ćosići, osim spomenutih iz Prisoja.
Današnji Ćosići, što žive na duvanjskom području: u Buhovu, zatim na Blažuju, u Vučipolju i dijelom u Tomislavgradu, potomci su Ćosića doseljenih iz Buhova pokraj Širokog Briga, gdje su nastali od starog roda Sabljića. U širokobriškom Buhovu je biskup fra Pavo Dragićević 1741/42. godine zabilježio tri Sabljića obitelji s ukupno 29 duša.
U Rakićanima, naselju pokraj Trilja, što su ga osnovali doseljenici iz Rakitna pokraj Posušja godine 1699. obitavaju tri obitelji s prezimenom Ćosić (J. A. Soldo ih krivo čita Kiosić): Ivana Ćosića pokojnog Frane s 5, njegova brata Ilije s 2 i Ivana Ćosića pokojnog Mije s 5 članova. Vjerojatno je riječ o doseljenicima iz Brišnika ili pak Roškog polja. Kako su god mogli nastati od Tripalovića, Lerotića ili Ljubasa, to se teorijski moglo dogoditi od svakog roda na tom području. Međutim, jedno je posve sigurno da su Ćosići u Cetinsku krajinu doselili s hercegbosanskih prostora, a to potvrđuje i primjer Tome Ćosića, koji se nakon Malog rata (1714-18), vjerojatno stoga što se nije snašao u novoj sredini, vratio u Tursku , što su turske vlasti znale nerijetko i podsticati.
Doduše, godine 1694. s doseljenicima s herceg-bosanskih prostora stigao je i harambaša Mijo Ćosić, za kojeg J. A. Soldo tvrdi da je iz Goranaca poviše Mostara, ali za to ne podastire nikakve dokaze.
Zanimljivo je također spomenuti da su u Vrlici u banderiji harambaše Nikole Biokovića 1. srpnja 1692. godine zabilježene: 7-člana obitelj Grgura Brstića (Brstila) i 4-člana obitelj Nikole Ćosića. I u zemljišniku iz 1710. godine u Vrlici je upisana dvočlana obitelj već znanog Nikole Ćosića Mijinog, a na Maovicama je tada također već iz 1692. godine poznata obitelj Grgura Brstića pokojnog Marka čauša.
Različito krvno podrijetlo karakteristično je i za Ćosiće u Imotskoj krajini. Već smo naveli da su se studenački Ćosići (danas se prezivaju Raškopoljac) doselili iz Roškog polja, dok su Ćosići koji danas žive u Imotskom i Cisti Velikoj (opredjelili su se za prezime Ćoso) prema predaji bili muslimani, dakle svojedobno su prešli na islam. Alibeg Kjōse (Ćose) zabilježen je u jednoj ispravi imotskog kadije (suca) iz 1622. godine. Pri oslobođenju Imotskog od Osmanlija pokrstili su se i koristili otprilike sve ono što su tada venecijanske vlasti dopuštale i ostalim stanovnicima tog područja. Tako je 1725. godine Stipan Ćosić s 23-članom obitelji dobio 58 kanapa zemlje: 46 po broju članova obitelji, a 12 i pol kanapa na račun serdarstva. Dobio je i kuću u Imotskom. Jerko i Luka dobili su 20 kanapa zemlje. Iz Imotskog su odselili u Vrdo-Glavinu Gornju. U Prološcu, zaselak Borovište, 1725. godine venecijanske vlasti dodijelile su 7-članoj obitelji Ivana Ćosića rečenog Trboglav, čijim će potomcima taj nadimak postati prezimenom.
Što se pak tiče Ćosića u Dugopolju, tamo je mnogo ranije od doseljenja predaka današnjih Ćosića iz Poljica, živio i obnašao dužnost dugopoljskog župnika don Ivan Ćosić, i to od 1797. do 1799. godine i drugi put od 1802. do 1803. godine. Inače, dugopoljski Ćosići su podrijetlom iz Poljičke Kneževine, iz Doca Donjeg, gdje i danas žive Dočani s prezimenom Ćosić, čiji su preci bili 6-člana obitelj Mihovila Ćosića, zabilježena u popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine.
Tada su (1725) i na omiškom području zabilježeni Ćosići u Svinišću poviše Omiša, i to obitelji: Ivana Ćosića s 10, Markova sa 6 i Tomina s dvoje ukućana.
Danas na području općine Otok u Cetinskoj krajini, u Udovičiću žive tri obitelji i 12 duša s prezimenom Ćoso, što je samo jedan od oblika prezimena Ćosić. Jesu li udovičke Ćose postale od istoglasećih prezimenjaka iz Košuta, gdje su nastali od roda Tripala? U svakom slučaju veoma su bliski Ćosićima s triljskog područja: u Grabu (8 obitelji, 27 duša), ali i Ćosići Dragani (3, 8) i Dragani (1, 1). U Grab su stigli kao i većina stanovnika tog sela s Poda, gdje danas obitavaju četiri starije osobe s prezimenom Ćosić. U Bisku danas živi tročlana obitelj Ćosić.
Na kupreškoj visoravni danas Ćosići obitavaju u Osmanlijama i Zloselima (11 obitelji), a K. Draganović je utvrdio da su nastali od roda Brstila koji su početkom 18. stoljeća doselili iz Vrlike. "Uz Ćosiće od Brstila su još postali kupreški Grgići, Čolići i Pavići."
Livanjski Ćosići, koji danas žive u Strupniću i Kovačićima, iako M. Petrić nije utvrdio njihovo podrijetlo, po našem mišljenju potomci su 13-člane obitelji Mije Ćosića, koju je 1768. godine u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika u Čaprazlijama zabilježio biskup fra Marijan Bogdanović.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

Poveznice: Ćosić | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Slična prezimena:

• Ćosićkić •

Zadnji komentari na ovaj tekst:

mila011dinara - Datum: 2.5.2023.

Poštovanje. Nađoh kod vas trag o svom pretku, Davidu Grkiniću. Ja sam uspela u matičnim knjigama da pronađem sve potomke, ali ne mogu nikako da utvrdim odakle su došli David i njegov brat Damjan, niti (naravno) ko su bili njihovi preci. Postoje samo opšti podaci da su Ramljane naseljene narodom, pod vođstvom arambaše Prijića, iz Glamoča, odnosno ne baš ni Ramljane, nego Zverinac, odakle su oni prešli nešto kasnije u Ramljane. Nisam uspela da pronađem ni koje žene su tačno bile njima supruge.

Ono što buni su i podaci da su katolički Grkinići, takođe doseljeni u Hrvatsku iz Glamoča, otprilike u isto vreme, te da su bili Bunjevci. Pronašla sam da je u Prklama kod Ervenika, živeo Ivan Grkinić (Garchinich), krajem 17. veka, što nije predaleko od Ramljana i pitam se da li je to neki izgubljeni stric, brat ili bilo kakav rođak. Moji preci su u crkvenim knjigama često upisani kao Garchinichi ili Gerchinichi, sve zavisi ko su bili popisivači. Možete li da mi date neki putokaz gde i kako istraživati pretke Davida i Damjana, da li u Hrvatskoj, jer ne znam da li su oni neki ogranak tih bunjevačkih Grkinića koji se doselio u Ramljane ili da tragam za turskim tefterima u Bosni, ako ih uopšte ima, a pitanje je i kako ih razumeti. Ne znam ni kako da nađem pretke od tog Ivana Garchinicha jer nisam uspela da pronađem ništa u Erveniku, postoje samo podaci o Grkinićima iz Senja i okoline kao i Žumberka i okoline, vrlo oskudni.

Mladen Gambiroža - Datum: 24.10.2021.

Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I

Dana 12.08.1797.
- Petar Bjegović pok. Đuke iz Ramljana + Kuzman Dobrić, Sava Bjegović, Todor Bjegović, Todor Dobrić, Joviša Dobrić i Lazo Grujčić, svi iz Ramljana
-- garancija za plaćanja
- svjedoci Todor Grkinić pok. Davida i Nikola Ćosić pok. Petra oba iz Ramljana

Mladen Gambiroža - Datum: 17.10.2021.

Signatura: HR–DAZD–51
Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I

Dana 20.10.1793.
- kap. Luka Džepina pok. Ante, Nikola Knežević pok. Andrije i Nikola Sarić pok. Ante + Ante Žulj pok. Nikola, svi iz Promine
- svjedočenje oko terena Ante Žulja
- svjedoci Ivan Ožegović pok. Jovana i Marko Ćosić od Petra, oba iz Tepljuva

Mladen Gambiroža - Datum: 16.10.2021.

Signatura: HR–DAZD–51
Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I

Dana 10.09.1793.
- braća Miho, Duje i Petar Buljević pok. Stipana iz Gradaca + Grgo grof Stratico advokat iz Zadra
- punomoć za zastupanje na sudu
- svjedoci Jovo Ćosić pok. Andrije iz Žitnića i Pilip Grbavica pok. Petra iz Moseća

Mladen Gambiroža - Datum: 16.10.2021.

Signatura: HR–DAZD–51
Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I

Dana 16.08.1793.
- Pilip Đurđević pok. Milana, Stojan Trkulja pok. Jerka i Sava Đurđević pok. Vukadina + Miajlo Ćosić pok. Vukosava, svi iz Ramljana
- službeno svjedoče o Petru sinu Miajla Ćosića
- svjedoci Petar Svetina pok. Marka iz Čitluka i Ivan Šolaja pok. Petra iz Pađena

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Pročitajte sve komentare! Ukupno ih ima 7.

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!

Logirajte se ili registrirajte

• Pipunić
• Dobrosavljević
• Vladimirović
• Beraković
• Skerlić
• Nedov
• Velikanović
• Malada
• Alerod
• Dikonja