Kalemušić
Porijeklo prezimena
Broj komentara: 1 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 956) - Broj facebook komentara:
Prezime Kalemušić nije postojalo u bazi ove stranice pa je postavljen upit od strane posjetitelja. Stoga se pozivaju svi koji imaju nekakve podatke o porijeklu prezimena Kalemušić, da ih ovdje upišu pod komentare kako bi ih podijelili s ostalima. Hvala!
upit izvršio: Ivana
Poveznice: Kalemušić | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |
Slična prezimena:
Zadnji komentari na ovaj tekst:
Prezimenjak - Datum: 15.10.2023.
Prezime Kalemušić je samo jedan od oblika prezimena Kalem.
Prezime Kalem je nastalo od turske riječi kalem, što u prijevodu doslovno znači olovka, ali predstavlja osobu koja je pisac, odnosno kancelar. Stoga se pretpostavlja da ovo prezime vodi podrijetlo od nadimka koji se dodjeljivao osobama koje u za vrijeme osmanske vlasti vršile ulogu pisara ili arhivista. Dakle, ovo prezime ima bogatu povijest i zanimljivo značenje koje seže duboko u prošlost.
Brojna rimokatolička prezimena na području balkanskog poluotoka danas imaju osnovu nastalu od turske riječi, što je primjerice slučaj kod prezimena Adžaga, Adžić, Akšamović, Arabadžić, Arapović, Arnaut, Bajramović, Begić, Begović, Čarapić, Čatić, Čelebija, Čengić, Čengija, Čizmić, Čorluka, Delija, Dilber, Efendić, Ferhatović, Furundžija, Hajdarović, Hasanagić, Huseinović, Hećimović, Karabatić, Karaga, Keškić, Kujundžić, Kurbaša, Matahlija, Mustapić...
Od prezimena Kalem nastao je deminutiv Kalemić, ali i posvojni pridjevak Kalemov od kojeg je također nastao deminutiv Kalemović. Danas se može susresti i prezime Kalember koje, kao i većina prezimena turskog podrijetla, nosi nastavak -er.
Prezime Kalemušić je zanimljivo, jer na sebi nosi rijedak i neuobičajen nastavak koji nema posvojno podrijetlo, a koji je vjerojatno nastao sa svrhom povezivanja deminutivnog nastavka -ić na potomka nositelja prezimena Kalem. Međutim, ovaj nastavak nije izniman, jer se može susresti i kod nekolicine drugih prezimena kod kojih nije došlo do izmjene osnove tijekom dodavanja takvog nastavka, primjerice kod prezimena Abramušić, Belakušić, Ćavarušić, Despotušić, Gerdarušić, Hegedušić, Karanušić, Katanušić, Kolakušić, Lazarušić, Landukušić, Logarušić, Malekinušić, Vidakušić...
Danas se sa sigurnošću može reći da je prezime Kalem nastalo u Bosni, točnije na podučju uskopaljskog sela Dobrošin, vjerojatno kao nadimak osobe koja je radila kao pisar na tom području.
Upravo ih u Dobrošinu bilježe i prvi popisi rimokatolika, Dragičevićev iz 1741./1742. i Bogdanovićev iz 1768. godine. U uskopaljskim se crkvenim matičnim knjigama ovo prezime može susresti već 1755. godine upravo u Dobrošinu. Tijekom 2020. godine na području Dobrošina je živjelo desetak od ukupno dvadesetak Kalema s područja Uskoplja.
Kalemi su u prvoj polovici 19. stoljeća naselili i fojnički kraj, gdje se i to prezime može susresti i danas, a najbrojnije je u naseljima Bakovići i Gojevići. U crkvenim maticama se također kontinuirano naglašavalo da doseljavaju iz uskopaljskog Dobrošina.
Prvi koji se se nastanili na fojničkom području (1833.), u Ragalama, bili su Filip i Barbara, rođ. Kvasina, ali, zanimljivo, ubrzo preseljavaju na Tješilo. Ukupno su imali dvoje djece. Nakon njih su se na području Bistrice nastanili Petar i Ana, rođ. Remić koji su ukupno imali troje djece. Lozi Kalema dodjeljivao se i obiteljski nadimak, primjerice Remić, Pavić, Malbašić...
Krajem 19. stoljeća najviše je loza Kalema boravilo na Tješilu, pa se pretpostavlja da se upravo u tom planinskom selu kraj Fojnice oblikovalo i prezime Kalemušić. Da li je dodavanje nastavka -ušić izvršeno od strane člana obitelji Kalem ili nekog župnog matičara, teško je potvrditi.
Kao potomci bogatih dvorskih pisara, Kalemi/Kalemušići su na Tješilu djelovali kao imućni zemljoposjednici, a u nekom razdoblju vjerojatno i kao seoski kneževi. Da li su Kalemušići posjedovali i svoje plemićko znamenje, danas nije dovoljno istraženo.
Već se 1904. godine na Tješilu, kao ispitanik govora u dolini rijeke Fojnice, spominje težakinja Ruža Kalemušić.
Prezime Kalemušić, iako u znatno manjem broju, i danas postoji na području Fojnice, prvenstveno na području Tješila. Nažalost, ratna zbivanja i iseljavanje su doveli do gotovo potpunog istrebljenja ovog prezimena s navedenog područja. Danas je ono najbrojnije u Australiji, gdje poprima oblik Kalemusic, a zatim u Hrvatskoj i Njemačkoj. U Hrvatskoj je 2011. godine, uz 219 Kalema i 102 Kalembera, živjelo svega 10 Kalemušića.
Da li će se prezime Kalemušić uspjeti održati na području fojničkog Tješila, teško je reći, ali stoga treba znati da je nekoć bilo neizostavan dio tješilskog kraja, zajedno s prezimenima Ababović, Božić, Cvitan, Čustonja, Dragičević, Glavočević, Golub, Kožul, Lekić, Lovrić, Ostojić, Mijatović, Rajić, Skopljo i Šako.
Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.
Oglas