Kokeza

Porijeklo prezimena

Broj komentara: 4 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 8489) - Broj facebook komentara:

S jezičnog motrišta prezime je nastalo od albanskog koqe =“zrno, sjeme“ i deminutivnog sufikas –ze. Značenjski prezime Kokeza odgovara hrvatskim prezimenima Zrno, Zrnić.
Kokeza se kao obiteljski nadimak šibenskog prezimena Crnogaća javlja 1790. godine. Vjerojatno su Crnogaće s nadimkom Kokeza preselile početkom 19. stoljeća u Ogorje Gornje, gdje su u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine zapisane tri obitelji tog roda s novim prezimenom, a kojih su domaćini bili: Andrija, Jozo i Luka Kokeza.
U popisu stanovništva 1948. godine u Ogorju Gornjem je upisano 16 obitelji s prezimenom Kokeza, a u Pribudama jedna Kokezina obitelj.
Danas u Ogorju Gornjem živi 10 Kokezinih obitelj s kupno 17 duša, a u Pribudama jedna dvočlana obitelj tog roda.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"



Poveznice: Kokeza | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Zadnji komentari na ovaj tekst:

koke - Datum: 10.5.2020.

Dopuna nakon dulje pauze :)

U historijskom arhivu u Zadru čuva se najstarija matična knjiga Zmina 1679-1710 (inventarski broj 1594). Uz Muć i Ogorje, koji se javljaju pod zajedničkim nazivom Zmino (Zmin), uneseni su upisi za Skradin, Velim, Varoš. (dio Sibenika), Perušić, Thin (Knin) . Zajedničke upise rođenih, vjenčanih , umrlih zabilježio je svećenik Bonaventura Biloglav. Prema upisima rodenih i umrlih Muća, Ogorja i Bidnića ne spominje se obitelji Kokeza.
Izvor: NAJSTARIJA SAČUVANA MATIČNA KNJIGA DIJELA DALMATINSKE ZAGORE 1679-1710. I NJEZINI ANTROPONIMI - Nataša Bajić-žarko
U Ogorju nema ni registriranog prezimena Kokeza prije 1776. god. prema podacima iz Mletačkog katastra iz 1711. i kasnijih zabilježbi.
Izvor: Danica Božić-Bužančić PRILOG POZNAVANJU STANOVNIŠTVA I ANTROPONIMA MUĆKO-LEĆEVIČKE ZAGOR

Kopajući po raznim obiteljskim stablima na internetu sam naišao na najstariji podatak (meni dostupan) o prisutnosti prezimena Kokeza u Ogorju - to je Stjepan Kokeza (u originalu Kokez) rođen u Ogorju 1780. god. koji se god. 1800. ženi za Luciju rođ. Franić ili Franjić iz Ogorja i imaju kćer Matiju rođ. 1813. Matija se udaje za josipa Knezovića 1834. iz Kopčića, Bugojno i imaju dvoje djece.
Izvor: https://www.myheritage.com.hr/names/matija_knezovic

Nakon cca 1780. god. u Ogorju su zabilježeni:
Jaka Kokeza (udana Jankov) rođena u između 1747 i 1782, u Ogorju, sin Mate Jankov r. 24.02.1797.
Hajduci (arhiv slobodne Dalmacije - feljton "Hajdučija u Dalmaciji u 19. st."):
Petar Kokeza, djelovao od 1816 - 1851.
Lovre Kokeza, djelovao oko 1832.
Jakov Kokeza, djelovao oko 1866.
Austrijski zemljišnik za Mućko područje datiran je s godinom 1835. i spominje tri glave obitelji Kokeza:
Andrija, Jozo i Luka
Izvor: https://www.ogorje.net/povijest/11/austrijski-zemljisnik-iz-1835-godine.html

Toliko o Kokezama iz Ogorja. Prvi zapis prezimena Kokeza je u knjigama vjenčanja u Vranjicu gdje se Mandalina Kokeza udaje za Juru Grubišića oko 1675. god. Vjerojatno ista Mandalina je 24.12. 1669. god. kuma na krštenju.
Ivan Grubišić navodi da je Mandalina iz Ogorja što je vjerojatno lapsus jer Grubišić pretpostavlja da su Kokeze originalno Ogorjani ali, kako smo prethodno vidjeli, nema ih u Ogorju sve do cca 1776.
Izvor: Ivan Grubišić: Solinski Katići Mornari (Tusculum 11).

Solinski Kokeze se javljaju u zapisima iz 1742. i 1760., dakle ponovo prije nego što postoje u Ogorju.

Da se vratimo na Mandalinu Kokeza, koja vrlo vjerojatno nije iz Ogorja a jedini kandidat za porijeklo obitelji kojeg sam pronašao je Šibenski Varoš gdje je zabilježeno dvostruko prezime Crnogaća Kokeza u varijantama:
Zarnogachia - Crnogačić Stjepan p. Vučena, Murlak u Varošu 1687,
Zirnogachia 1741 (VK),
Cernogachia 1756 (VR)
Crnogaća r. Kokeza 1774,
Cocheza Crnogaća r. Kokeza 1774 (S)
Izvor: ANAGRAF ŽUPE ŠIBENSKOG VAROSA IZ GODINE 1828 - Crnogaća
i
Zarnogachia (Cernogachia, Carnogachia) t Anton 1717. in loco di padre,
Zarnogachia d:o Cocheza Nicolo 1766.
d:0 je oznaka za detto tj. rečeni - oznaka dvostrukog prezimena
Izvor:MATRIKULA BRATOVšTINE BLAžENE MARIJE u Šibenskom Varošu iz god. 1452

Zaključak - U Dalmaciji imamo 3 paralelne linije prezimena Kokeza:
Solin - cca 1650 -> (vjerojatno dolazi iz Šibenika, nadalje Grubišić - Kokeza i Kokeza))
Šibenik - cca 1740 -> (dvostruko prezime Crnogaća - Kokeza)
Ogorje - cca 1780 ->


koke - Datum: 10.4.2019.

U vezi šibenskih Crnogaća i u vezi Kokeza općenito:
Ivan Grubišić: Vjenčanja u Vranjicu od 1665. do 1676. godine
https://core.ac.uk/download/pdf/14421974.pdf
Jure Grubišić (pok Ivana) ženi se za Mandalinu Kokeza cca 1675
Potomci iza 1742. imaju nadimak Kokezići

https://core.ac.uk/download/pdf/14421974.pdf
Po krštenju sina Marka Katića 24. prosinca 1669.: »Ivan, sin Marka Postinčića i njegove prave žene Ane, bi karšćen od mene don Petra Božanova kurata i bi kum Paval Spaić i
Mandalina Kokezova«
Ivanica Grubišić Kokeza, kći Ivana i Matije Barišić Gujina (*23.8.1779, †1.12.1860, /90
g./)

Kokeza - Crnogaća iz šibenskog Varoša
https://hrcak.srce.hr/125014
Cocheza Crnogaća r. Kokeza 1774 (S)
Iz članka se vidi da je prezime Kokeza registrirano u Šibeniku 1774. a nalazi se i na listi šibenskih prezimena iz 1828. god. https://www.sibenik.in/sibenik/lista-sibenskih-prezimena-iz-1828-godine-provjerite-je-li-vase-me-u-njima/62313.html#

Dakle najstarija Kokeza koju sam uspio pronaći je Mandalina Kokeza r. oko 1650. g. i vjenčana u Vranjicu 1675. god. za Juru Grubišića

U Šibeniku je Kokeza Cocheza a Crnogaća je Zarnogachia ili Cernogachia i Carnogachia


Zvjezdana Jembrih - Datum: 16.11.2010.

Zvjezdana Jembrih:

Zanimljiv dodatak/podatak uz prezime Kokeza, iz publikacije "Arheološko-povijesni vodič po svetišu Majke Božje Gorske u Loboru" (dr. Krešimir Filipec, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2008., str. 17:
"...Zapadno od potoka, na školskom igralištu nađena je 1857. antička stela, nadgrobni spomenik(2.3.st.) s prikazom ženske figure i dviju muških figura, majke i dvaju sinova (sl. 8). Ženska figura odjevena je u nošnju lokalno panonsko-noričkog stanovništva koje je tada tu živjelo-đ. Dvije muške figure predstavljaju vojnike, pretorijanca vjerojatno u Rimu i centuriona 10. legije, stacionirane moguće na limesu oko Beča:
natpis sa stele govori:
M. Coccei Superim, centurion desete legije Gemine i Valerie Lucilian, vojnik pretorijanske kohorte,spomenik dade načiniti majka Sptima Lucilla i brat (?) Cocceius...nus, stjegonoša desete legije Gemine "

Ta je stela danas pohranjena u Arheološkom muzeju u Zagrebu.

Lokalitet Majka Božja Gorska nalazi se u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, 6 km sjeverno od Zlatara. Na tom lokalitetu u zadnjih 10-ak god. vrše se opsežna arheološka istraživanja. Rezultati istraživanja svjedoče o kontinuitetu života u Loboru i okolici od prahistorije do danas. Sloj kasne antike naročito je značajan.
Prisustvo prezimena Cocceius u tom kraju u 2. - 3. st. svjedoči o domicilnom ne-romanskom stanovništvu, koje govori nekim ne-romanskim (ilirskim?) jezikom. U korijenu prezimena Cocceius nalazimo osnovu "Koke". Je li to ono ilirsko Koke koje vjerojatno znači "zrno"? Kakva je veza Cocceusa iz kasnoantičkog Zagorja s Kokezama u Ogorju? Znamo tek da je rimska vojska u to doba imala u Muću i okolici svoju značajnu bazu...


Zeljana Mariolovic - Datum: 13.4.2009.

Ne vjerujem bas da su Kokezici "tako kasno" dosli u Ogorje, a pogotovo ne od sibenske strane.
U Kokeza kao uostalom i u cijelom Ogorju ima puno turskih simbola..., na jednoj kuci u Kokeza ima cak i neki natpis i godina na turskom... mozda se s te strane dade saznati vise o Kokezama...


Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!

Facebook komentari

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Oglas