Akrap

Porijeklo prezimena

Trenutno nema komentara! Komentirajte prvi! (Čitanja: 21607) - Broj facebook komentara:

S jezičnog motrišta prezime je istovjetno s imenicom akrap, turskim nazivom člankonošca škorpiona, štipavca (Buthus ocittanus), a u prenesenom značenju i "vrlo ružna osoba" (ružan kao akrap).
U Hrvatskoj danas živi 480 osoba s prezimenom akrap, a najviše ih je u istočnom dijelu Cetinske krajine (Voštane, Ruda, Trilj, Bisko).
akrapi su na mućkom području zabilježeni u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine, u kojem su u Milešini zabilježene tri obitelji, kojih su domaćini bili: Ante, Duje i Mate.
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Milešini također tri obitelji s prezimenom akrap.
Danas u Velikoj Milešini živi 5 obitelji tog roda s ukupno 6 duša.
Iz spisa pak sinjskih bilježnika iz 18. stoljeća saznajemo da su akrapi u Milešinu doselili podosta ranije od dovršenja austrijskog zemljišnika iz 1835. godine. Tako je primjerice ostalo zapisano da su 1786. godine Jakov i Božo akrap pokojnog Pavla iz Ogorja bili dužnici sinjskih trgovaca Stipana Trboglava rečenog Tiganj i Stipana Vuletića pokojnog Andrije. Dakako, to znači da su akrapi u Milešinu stigli najkasnije 1786. godine, a zasigurno i koju godinu ranije. Mogli su doseliti iz Biska ili pak iz kamešničkog sela Voštana.
Inače, akrapi su nastali od starog livanjskog roda Sučića, koji se spominju kao stara hrvatska plemićka obitelj Bosanskog Kraljevstva 1400. godine. Naime, tada su u darovnici bosanskog kralja hrvatske krvi i imena Stipana Ostoje Kotromanića Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću i njegovu bratu Baoši potpisani kao svjedoci predstavnici 12 rodova livanjskog područja, a među njima su i Sučečići, i to Dragoš, Stojemar i Juraj iz Orguza, sela ispod planine Dinare.
I klasik hrvatske povijesne znanosti V. Klaić Sučiće smatra hrvatskom i plemićkom obitelji, koja se nekoć zvala Sučečić ili Sučičić.
Sučići iz Lusnića pokraj Livna sačuvali su obiteljsku predaju da su njihovi preci Sučičići iz Orguza, a Sučići iz Grboreza pokraj Livna ispričali su 1961. godine M. Petriću: "Kad su Turci osvojili Bosnu, knez Miroslav Sučić s bratom Vatroslavom pružioim je u Orguzu otpor. Turci ih pobjede, a oni pobjegnu u Dalmaciju. Kasnije se jedan od braće povrati i od njega potječu Sučići na Livanjskom polju."
Stotinjak godine nakon turskog zauzeća Bosne, Sučići su zabilježeni i u Poljičkoj Kneževini. "Godine 1599. među svjedocima u Docu Donjem nalazio se i Matijaš Sučić, a 1615. godine zabilježeni su u Dubravi braća Nikola i Stipan Sučić, dok je 1648. godine zapisano da je dužnost poljičkog kneza obavljao Radoš Sučić."
U Poljičkom statutu zabilježeno je da je 12. listopada 1676. godine na skupu "sve poštovane vlastele i poštovanih didića na Obliku pokraj Svetog Jadre presjedao gospodin veliki knez Pava Sučić."
U istom dokumentu 1658. godine zapisano je da je Sučić (ime mu se navodi) na dan Svetog Arnira "bez razloga odsjekao nos Marku Kuhačiću pa bi kažnjen "da ni on ni itko iz njegove kuće ni od njihova koljena ne može više nikada biti vijećnik ni sudac u poljičkoj župi... ako se pak za njega zauzme da ga se pomiluje treba tog čovjeka ubiti kamenjem i upisati ga u poštovani Statut kao i Sučića."
Pošto se 19. kolovoza 1725. godine "otkrilo da Frane Sučić izdaje poštovanu provinciju poljičku, odluči cijeli zbor poštovane provincije poljičke da se zapiše kako ne može biti vijećnik ni on ni itko njegov poslije njega u provinciji poljičkoj."
U Bisku, utvrdio je A. J. Soldo, Sučići žive od davnina, što će reći od turskog zauzeća livanjskog područja krajem 15. stoljeća ili su vjerojatno najprije našli utočište u Poljičkoj Kneževini pa su odatle stigli u Bisko. Bilo kako bilo u venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine je zabilježeno na području Biska, Vojnića i Krušvara 14 Sučića obitelji s 99 članova.
Jedna je od njih i 12-člana obitelj rodonačelnika roda akrap harambaše Marka Sučića rečenog akrap, koji je zapovijedao istoimenom banderijom na području Biska.
U popisu vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine od ukupno 34 obitelji i 177 duša u Bisku su živjela 74 Sučića, organizirana u 13 obitelji, a među njima i 7-člana obitelj harambaše Marka Sučića rečenog akrap, te kućanstvo Petra akrapovića Gačića.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u Biskom je upisana također obitelj harambaše Marka Sučića akrapa.
Već krajem 17. stoljeća dio Sučića, među njima i oni što imaju obiteljski nadimak akrap, napuštaju Bisko i u potrazi za pašnjacima za svoja stada nova prebivališta nalaze u naseljima na obroncima Kamešnice (Voštane). Dio ih se vraća i u Tursku (Buško blato, Duvno, Livno, Kupres, Travnik).
Četrnaestog studenog 1697. godine ostalo je zapisano da je opći providur zabranio harambaši Petru Sučiću akrapu, Ivanu Tadiću i još nekim stanovnicima Biska da ometaju korištenje mlina na Cetini, koji je bio u vlasništvu filipina, redovnika Svetog Filipa Nerija iz Splita.
Krajem 17. stoljeća Nikoli akrapu providur Marin Antonio Cavalli dopušta obrađivati zemlje u Voštanima, koje su za osmanlijske vladavine pripadale begovima Atlagićima iz Livna.
U drugoj polovici 19. stoljeća ili posve točno 18. studenog 1870. godine u Voštanima u staji Andrije akrapa dogodio se sukob između hajdučke družine Andrijice šimića i turske potjere, pa je zbog prikrivanja hajduka okrivljen Frane akrap. Zapovjednik turske žandarmerije kajmekan u Livnu Emin beg oštro je prosvjedovao kod austrijskog konzula u Livnu.
što se pak tiče akrapa, koji su se svojom voljom vratili u Tursku, jednu njihovu obitelj zabilježio u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević, i to u Grabovici, danas općina Tomislavgrad, 9-članu obitelj Ilije akrapa.
Biskup je fra Marijan Bogdanović 1768. godine zatekao u selu Buško Blato (danas Prisoje u tomislavgradskoj općini) 16-članu obitelj Jerke akrapovića, zatim u Grbavcima (danas Grborezi u općini Livno) također 16-članu obitelj Ivana akrapa, dok je obitelj Petra akrapa sa 6 duša odselila u Brajkoviće pokraj Travnika.
Sredinom 19. stoljeća akrapi iz Voštana doseljavaju i na Kupres, prethodno se zadržavši neko vrijeme u Mokronogama pokraj Tomislavgrada. Kupreški su se akrapi u II. svjetskom ratu odselili u Slavoniju (Đakovo, Valpovo) i u Bugojno.
Danas akrapi žive i u Sarajlijama pokraj Tomislavgrada.
Na triljskom području akrapi danas prebivaju u Voštanima (10 obitelji, 13 članova), zatim u Bisku (5, 32); u tom mjestu trenutačno živi i tročlana obitelj s s dvočlanim prezimenom Akrap Gačić; četveročlana obitelj s tim dvočlanim prezimenom danas živi i u Trilju.

izvor: "Hrvatski rodovi općine Muć"



Poveznice: Akrap | podrijetlo | porijeklo | prezime | rodoslovlje |

Slična prezimena:

Akrapović

« Natrag na popis prezimena | Komentirajte!

Facebook komentari

Neregistrirani korisnik

Logirajte se ili registrirajte

Pretraži Ogorje.net

Oglas