Jurić

Porijeklo prezimena

Broj komentara: 58 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 48094) - Broj facebook komentara:

S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od Jure, jednog od oblika svetačkog imena Juraj, koje je hrvatska prilagođenica latinskog Georgius, što su Rimljani preuzeli od starih Grka, u čijem jeziku georgios znači „seljak, ratar, poljodjelac, zemljoradnik.“
Ime Juraj je u hrvatskom jeziku najplodnija imenska osnova: Jure, Jurko, Juko, Jurak, Juras, Đuro, Đurađ, Đorđe, Georgij, Džore, Đuka, Žura itd.
Ime je šireno štovanjem Svetog Juraja, koji je prema predaji bio rimski časnik, mučen za Dioklecijanovog progona kršćana 303. godine u maloazijskom gradu Kapadociji. Štovanje mu je isprva bilo vezano za Palestinu i Egipat, zatim se proširilo u Bizant i od VII. stoljeća na Zapadu, gdje je bio osobito štovan u doba križarskih ratova kao prototip kršćanskog viteza. Tada su ga za zaštitnika uzeli mnogi gradovi (Barcelona, Genova, a u nas Senj, Lovran, Vis, Supetar), pokrajine (Ligurija) i države (Armenija, Engleska, Katalonija, Portugal). Od VI. stoljeća širile su se legende o njegovu mučeništvu, od XI. stoljeća o njegovim čudesima, a tek od XII. stoljeća uvodi se motiv njegove borbe sa zmajem, koji je najčešći u ikonografiji sve do najnovijeg doba. Zaštitnik je u svim pogibeljima i životnim opasnostima; u rataskim krajevima zaštitnik je zemlje, usjeva, stoke, a u slavenskih naroda zamijenio je sve pretkršćanske ratarske kultove.
U Hrvatskoj se danas 8.320 osoba preziva Jurić, a najviše ih je u srednjoj Dalmaciji i Slavoniji.
Kako je ime Jure odnosno Juraj najplodnija imenska osnova u hrvatskom jeziku, onda je posve razumljivo da svi Jurići nisu istog krvnog podrijetla.
Na području, što se zove tromeđa Dalmacije, Hercegovine i Bosne, dakle na duvanjskom, livanjskom, kupreškom i imotskom području treba ga razlikovati od prezimena Jurič, kojemu sve više zbog nerazlikovanja glasova č i ć prijeti opasnost da se pretvori u Jurić.
Prvi spomen Jurića u Cetinskoj krajini navodi E. Fermendžin u djelu ”Acta Bosnae…”, objavljenom 1882. godine u Zagrebu, na stranici 156., i to iz 1436. godine, pisan bosančicom: ”Jurić, postolar u Cetini pod Avsinem (Sinjem)”.
Godine 1579. u Sratoku, danas Bogdanovići, zabilježene su obitelji Mihovila Jurića ili Skovarića i Matka Jurića ili Stovažića, a godine 1669. godine u Neoriću se spominje Stojan Jurić.
Na širem mućkom području krajine Jurići su najprije zabilježeni u matici krštenih koju je vodio ”putujući” župnik stare župe Zmina (danas mućko područje) fra Bonaventura Biloglav od 1679. do 1686. godine:
-godine 1679. upisano je krštenje Ivanke Jurić, kćeri Božine i Anine,a kuma je bila Kata Bučević;
-godine 1680. zabilježeno je krštenje Kate Jurić, kćeri Stojanove i Oršuline, a kumovala je Manda Perišić;
-godine 1680. Božo Jurić pohavljuje se u ulozi kuma na krštenju Vida Ostojića, sina Grginog i Mandinog;
-godine 1680. kršten je Luka Jurić, sin Jurin i Ivankin,a kum je bio Grgo Vudragović;
-godine 1680. krštena je Margarita Jurić, kćer Mihoviloa i mandina, a kumovala je Nediljka Žižina;
-godine 1683. kršten je Vid Jurić, sin Jurin i Margaritin, a kum je bio Toma Suša;
-1686. godine kršten je Petar Jurić, sin Jurin i Margaritin, a kum je također bio Toma Suša;
-1686. godine kršten je Ivan Jurić, sin Lukin i Margaritin, a kumovao je Mate Ivanišević.
Još je jedan ”putujući župnik” fra Lovro Jazidžić, rodom iz Duvna, a stigao je s narodom s herceg-bosanskih prostora u Cetinsku krajinu krajem 1687. godine, nosio i vodio knjigu matica od 1700. do 1704. godine. U njoj su od 1700. do 1702. godine u Prugovu zabilježena trojica Jurića: Jerko, Marko i Nikola.
U venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine Jurići su zabilježeni:
-u Pribudama (tada Crivac nije imao status sela) je tada zabilježena 16-člana obitelj Jure Jurića pokojnog Marka, kojoj su mletačke vlasti dale 20 kana zemlje;
-u Muću u sklopu banderije harambaše Petra Šolića upisane su obitelji: Marka Jurića pokojnog Mate, Oršule udovice Pave Jurića, Petra Jurića pokojnog Jure i Jure Jurića.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine na mućkom području Jurići su zabilježeni:
-u Crivcu su tada prebivale četiri obitelj s prezimenom Jurić: Ivanova, Lukina, Mijina i Stipanova; u tom mjestu je 1948. živjelo 12 Jurića obitelji;
-u Zelovu Sutinskom 1835. godine živjele su tri Jurića obitelji: Dujina, Ivanova i Jozina; godine 1948. u tom mjestu živjelo sedam obitelji s prezimenom Jurić.
Danas u Crivcu živi 10 Jurića obitelji s ukupno 30 duša, dok je u Sutini nastanjeno 16 obitelji tog roda s ukupno 4o duša.
Također u zemljišniku iz 1711. godine na Muću susjednim područjima Jurići su još zabilježeni:
-u Dugobabama su tada živjele četiri Jurića obitelji: Andrijina (7 članova u obitelji, 4 kanapa zemlje), Grgina (6, 6), Nikolina (4, 4) i Jurina (11,9); pored njihovih imena upisano je da pripadaju banderiji Maleš;
-u Vučevici Donjoj 1711. godine zabilježena je obitelj Vicka Jurića koji je imao stalno prebivalište u Kaštel Lukšiću, a u Vučevici je dobio 5 kanapa zemlje;
-u Brštanovu je tada zabilježen Andrija Jurić iz Dugobaba, koji je u Brštanovu imao 140 tavola zemlje i Jure Jurić također iz Dugobaba, koji je u Brštanovu posjedovao 5 kanapa zemlje;
-Planjanima su tada prebivale obitelji Mate Jurića pokojnog Mije i Jure Jurića pokojnog Tadije;
-u Mirlović Zagori dom je 1711. godine imala obitelj Ivana Jurića;
-u Sratoku (danas Bogdanovići) tada su živjele obitelji: Mate Jurića pokojnog Bože (8 članova, 6 kanapa zemlje) i Stipana Jurića pokojnog Pave (10, 30).
A sada pozornost samo prema Prugovu, mjestu gdje je starina roda Jurić na širem mućko-lećevačkom području.
U zemljišniku iz 1709. godine u Prugovu su upisane sljedeće obitelji s prezimenom Jurić: Jure pokojnog Pavla (16), drugi Jure pokojnog Pavla (5), Ivan pokojnog Pavla (8), Marko pokojnog Mate (9), Petar pokojnog. Jure (11). Dakle, u Prugovu je 1709. godine 49 stanovnika organiziranih u pet obitelji s prezimenom Jurić.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) upisani su i stanovnici Prugova koji imaju zemlje u Zelovu, ali bez oznake veličine posjeda. Od njih prezime Jurić imaju: Ivan pokojnog Marka, Bože pokojnog Jere, Dujo pokojnog Jure, Toma pokojnog Jure, Petar pokojnog Majmuta, Martin pokojnog Jure i Grgur pokojnog Pavla.
U Prugovu je 1835. godine živjelo najviše Jurića, čak 15 obitelji, kojima su domaćini bili: Božo, Dujo, dvojica s imenom Frane, Grgo, dvojica s imenom Ivan, četvorica s imenom Jozo, Luka, dvojica s imenom Petar i Šimun; godine 1948. u popisu stanovništva zabilježeno je u Prugovu čak 29 obitelji s prezimenom Jurić.
U Cetinskoj je krajini u zemljišniku iz 1709. godine u Brnazama u banderiji harambaše Jakova Tomaševića ubilježen je samac Frano Jurić , što upućuje da je barem dio Jurića u Cetinsku krajinu doselio s hercegbosanskih prostora.
Iste, dakle 1709. godine, u mjesecu srpnju u doba pastirskog pohoda svojoj nadbiskupiji splitskom je nadbiskupu Stjepanu Cupilliju u vrijeme boravka u Kijevu, Vrlici i Potravlju na pomoći i raspolaganju bio harambaša iz Kijeva Pavao Jurić.
Dvadesetak godina ranije Jurići su zabilježeni i u Potravlju. Naime, tu je uz pomoć serdara Antuna Prološčića 1705. godine obavljen popis stanovnika, a podatke su mjerniku kazivali starci Antun Jurić, Antun Pešić i Marko Gašpar(ović).
Podosta ranije, posve točno 1693. godine s harambašom Matom Petrovićem iz Ostrvice (Poljička Kneževina) doselile su 32 obitelji, ponajviše Poljičani, ali i 6-člana obitelj Stipana Jurića iz Trnbusa, sela u Omiškoj zagori , dok je u Trnbusima ostala 7-člana obitelj Matije Jurića, zabilježena u popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine.
Početkom 17. stoljeća, dakle oko 1610. godine, u Kaštel Novom zabilježena je Marija Jurić koja se tada udala za Juru Pautovića iz Kaštel Kambelovca i donijela mu miraz vrijedan 198 lira.
Na triljskom području danas žive dvije obitelji i 8 osoba s prezimenom Jurić, a doselili su iz Kaštela.
Dakle, veoma je teško kad je riječ o tako starim i raširenim prezimenima kao što su Jurići, utvrditi tko je starosjedilac, a tko doseljenik, iako je ovih posljednjih u Cetinskoj krajini najviše. Stoga iz popisa bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741/42. godine donosimo popis Jurića s područja najbližih Cetinskoj krajini:
-u Čelebiću pokraj Livna (6-člana obitelj Nikole Jurića), u Čukovcu, danas Lištani, (13-člano kućanstvo Jakova Jurića), u Lusniću (5-člano domaćinstvo Mije Jurića) i u Kablićima (7-člana obitelj Marka Jurića);
-u tadašnjoj staroj župi Duvno, kojoj su pripadali Rakitno i Drežnica, upravo u tom posljednjem naselju na Neretvi 1741/42. godine zabilježene su dvije obitelji s prezimenom Jurić: Mijina s 11 i Grgina sa 7 članova;
-u staroj župi Uskoplje biskup je Dragićević zabilježio u selima spojenih imena Pirdiš-Crnica 15-članu obitelj Nikole Jurića.
Dakako, u Imotskoj krajini, uz Juriče, nazočni su i Jurići. Stanovnici Slivna s prezimenom Jurić nastali su od starog roda Belaića i spominju se 1744. godine u Stanju duša Slivno: u Krstaticama dvočlana obitelj Nikole Jurića i u Slivnu 10-člana obitelj Petra Jurića.
U Stanju duša župe Svetog Frane u Imotskom također iz 1744. godine upisana je obitelj 26-godišnjeg Mije (Mihe) Jurića: žena Kata (38 godina) djeca: Ruža (10), Cica (8), Ivan (5), Toma (4) i Ante (2).
Nekoć su Jurići živjeli i u Župi Biokovskoj, o čemu svjedoči toponim Jurića ćemer. Još je jednu granu Jurića izgubila Imotska krajina, jer je 1686. godine u vrijeme Bečkog rata u zbjegu stanovnika sela Ričica u Brelima bila i 6-člana obitelj Duje Jurića, ali se nije vratila u Imotsku krajinu, već ostala na Makarskom primorju, gdje joj i danas žive potomci.
Iz Zagvozda 1701. godine odseljava 17 obitelji u Sutinu i Neorić, jer je Zagvozd Karlovačkim mirom 1699. godine vraćen Turskoj. Među njima je i 6-člana obitelj Bartola (Bariše) Jurića. Njegovi potomci danas žive u Neoriću.
Na duvanjskom području danas Jurići žive u Jošanici (8 obitelji, 44 duše), Stipanićima (2, 10), Podgaju (1, 2) i u Tomislavgradu (1, 2).
Na širokobriškom području danas Jurići žive samo u Buhovu, gdje su nastanili od starog roda Sabljića.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"



Poveznice: Jurić | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Slična prezimena:

JuričevićJurić MarijanovićJuričkiJuričićJuričJuricaJuričin

Zadnji komentari na ovaj tekst:

lucijajuric - Datum: 3.5.2022.

S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od Jure, jednog od oblika svetačkog imena Juraj, koje je hrvatska prilagođenica latinskog Georgius, što su Rimljani preuzeli od starih Grka, u čijem jeziku georgios znači „seljak, ratar, poljodjelac, zemljoradnik.“Moj tata MARIJAN JURIĆ imao sliku sv JURAJA,nisam pitala dok je bio živ sada puno jasnije.
Prvi spomen Jurića u Cetinskoj krajini navodi E. Fermendžin u djelu ”Acta Bosnae…”, objavljenom 1882. godine u Zagrebu, na stranici 156., i to iz 1436. godine, pisan bosančicom: ”Jurić, postolar u Cetini pod Avsinem (Sinjem)”.Moj brat sada živi kod Sinja DICMO istog imena čovjek rođeni Dicmnjanin IVO JURIĆ !


lucijajuric - Datum: 3.5.2022.

djevojačko sam Jurić,imala sam knjigu pravoslavnog svećenika za porijeklo Hrvata i de.žitelja u Bos.Posavinu,konkretno bivša Tramošnička župa,sada Srednja Slatina ,moj svekar magistar povjesti tumačio dosta herčegovačkog naglaska i prezimena :Miličević,Bošnjak,Kuprešak,Zubak...ali za naše nije bilo u knjizi poznato od kuda su se doselili,moj pokojni djed tvrdio da smo mi JURIČ porijeklom ,a ne JURIĆ,mene zanima gdje najviše ima JURIČA i mogućnost pogreške upisa eto i moj svekar Waller ispravio svoje prezime,preci iz Austrougarske,najviše kod Beča,vođeni su sa Valer,i moj muž u Beogradu u JNA ,knjižica nisu htjeli napisati Waller ,jer to ne postoji,dakle nečija samovolja,ja sam inače LUCA,a baku su zvali LUCE,mene pak Lucija,nikada drugačije,po tome mogu zaključiti Dalmatinske korjene,pradjed bio IVE,a djed ILIJA,moj brat živi u Dicmu i svi ga naravno zovu IVE,a upisan IVO,hvala svima i lijepi pozdrav !


Mladen Gambiroža - Datum: 24.10.2021.

Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I

Dana 31.08.1797.
- prodaja
- Jovan Dmitrović od Jovana i braća Gnjatija i Nikola Dmitrović pok. Todora iz Biskupije + Nikola Brkljača pok. Nikole iz Knina
- močvarni teren na lokalitetu Konjska Glavica kod Velike Voše
- svjedoci Petar Melada pok. Jure nastanjen u Kninu i Ilija Jurić pok. Frane iz Ljubotića


Mladen Gambiroža - Datum: 23.10.2021.

Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I

Dana 15.12.1795.
- Aleksa Mirković pok. popa Sime iz Kninskog Polja i Petar Ljubojević pok. Mate iz Vrpolja
-- ugovor za kultiviranje jednog terena u Lugu
- svjedoci Pane Stojković od Nikole iz Komalića i Petar Jurić pok. Ilije iz Ljubotića


Mladen Gambiroža - Datum: 22.10.2021.

Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I

Dana 23.10.1795.
- kolonija
- Andrija Jurić pok. Mihe + Grgo Barić od Mate
- tri oranice na tri godine za trećinu uroda
- svjedoci arambaša Josip Babić pok. Ante i Ante Ćulum pok. Jakova, oba iz Kijeva


Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

Pročitajte sve komentare! Ukupno ih ima 58.

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!

Oglas

Facebook komentari

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Zadnji upiti o prezimenima: