Delić

Porijeklo prezimena

Broj komentara: 4 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 47988) - Broj facebook komentara:

Prezime je izvedeno od turske riječi deli, koja ima više značenja:
1. junak, junačina; silovit čovjek, zanesenjak u junaštvo, ali i osoba što bezbrižno živi, trošeći vrijeme uludo;
2. u Osmanlijskoj Carevini delije su bile i posebni rod konjice; pojavljuju se na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, a novačeni su uglavnom iz redova južnoslavenskih naroda i zbog njihova junaštva i silovitosti nazvani su delijama (junacima);
3. delije su bile i pripadnici postrojbi koje su se brinule o sigurnosti najviših dužnosnika Turske Carevine-vezira, valija, paša.
Prezime je nastalo prema ustaljenom obrascu: delij + ić = Delijić, a stezanjem nastao je najprije oblik Deliić i konačno Delić.
Danas u Hrvatskoj živi 3.460 osoba s prezimenom Delić, a najviše ih je u Dalmaciji, Zagori, Lici i Slavoniji.
Istog su postanja i prezimena: Delale (Solin, srednja i sjeverna Dalmacija), Delalić (Zagreb, Posavina, južna Dalmacija), Delalija (Dubrovnik), Deli (Slavonija), Delibašić (Slavonija), Delič (Kutina, Delnice), Delija (Zlatar Bistrica, Dalmacija), Deliomerović (Vukovar, Istra), Delipetar (Imotski), Delišimunović (Zagreb, Pokuplje) i Delivuk (Samobor).
Na području Dalmacije danas Delići žive u Muću Donjem, Lećevici, Prgometu, Kreševu, Imotskom, Drveniku (Makarska), te na triljskom području u Košutama (8 obitelji, 33 člana), Grabu (14, 61), Jabuci (1, 4) i u Čaporicama (1, 4).
Delići mućkog područja su hercegovačkih korijena.
Godine 1691. "serdar Rozić (a ne Rožić, kako ponekad pogrešno čita to prezime J. A. Soldo, kojem taj autor ponekad navodi i treći oblik prezimena Rašić-AI) i harambaša Jozo Delijić (uz njegovo ime stoji i kraći oblik prezimena - Delić-AI) doveli su svoje obitelji od Mostara, vjerojatno iz Brotnja (danas prostor hercegovačke općine Čitluk-AI), gdje su u selu Sritnicama bili brojni (odnosi se na Roziće-AI). Oni su dobili 25 kanapa zemlje preko rijeke Cetine (triljsko područje), od državne granice do Gradine." A. J. Soldo drži da je harambaša Jozo Delić iz Goranaca poviše Mostara ili je pak s goranačkog područja doveo doseljenike u Cetinsku krajinu. On je kao harambaša za zasluge glede doseljenja na venecijanskih teritorij dobio mjesečnu plaću od 12 lira i mjericu kruha.
Na to donedavno opustjelo područje u Cetinskoj krajini prodiru Klišani i Poljičani i pokušavaju ometati hercegovačke doseljenike u uživanju posjeda, dobivenih od venecijanskih vlasti, što im je opći providur S. Capello 28. ožujka 1697. godine strogo zabranio. Ipak prenaseljenost je bila glavnim uzrokom da serdar Rozić (Rožić) krene sa svojim obiteljima prema Muću, gdje ih venecijanske vlasti i naseljavaju, a on nastoji zadržati i zemlje koje je dobio na triljskom području.
U venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine ostalo je zabilježeno da su iz Hercegovine doseljeni Delići dobili od mletačkih vlasti zemlje:
-u Pribudama: 10-člana obitelji Nikole Delića pokojnog Andrije, kojoj su mletačke vlasti dale 2 kanapa zemlje i 11-člana obitelj Vida Delića pokojnog Mije sa 4 kanapa zemlje i sa stalnim prebivalištem;
-u Lećevici: već poznata 11-člana obitelj Vida Delić pokojnog Mije ima 8 kanapa zemljišta i još jedno stalno prebivalište;
-u Muću Donjem obitelj Mije Delića.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine navedeno je da su tada:
-u Pribudama živjele četiri Delića obitelji: Josipova, Jurina i Petrova, te obitelj s dvočlanim prezimenom Delić Mornar;
-u Lećevici prebivale su tri Delića obitelji: Ilijina, Jozina i Jurina;
-u Muću Donjem živjelo je 11 obitelji s prezimenom Delić, kojih su domaćini: četvorici je bilo ime Jure, po dvojici Ante i Filip, te Jakov, Mate i Petar; godine 1835. godine;
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je
-u Pribudama 17 Delića obitelji;
-u Lećevici 8 obitelji;
-u Muću Donjem 15 obitelj s prezimenom Delić.
Danas u Pribudama živi 19 Delića obitelji s ukupno 32 duše, a u Muću Donjem 12 obitelji tog roda s ukupno 38 duša.
U 18. i 19. stoljeću mućko-lećevački Delići dali su Katoličkoj crkvi i četvoricu franjevaca: fra Antuna Delića iz Muća (umro 1790. godine), fra Augustina Delića iz Muća (+1807), fra Franu Delića (+1878) iz Lećevice i fra Hilara iz Muća (+1813).
Današnji Delići iz grada Imotskog potomci su pak Mile Delića, rođenog u Muću 1847. godine, koji je bio kuhar u postaji financijske policije u Imotskom.
Kad je već riječ o Delićima u Imotskoj krajini, onda treba još dodati da se na tom području u prolazu iz Hercegovine u Cetinsku krajinu, javlja 1725. godine u Vinjanima pokraj Imotskog, 3-člana obietlj Tome Delića, kojoj su venecijanske vlasti dodijelile 3 kanapa zemlje.
Što se pak tiče Delića hercegovačkih korijena u Cetinskoj krajini, onda treba navesti da je u venecijanskom zemljišniku iz godine 1709. u sastavu banderije Tadije Vučkovića u Otnju pokraj Sinja upisana 8-člana obitelj Ivana Delića , a ostalo je zabilježeno da je već 1725. godine posjedovao kuću u Sinju, a bio je i vlasnikom kule u Glavicama.
Od sinjskih je Delića legenda hrvatskog športskog novinarstva Mladen Delić (1919 - 2005).
Hercegovački su Delići, s obzirom na krvno podrijetlo, imaju čak tri grane.
Prva grana, čiji su vjerojatno potomci današnji mućko-lećevački Delići, starinom je iz Uzarića pokraj Širokog Briga, gdje ih je s prezimenom Delija u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika zabilježio 1741/1742. godine biskup fra Pavo Dragićević: 4-člana obitelj Tome Delije iz Tata (danas zaselak sela Uzarića.
Druga grana hercegovačkih Delića, starinom iz Brotnja (danas prostor hercegovačke općine Čitluk), nastala je od roda Bulića. U maticama stare župe Brotnjo 1805. godine upisano je rođenje Tadije Bulića rečenog Delijića, sažeto Delić ili pak Delić-Bulić.
Inače, Bulići su, dakle kao i Delići, potomci starog i veoma znamenitog hercegovačkog srednjovjekovnog plemićkog roda Aračinovića sa starinom u Paoči pokraj Čitluka. Tadijin djed Martin, kojeg je 1768. godine zabilježio u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskup fra Marijan Bogdanović u Čitluku kao domaćina obitelji, imao je nadimak Delija.
Treća grana hercegovačkih Delića nastala je od Markića, starinom Zovka iz Krivodola, zaseoka sela Kruševa pokraj Mostara.
Današnji Delići u Cetinskoj krajini, osim spominjanih u Sinju i Grabu, drugog su krvnog podrijetla, uvjetno rečeno poljičkog, jer su u istočni dio Cetinske krajine stigli s Poljičanima, ali iz mjesta koje nije pripadalo Poljičkoj Kneževini, već bilo u njezinu neposrednom susjedstvu. Naime, 29. svibnja 1693. godine harambaša Mate Petrović iz Ostrvice u Poljičkoj Kneževini dobio je za svoju banderiju 300 kanapa zemlje u Brodariću, Novim Selima, Ugljanima i u Begovini, ali sve do tvrđave Čačvine. Banderiji su pripadale obitelji doseljene iz Gornjeg Polja, a jedna od njih Tadije Delića sa šest osoba stigla je iz Kreševa, sela između Katuna i Blata na Cetini.
Delići su u Kreševu potvrđeni i u popisu vjernika Splitske nadbiskupije, kojeg je 1725. godine obavio nadbiskup Ivan Laghi, i to sa četiri obitelji: Pavao (18 duša), Ivan (6), te Jure i Lovre (po 5).
Potomci krajem 17. stoljeća doseljenih kreševskih Delića su današnji Delići iz Čaporica i Košuta.
U spominjanom popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine Delići su zabilježeni i u Kaštel Sućurcu: obitelji Ivana s 4 i Luke sa 6 duša, te 7 člana obitelj Nikole Delića Batine.
Splitski se Delići mogu pratiti u maticama od 1736. godine, otkako je u Split doselila i nastanila se na Lučcu i Manušu obrtnička obitelj iz Kaštel Sućurca. Tako primjerice u Splitu 1832. godine živi trinaest članova obitelji Delić, što imaju više od 7 tisuća metara četvornih zemlje na području Glavičina, Dobrog i Manuša, koju obrađuju u vlastitoj režiji. Osim ove obitelji u Splitu se kasnije pojavljuju Delići iz Konjskog, Broćanca, Pribuda, Donjeg Muća, Vrlike, Lećevice i Sinja.
Spominjemo još i Deliće s područja Makarskog primorja. Godine 1695. u Tučepima je zabilježena 5-člana obiitelj Cvitana Delića, u Drveniku 6-člana obitelj Marka Delijića.
I popis iz 1744. godine svjedoči da Delići nastavljaju živjeti u Drveniku, gdje je upisana 12-člana obitelj Marka Delića. Te godine nije bilo popisa u Tučepima ili su pak dokumenti o tome izgubljeni. Da je tako pokazuje popis stanovništva iz 1802. godine, kada je je u Tučepima zabilježena 5-člana obitelj Mate Delića pokojnog Jakova, dok je u Drveniku upisana 10-člana obitelj Ante Delića pokojnog Stipana.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"



Poveznice: Delić | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Zadnji komentari na ovaj tekst:

tibos - Datum: 12.9.2012.

Jos o prezimenu DELIC--I z v o r i:
--hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search(VIDI pod D e l i c);
--www.rodoslov.ba/pages/view_zavicaj_names/289(VIDI o prezimenu D e l j k i c);
--sites.google.com/site/menicanin/delic;
--www.forum.hr/showthread.php?t=93460&page=29


mirjadel - Datum: 12.9.2012.

Poštovani, samo bi Vam skrenula pažnju da ste izostavili prezime Delić koje se nalazi u Broćancu (malom) i u Konjskom!
U ta dva mjesta živi 10-ak obitelji sa prezimenom Delić!


Ibro Tabakovic - Datum: 28.2.2010.

Do okupacije Banjaluke(1992.)u njoj je zivjela hrvatska obitelj Delac i bosnjacke obitelji Delic,Delibasic i Delnezirevic.Takoder,ima bosnjackih obitelji sa prezimenima:Delimustafic,Delihasanovic,Delahmetovic,Delalic,Delija,Delimehic...U Rj.hrv.ili srp.jezika,dio II,JAZU-Zagreb 1887,str.334.navedeno je da prezime DELIC-DELIJIC znaci delijin-delin sin.O rijeci delija i prezimenima koja su izvedena od nje navedeno je u:A.Skaljic,Turcizmi u sh.jez,Sarajrvo 1985,str.209-210.Takoder,prof.P.Skok je u svom Etimologijskom rj.hrv. ili srp.jez,knj.I,Zagreb 1971.,str.390.objasnio rijec DELi i sve izvedenice od nje...


Damir Slovenc - Datum: 24.10.2008.

Poštovani, Mladen Delić preminuo je 22.02.2005. godine


Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!

Oglas

Facebook komentari

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Zadnji upiti o prezimenima: