Grubišić

S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od pridjeva grub, -a, -o, kojem autori Hrvatskog enciklopedijskog rječnika navode čak sedam značenja, od kojih je ovom prigodom najvažnije: ružan.
Pridjev grub čest je u tvorbi imena i prezimena, koja su imala profilaktični karakter. Naime, imena Grubiša, Gruban ili pak Gruba davala su se onodobno djeci, jer se vjerovalo da onome tko je grub (ružan) mistične sile neće i ne mogu ništa nažao učiniti za razliku od onih koji nisu grubi odnosno što su lijepi. U ispravama iz 1188. i 1200. godine spominje se splitski knez Grubiša u ulozi suca u jednom sporu oko zemljišta u Kaštelima. Bosnom je pak od 1395. do 1404. godine vladala kraljica po imenu Jelena Gruba. Istog su postanja i osobna imena: Grubina, Grubonja, Grubac, Grubče, Grubela, Grubeša, Grubonja, Grubuh, Gruban, Grubanac, Grubeta, Gruboje, Grubša, Grubač, Grubin, Gruboj, Grubelj, Grublja itd.
U hrvatskoj toponimiji postoje naselja kojih su nazivi izvedeni od pridjev grub: Grubine pokraj Imotskog sa 1.007 stanovnika, Grubići, selo pokraj Poreča u Istri s 32 stanovnika, te gradić Grubišno Polje, istočno od Bjelovara, s 3.128 stanovnika. I u Bosni su i Hercegovini dva naselja istog jezičnog postanja: Grubojevići pokraj Foče i Gruborski Naslon pokraj Drvara.
Prezime Grubišić danas ima 3.100 stanovnika Hrvatske, a najviše ih je u srednjoj Dalmaciji i Lici. Veoma je rašireno i u Bosni i Hercegovini.
Istog su postanja i sljedeća prezimena: Grubeša (210 osoba, Đakovo, Prigorje), Grubešić (490, Duga Resa, Slavonija), Grubiša (370, Istre, Zagora), Grubišin (Šibenik), Grublješić (410, Petrinja, Pokuplje), Grubješić (120, Banovina).
Prezime Grubišić rano javlja i na mućko-lećevačkom-trogirskom području. U raznim dokumentima postoje brojni spomeni tog roda i iz vremena turske okupacije:
-u Ramljanima je u turskom popisu iz 1528. godine zabilježen knez Dragoje Grubišić, a čak se i džemat Ramljane naziva njegovim imenom;
-u Divojevićima 1579. godine zabilježene su čak četiri obitelj s prezimenom Grubišić, kojih su domaćini bili: Marko, Antić, Antul i Nikola Grubišić;
-stalni stanovnik Zbića (danas dio Labina) bio je 1630. godine Pave Grubišić;
-1650. godine u jednom dokumentu upisan je harambaša Petar Grubišić, ali bez oznake mjesta prebivanja;
-u Postinju je 1674. godine zabilježen Tomica Grubišić, za koje se zna da je odselio u Solin;
- u Bidniću 1679. godine živio s obitelji Duje Grubišić.
Osobe s prezimenom Grubišić upisane su i u matici krštenih koju je vodio zminski „leteći župnik“ fra Bonaventura Biloglav od 1679. do 1686. godine:
-1679. godine upisano je krštenje Kate Grubišić, kćeri Ivana i Kate, a kumovala je Luca Palinić;
-iste je godine upisano i krštenje Luce, kćeri Petra i Jake Grubišić, a kuma je bila Anđa Grubišić.
Grubišići su na mućko-lećevačkom prostoru zabilježeni i u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine:
-u Zmini (danas Donji Muć) obitelj Marka Grubišića;
-u Ogorju 17- člana obitelj Ivana Grubišića pokojnog Jure, kojoj su mletačke vlasti dodijelile 39 kanapa zemlje;
-u Korušcama 16-člana obitelj Grge Grubišića pokojnog Vicka, kojoj su mletačke vlasti dodijelile 14 kanapa zemlje i 23-člana obitelj Jakova Grubišića pokojnog Mate sa 33 kanapa zemlje.
Iz austrijskog zemljišnika iz 1835. godine saznaje se da broj obitelj s ovim prezimenom u Muću Donjem povećan je čak na 10: Ante, Ivan (3),Petar (3), Josip, Mijo i Nikola; popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Muću Donjem 8 je obitelji ovog roda.

U Korušcama pak godine 1835. živi 12 obitelji s ovim prezimenom: Bariša, Ante (2), Cvita, Ilija (2), Dujo, Mijo (2), Ivan, Petar i Toma; godine 1948. u Korušcama je prebivalo 27 obitelji koje se prezivaju Grubišić.
Danas u Muću Donjem živi 9 obitelji tog roda s ukupno 29 duša.
Inače, Grubišići su davnim podrijetlom stara hrvatska plemićka obitelj iz Olova u srednjoj Bosni. Godine 1555. podijelili su se na tri grane:
-prvu su granu činili potomci Eskera, koji su ostali živjeti u Bosni, gdje im se izgubio svaki trag;
-drugu su granu činili potomci Mihajla Grubišića, koji su se pred najezdom Osmanlija povukli u Dalmaciju i podijelili se na dva ogranka:
-prvi dalmatinski ogranak činili su makarski knezovi, nastanjeni u Tučepima, gdje im se nalazio i dvor;
-drugi su dalmatinski ogranak činili omiški Grubišići, koji su 1763. godine dobili od Venecije naslov «conte Veneto»; godine 1860. Pavle Grubišić dobio je austrijsko plemstvo s pridjevkom «od Kereszturma»;
-treću su granu tog roda činili potomci Bernarda Grubišića: u povijesnim izvorima ta se grana prvi put spominje 1653. godine u obliku Bergnakovich aliter Grubisich; oni su prije 1667. godine preselili u Sarajevo, odakle su vodili razgranatu trgovačku djelatnost, po kojoj su bili jedna od najpoznatijih bosanskih obitelji u XVII. stoljeću… Nakon godine 1697. obitelj se odselila u Ilok. S Franjom Nikolom (1716 - 1785) taj je ogranak izumro; Josip i Antun baruni Brnjaković dobili su od cara Franje I. posjede u Banatu, promijenili ime u Bernathffy L. B. de Olovacz i stvorili mađarski ogranak. Posljednji muški potomak tog ogranka bio je Franjo (? – 1833).
U Dalmaciji prezime Grubišić je i često i veoma rašireno: Košute, Krušvar, Jabuka, Dicmo, Muć Donji, Korušce, Solin, Kaštela, Bilice, Danilo Gornje, Dubrava, Tisno, Šibenik,
Ni dalmatinski Grubišići nisu istog krvnog podrijetla, pa postoje:
-hercegovačko-sinjska,
-poljičko-kaštelanska,
-šibenska grana.
Prezime se Grubišić na šibenskom području prvi put javlja: u Dazlini 1418. godine, u Čakavcima 1449., na Murteru 1451., u Danilu Birnju 1489. godine; u Šibeniku se 1587. godine spominje Catherina Grubissich; doduše u Šibeniku je 1582. godine zabilježen Grubiša (Grubissa Michael).
Danas Grubišići na šibenskom području žive u Bilicama, Danilu Gornjem, Dubravi, Tisnom i Šibeniku.
Prezime Grubišić u Splitu se spominje između 1412. i 1492. godine.
Da je dio Grubišića podrijetlom iz Poljičke Kneževine, saznajemo od don Stjepana Ivake iz Kaštel Štafilića. Taj svećenik ni¬je uspio postati nadarbenikom (beficijat) Stomorije (crkva Svete Marije u Špiljanu, Kaštel Stari), koja je posjedovala 225 vretena zemljišta, jer je dobio najmanje glasova, ali se i zbog glasovanja i ishoda izbora žalio su¬cima Kaštel Lukšića i Kaštel Starog. Oni su mu odgovorili da se nije imao pravo ni natjecati, jer su njegovi preci podrijetlom iz Poljica. Ivaka im je odgovorio da je njegova obitelj Grubišić Jurjetinović venecijanski podanik od 1537. godine i da pripada plemićkim obiteljima iz Poljica. Od te se obitelji odvojio njegov pradjed i naselio se sa ženom i petero djece u Nehaju (dio Kaštela), a odatle mu se djed Ivan preselio u Kaštel Štafilić i prozvao se Ivaka. Istaknuo se u borbama s Turcima 1686. i 1694. godine kao zastavnik kaštelanske postrojbe. Njegovi su potomci časnici venecijanske vojske, a otac don Stjepana Ivake bio je kapetan Kaštela.
Kaštelanski Grubišići, dakle zasigurno poljičkog podrijetla, javljaju se u ispravama 16. stoljeća. U vrijeme Ciparskog rata (1570 - 1573) građani Ivan i Vicko d'Augubio dali su u zajam novac, uz ostale, i Mati Grubišiću iz Kaštel Sućurca; u ostavštini splitskog plemića Lovre Agazzija nalazio se i popis založenih predmeta njegovih dužnika, a među njima i srebreni prsten Kate Grubišić, založen za dvije lire.
Što se pak tiče poljičkih Grubišića, spomenimo da je u popisu vjernika Splitske nadbiskupije 1725. godine u Čišli zabilježena 7-člana obitelj Ivana Grubišića, a u Omišu su tada prebivale dvije obitelji s prezimenom Grubišić: Pavlova s 3 i udovice Ane Grubišić s 4 člana.
Grubišići u Cetinskoj krajini nisu poljičkog već hercegovačkog podrijetla. J. A. Soldo tvrdi da su doselili iz Rame, što je posve moguće, jer je biskup fra Pavao Dragićević u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine u Podboru (Rama) zabilježio 23-članu obiteljsku zadrugu Petra Grubišića, a biskup fra Marijan Bogdanović 1768. godine u istom je mjestu zatekao 4 obitelji s prezimenom Grubišić: Petrovu i Tominu s po 8, Lukinu sa 7 i Grginu sa 4 člana.
Navodimo i ostala hercegovačka mjesta, iz kojih su mogli doseliti Grubišići: godine 1741/42. zabilježeni su:
-u Gracu pokraj Posušja (Jure Grubišić, 7 članova);
-u Blaževićima pokraj Gruda (Vidan, 7);
-u Crnču pokraj Širokog Briga (Ilija, 7);
-u Kočerinu pokraj Širokog Briga (Petar, 16);
-u Medvidovićima pokraj Širokog Briga (Ivan, 3);
-u Tepčićima pokraj Čitluka (Ivan Grubišić rečeni Botić, 6).
Godine pak 1768. sljedeća hercegovačka naselja bila su prebivališta Grubišića:
-Gradac (Karlo, 12; Bože, 10; Marijan, 7; Mate, 5);
-Blaževići (Vidan,10);
-Kočerin (Šimun Grubišić rečeni Soldo, 15);
-Tepčići (Ivan Gru¬bišić rečeni Botić, 3, Tomo Botić rečeni Grubišić, 4); Ligat pokraj Ljubuškog (Ivan Botić rečeni Grubišić 10).
U Cetinsku krajinu Grubišići stižu 1687. godine, kada s herceg-bosanskih prostora doseljava pet tisuća Hrvata katolika, a zabilježeni su u venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine: u banderiji serdara Vučkovića u Otnju (Sinj) 9-člana obitelj Nikole Grubišića; u Gardunu-Vojniću 10-člano kućanstvo Antuna Grubišića pokojnog Nikole; u Dicmu u banderiji harambaše Ilije Maretića dvije obitelji-Mate Grubišića pokojnog Jeronima s 12 i Jure Grubišića pokojnog Ivana s 4 člana.
Zanimljivo je spomenuti da hercegovačkim Grubišićima nije osobito prijala Imotska krajina, ali V. Vrčić navodi da se među doseljenicima iz Hercegovine 1694. godine spominje Ilija Grubišić, te da su venecijanske vlasti dodijelile u Vinjanima 14 kanapa zemlje 7-članoj obitelji Bože Grubišića. Ovaj autor navodi da su Grubišići u 18. stoljeću živjeli i u župi Imotski-Glavina. Danas u Imotskoj krajini nema pripadnika roda Grubišić.
Dio Grubišića iz Jabuke pokraj Trilja opredijelio se za prezime Čabo odnosno dvočlano prezime Grubišić Čabo.
To je dvočlano prezime zabilježeno u Stanju duša župe Grab s kraja 18. stoljeća i uklapa se u iskaz informatora o ovoj grani roda Luke Grubišića Čabe pok. Filipa iz Jabuke, rođenog 1930. godine. Pavao Čabo, sin jedinac, prenosi informator, ono što je čuo od svojih starijih, imao je ženu iz roda Omrčena, kojoj vjernost nije bila jača osobina, jer je potajno održavala intimne veze s izvjesnim Brčićem iz Kamenskog. Dvoje ljubavnika ubili su hicem iz puške Pavu, i to u ogradi u Hržištima, ispod tvrđave Čačvine pa su zbog toga bili osuđeni: najprije okovani kao galioti na venecijanskoj galiji, a onda i javno pogubljeni na Mostu uzdisaja u Veneciji. Ovo se zbilo, tvrdi naš sugovornik, 1772. godine. Pave je imao sestru, koja se udala za Miška Grubišića iz Jabuke, a kako je nevjesta bila bogata Miško je svom prezimenu dodao i ženino Čabo, jer se na taj način izbjegavala dioba imanja."
Ova se predaja u rodu Grubišića-Čaba prenosi s koljena na koljeno, a naš ju je informator čuo i od oca Filipa i djeda Ante. Dakako, u sačuvanim dokumentima nismo je uspjeli potvrditi.
Danas u Jabuci živi 19 obitelj sa 72 člana, koji se prozivaju Grubišić Čabo, dok se jedna šestočlana obitelj u Jabuci opredijelila za prezime Čabo, bez Grubišić.
Na triljskom području Grubišići žive u Jabuci (5 obitelji, 11 članova), Košutama (2, 6) i Trilju (25, 116).

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"

Poveznice: Grubišić | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Slična prezimena:

• Grubiša • Grubica • Grubišin • Grubić •

Zadnji komentari na ovaj tekst:

Stefan Grubešić - Datum: 28.7.2016.

Hrvat katolik iz Busovače, BiH, tata mi je pričao dok sam bio 5. ili 6. razred kad sam imao zadaću iz povijesti "Obiteljsko stablo" o Šimunu i njegovom bratu iz ako se dobro sjećam (tu zadaću sam izgubio) Jabuke, naselja ispod Sinjskog polja, uglavnom oni su se preselili jedan u Fojnici a Šimun u Busovaču, Šimun je tada kupio zemlju na selu Carica, on je djed moga pradjeda, ako tko zna nešto više o ovome volio bih znati, hvala :)

Josip Grubišić - Datum: 7.6.2013.

Dragi moji Grubišići!
Sve vas od srca pozdravljam. Drago mi je da nas ima po cijeloj
Lijepoj našoj, kao i u dijaspori. Nažalaost, neki od naših predaka, opredijelili su se za pravoslavlje, iako nam je porijeklo isto. To vam je kao i s hrvatima, koj su za vrijeme otomanskoga carstva u Bosni, s katoličanstva, prešli na islam.
Svugdje imate "prodanih" duša, pa tako i među nama.
Što se tiče grbovnika plemičke obitelji Grubišić, Grubisich, pogledajte moju stranicu na Facebooku, gdje ćete pronači podatke o grbu s mogučnošću nabavke.
Vaš Josip Grubišić iz Vinkovaca (porijeklo hercegovačko iz okloce Ljubuškoga). Bog i hrvati!

tibos - Datum: 4.11.2012.

O prisutnosti,etimologiji i znacenju ovoga prezimena VIDI na :
--hjp.novi-liber.hr/index.php?show=search(pod G r u b i s i c);
--imehrvatsko.net/namepages/view/family_name/prezime-grubisic-2;
--www.cro-eu.com/forum/index.php?topic=725.0;
--www.rodoslovlje.hr/istaknuta-vijest/leksik-prezimena-sr-hrvatske

Mislav Grubišić - Datum: 4.11.2012.

Moja obitelj je u Mikulicima/Sestinama (Zagreb) od 1700. godine i nitko mi nemoze rec od kud smo dosli... Pa ako netko nesto zna javite :)

Vladimir Grubisa - Datum: 20.4.2012.

Ja sam Vladimir Grubisa iz Vrsca, po dedinoj prici poticemo iz Bosne, selo Kapljuv izmedju Petrovca i Kljuca...ne znam da li od nase loze ima katolika, ne znam da li smo u vezi sa Grubisicima, ali znam da nam je krsna slava Djurdjevdan i takodje bih voleo da mi se jave svi oni sa kojima sam u srodstvu ! Hvala i pozdrav svima !

Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Pročitajte sve komentare! Ukupno ih ima 21.

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!

Logirajte se ili registrirajte

• Bostjančić
• Abdomerović
• Studin
• Ćostović
• Marčićev
• Wolf
• Plećan
• Hudić
• Kutičić
• Katava