Markota

Porijeklo prezimena

Broj komentara: 5 - Pročitajte komentare! (Čitanja: 11112) - Broj facebook komentara:

Prezime je istovjetno s jednim od dvjestotinjak imena, izvedenih od osobnog imena Marko, koje se proširilo štovanjem Svetog Marka, jednog od četvorice evanđelista, pratitelja Svetog Petra i Pavla s kršćanskim ikonografskim simbolom-lavom; napisao je drugo, najkraće i najstarije evanđelje, u kojem je naglasak na opisima iz Isusova života; bio je i biskup Aleksandriji, gdje i umro mučeničkom smrću; nebeski je zaštitnik Venecije, u koju su prema legendi iz 9. stoljeća preneseni njegovi zemni ostaci.
Najpoznatiji Hrvat s ovim imenom je Sveti Marko Križevčanin (1588-1619), mučenik, ostrogonski kanonik, rođen u Križevcima, studirao je teologiju u Rimu, a od 1616. godine djeluje u Slovačkoj (u Košicama su ga ubili kalvinski vojnici jer se nije htio odreći svoje vjere); proglašen je 1905. godine blaženim, papa Ivan Pavao II. proglasio ga je svecem.
Ime Marko, koje u hrvatskom jeziku ima dvjestotinjak oblika, u grčkom glasi Marcos, a u latinskom jeziku Marcus. Njegov se postanak tumači na više načina: neki ga izvode od imena rimskog boga rata Marsa, po kojem se i treći mjesec u godini dobio ime Martius mensis (Marsov mjesec), a djeca rođena u martu dobivala su ime Marcus, onaj koji je rođen u martu. B. Klaić pak navodi i tumačenje da je u osnovi imena Marko indoeuropski korijen mar-, koji znači lomiti, kršiti, prebiti.
Markote su na mućkom području zabilježene u venecijanskom zemljišniku iz 1711 godine, u kojem je upisana 7-člana obiteklj Ivana Markotića pokojnog Bože, kojoj su mletačke vlasti dodijelile 12 kanapa zemlje.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Ramljanima su upisane tri obitelji s također dužim oblikom prezimena Markotić: Antina, Jozina i Petrova.
Danas u Ramljanima živi dvočlana obitelj s kraćim oblikom preziemna Markota.
Starina roda Markota je ljubuško-vrgorsko-imotsko područje.
Najstariji spomen o Markotićima je onaj u Pismi od viteza vrgorskih fra Andrije Kačića Miošića, koja je nadahnuta onodobnim kronikama i autentičnom narodnom predajom. Jedan pripadnik roda vrgorskih Markotića istaknuo se kao junak u žestokimu borbama s Turcima u doba Kandijskog rata (1645-1669):
Deliju ti kažem od mejdana
po imenu Markotića Antuna,
koji često u četu iđaše,
Ljubušanom ranu zadavaše
i pogubi zmaja žestokoga,
po imenu Mesiović Luku,
desno krilo cara čestitoga,
sve uzdanje grada Ljubuškoga.

Markotići su tada nastanjivali pogranično područje između Ljubuškog i Vrgorske krajine, otprilike Vrgorac, Orah, Grab, Veljake, što ne znači da ih nije bilo i u nekim drugim dijelovima Hercegovine, ali i šire.
Primjerice u venecijanskom je zemljišniku iz 1725. godine za Imotsku krajinu je zabilježeno da je 14-člana obitelj doseljenika Marka Markotića dobila od mletačkih vlasti u Vinjanima pokraj Imotskog kuću i 27 kanapa zemljišta.
U sačuvanim pak maticama župe Vinjani prvi se put javljaju 1735. godine, dok je u maticama krštenih župe Imotski u razdoblju od listopada 1747. do ožujka 1825. godine upisano osam krštenja Markotića djece s čestom napomenom da su “ex suburbii Imotensi” (iz imotskog podgrađa), što znači da su pripadnici tog roda u 18. stoljeću živjeli u samom Imotskom ili u njegovoj neposrednoj blizini. To je i razlog da u maticama župe Vinjani imaju relativno malo upisa, primjerice svega četiri u vremenu od 1735. do 1806. godine.
Danas u Vinjanima žive 3 obitelji i 12 duša s prezimenom Markota, dok se jedna 6-člana obitelj opredjelila za prezime Markota Bašić.
Dakako, doselili su iz Hercegovine. Naime, biskup fra Pavo Dragićević je u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine zabilježio Markotiće jedino u Rakitnu (tada stara župa Duvno, danas prostor hercegovačke općine Posušje): obitelj Ilije Markotića (u izvorniku Marcotich) s 18 i Lovre Markotića sa 7 duša, dok su u Veljacima pokraj Ljubuškog zatekao tri obitelji-Markovu i Lovrinu s po 5 i Mijinu s 4 duše, čije je prezimena u izvorniku upisano kao Marchetich (Marketić). Isti oblik prezimena tada je zabilježen i u Hamzićima (nekoć stara župa Brotnjo, danas općina Čitluk), gdje je živjela 9-člana obitelj Bernardina Marketića, kao i u Brišniku pokraj Duvna, gdje je zatečeno 6-člano kućanstvo Ivana Marketića.
Da su Marketići i Markotići isti rod s dva oblika prezimena, koja se razlikuju u jednom glasu, svjedoči popis biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine, kada su u Veljacima zabilježene tri obitelji s prezimenom Markotić: 11-člana obitelj već znanog Marka Markotića, koja je 1741/42. godine upisana kao Marketić, zatim obitelji Ivana Markotića s 5 i Lukina sa 6 duša.
Biskup je fra Marijan Bogdanović u svom popisu iz 1768. godine se ogriješio o Markotiće iz Rakitna, upisavši ih kao Markoviće. Dokaz za ovu grešku su činjenice da Markovića nema u maticama rakitskog dijela stare župe Duvno, dakle dok je Rakitno bilo u njezinu sastavu, niti ih ima u maticama župe Rakitno, kad se odvojila od Duvna, niti narodna tradicija na području Rakitna pamti uopće Markoviće. Ova je tvrdnja posve točna, jer je domaćin Ilija navodni Marcovich iz 1768. godine ustvari onaj isti Ilija Marcotich, domaćin iz popisa 1741/1742. godine, a uz njegovu sada 7-članu obitelj tada je u Rakitnu nazočna i 14-člana obitelj Ante Marcovicha odnosno Marcoticha, vjerojatno sina onog Lovre Marcoticha iz popisa biskupa fra Pave Dragićevića iz 1741(1742. godine.
Današnje Markote u Brotnju (prostor općine Čitluk) su rakitskih korijena: u Krehin Gradac pokraj Čitluka 1818. godine doselio je Martin Markota sa ženom Ivom Petrović iz Rakitna i petero djece-tri kćeri i dva sina: Šimun rođen oko 1800. i Lovre rođen oko 1815. godine, dakle još dok je obitelj živjela u Rakitnu. Iste je godine (1818) iz Rakitna preselio u Vionicu pokraj Čitluka Nikola Markota sa suprugom Cvitom rođenom Dumančić iz Rakitna, s kojom je imao pet kćeri i četiri sina, i to : Jakova rođena u Rakitnu 1816. godine, a u novom prebivalištu u Vionici rodili su se: Marijan 1818., Mate 1820. i Ilija 1823. godine.
Nakon oslobođenja Neretvanske krajine od Turaka 1690. godine Markote iz Rakitna doseljevaju u selo Vid pokraj Metkovića i u Rogotin pokraj Ploča, gdje im i danas žive potomci.
Iz Vida se Markote šire u Čeljevo pokraj Čapljine, kada Jure Markota iz Vida, rođen oko 1810. godine s trojicom sinova doseljava u Čeljevo: Lovrom (1840), Grgom (1845) i Ivanom (1850), koji u tom selu pokraj Čapljine zasnivaju obitelj. Njihovi potomci danas žive u Čeljevu.
Kraći oblik prezimena Markota, kako se danas zovu vinjanski, rakitski i čitlučki neretvanski i čapljinski Markote, za razliku od ljubuških i vrgorskih Markotića, daje za pravo da ustvrdimo da su preci današnjih Markota u Vinjane stigli iz Rakitna nakon oslobođenja Imotske krajine od Turaka.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"



Poveznice: Markota | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Slična prezimena:

MarkovicaMarkovanovićMarkoMarkovićMarkovinaMarkovčićMarkovinovićMarkoljevićMarkonićMarkotićMarkoćMarkobašić

Zadnji komentari na ovaj tekst:

Mima7 - Datum: 19.1.2016.

Dobar dan,
evo me da dopunim podatke od jučer; franjevac kojeg spomenuh je bio fra Didak Buntić (krsnog imena Franjo), umro 1922. godine. Znamo da su franjevci bili neraskidivim dijelom naših života pa se i ja sjećam kako su s nama znali i raditi, pomoći u mnogočemu i tako postali dio svake obitelji. Provjerit ću postoji li institucija koja se studiozno bavi genealogijom (rodoslovljem) na ovim prostorima te ako saznam što novo u vezi prezimena Markota, što je utemeljeno na činjenicama koje su provjerene, javit ću se opet.
Lijep pozdrav.


Mima7 - Datum: 18.1.2016.

U svojoj knjizi " Iz povijesti Donjeg Poneretavlja" , povjesničar i leksikograf gosp. Trpimir Macan spominje, ako se dobro sjećam, namjesnika mletačkog po imenu Giorgio Marcotta koji je službovao sa sjedištem u Sv. Vidu. Posudit ću opet knjigu da se podsjetim. Prema tom podatku kao i navodima od starijih (od mene) nositelja prezimena Markota, prezime porijelo vuče iz Italije. Talijansko porijeklo prezimena navode i izvori u SAD-u za mnogobrojne nositelje prezimena u raznim varijacijama. U spomenutoj knjizi spominje se i svećenik, franjevac, koji je bilježio domaćinstva; glavu kuće, članove te blago. Kako bilo, prezime Markota na našim prostorima bilježi se od 17. stoljeća. Navodno u Pločama postoji netko tko je vrijedno prikupljao podatke o porijeklu prezimena.


Predrag Markotić - Datum: 5.11.2010.

Markotić sam iz Zaprešića.Interesira me kako saznati kada smo došli u ovaj prostor, kako doći do te informacije.


Darko Markota - Datum: 3.6.2010.

Upozna sam i par Markota koji zive i negdje u slavoniji samo sam zaboravijo ime mjesta.


Mladen Markotić - Datum: 19.11.2009.

Neznam da li je ispravno iskrivljavati i stiditi se svog prezimena . U tekstu što sam peočitao mije mi ništa jasno, tu mi govori da su mi preci i markote što mogu donekle i prihvatiti ali da su mi predci Markovići e tu se nebi složio.


Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!

Oglas

Facebook komentari

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Zadnji upiti o prezimenima: