Bratić

Prezime je istovjetno umanjenicom imenice brat, kojom se u hrvatskom jeziku naziva bratov sin. Doduše, najnoviji Hrvatski enciklopedijski rječnik pod bratićem podrazumijeva stričeva, ujakova i tetkina sina, za što u hrvatskom jeziku postoje i nazivi stričević, ujčević i tetkić, a njihovo potiskivanje zasigurno znači i osiromašivanje našeg jezika.
Danas u Hrvatskoj 565 osoba ima prezime Bratić.
Starina roda Bratić je Zagvozd u Imotskoj krajini, odakle je s prebjezima, koje je 1701. godine predvodio harambaša Mate Veić pokojnog Jurasa, u Neorić stigla i 7-člana obitelj Vida Bratića pokojnog Nikole.
Obitelj Vida Bratića zabilježena je u Neoriću i u venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine; u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine upisano je pet obitelji s prezimenom Bratić: Antina, Jozina, Matina, Pavina i Stipanova; popis stanovništva iz 1948. godine zatekao u Neoriću 7 Bratića obitelji.
Danas u Neoriću živi 9 obitelji tog roda s ukupno 20 duša.
Inače, Bratići su zabilježeni već u 14. stoljeću na šibenskom području: u Bribiru je 1354. godine ostao spomen o Domenicus Braticu de Gostomeric; u Šibeniku je 1695. godine zabilježena Ana Bratich; prezime Bratić upisano je i u Jezerima 1678. godine.