Svalina
S jezičnog motrišta prezime je moglo nastati od glagola svaliti, koji ima više značenja:
-oboriti, srušiti, prevaliti;
-prebaciti nešto na drugog;
-spustiti se najednom cijelom težinom.
Doduše, postoji i vrsta dlakave slatkovodne ribe, koja se zove sval (Čapljina, Ljubuški), svao (Jablanica, Konjic) i cvao, gen. cvala (Mostar).
Razrješenju podrijetla tog roda pomoći će predaja koju 1925. godine zapisao u Svalina u Čaporicama pokraj Sinja srpski etnograf B. Milojević, prema kojoj su preci čaporičkih Svalina doselili iz Hercegovine krajem 17. stoljeća, što odgovara vremenu Bečkog rata od 1683. do 1699. godine. Ne znaju mjesto odakle su doselili u Čaporice, ali srpski etnograf J. Dedijer u svojoj etnografskoj studiji "Hercegovina", objelodanjenoj u Beogradu 1909. godine, navodi da su nekoć u Klepcima pokraj Čapljine živjeli muslimani s prezimenom Svalina.
Ako je to točno, onda postoji mogućnost da su se nekoć islamizirane Svaline vratile u katoličku vjeru i pobjegli, doselili u Čaporice. Na tragu toga je i popis vjernika Splitske nadbiskupije iz 1725. godine, kada je u Čaporicama zabilježena 14-člana obitelj Nikole Svaline. Također se uklapa i podatak iz zemljišnika iz 1725. godine za naselja Cistu, Dobranje, Aptovac i dio Bilopolja, kada je upisana 8-člana obitelj Nikole Svaličića, kojoj su venecijanske vlasti dodijelile 13 kanapa zemlje u Dobranjima, dakle u susjedstvu Čaporica. U predaji čaporičkih Svalina dalje se kaže da je jedan brat otišao u Crivac, a drugi na kuprešku visoravan.
Preseljenje dijela Svalina u Crivac može se potkrijepiti i u ispravama: u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine u tom mjestu su zabilježene dvije obitelji braće Ivana (8 članova u obitelji, 7 kanapa zemlje) i Stipana Svalinića (6, 8), sinova pokojnog Martina.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Crivcu upisana je obitelj Mate Svaline; popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Crivcu čak 23 obitelji s prezimenom Svalina.
Danas u Crivcu živi 25 obitelji tog roda s ukupno 71 dušom. Jedna 6-člana obitelj s prezimenom Svalina danas ima stalno prebivalište i u Ramljanima.
Na kupreškoj visoravni, u selu Osmanlijama 1768. godine biskup je fra Marijan Bogdanović zabilježio 25-članu obiteljsku zadrugu Mate Svalinića, čiji će se potomci proširiti u Bili Potok, Mrđebare, Rastičevo i Zlosela.
K. Draganović je uvidom u stare kupreške i uskopaljske matice utvrdio da su Svaline na Kupres stigli znatno ranije:
-1. ožujka 1755. godine zabilježeno je krštenje Anice kćeri Stipana ”Svaljinića” i majke Jakovice iz Osmanlija;
-7. studenog 1755. godine upisano je krštenje Lucije kćeri Luke ”Svalinića” i majke Ilke (bez navođenja mjesta i prezimena).
-23. travnja 1785. godine u ulozi kume na vjenčanju u Uskoplju pojavljuje se ”Ruža Svalinić od Kupresa, koja je žena Jure Ribičića."
Danas u Priluci pokraj Livna žive Svale (kraći oblik prezimena Svalina) koji bi mogli biti potomci 5-člane obitelji Mate Svaline, zabilježenog u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskupa fra Marijana Bogdanovića iz 1768. godine.
U Cetinskoj krajini danas Svaline žive u Čaporicama, i to 9 obitelji s 35 duša, te u Trilju (4, 15).
Ja sam rodjena Svalina iz Viškovaca, porijeklo iz Čaporica. Živim u Zagrebu. Pozdrav.
Svale u Priluci ( zaseok Vasarovine) su se zvali Suznjevic. Na novo prezime prisli oko 1850 godine.
Ja se zovem Andrijana Svalina i rodjena sam u Novom Sadu u Srbiji . I moj deda se zvao Andrija Svalina i rodjen je 1937 u Bosni okolina Doboja .
O etimologiji prezimena SVALINA.
Mozda je ovo prezime izvedeno :
1)iz lat.rijeci SQUALIS=”bodljikav”(lat.glagol SQUALERE=”biti hrapav,biti neravan,biti krut;METAFORICNO(FIG.):biti zalostan,nositi crninu).Ovu rijec je prof.P.Skok naveo u vezi rijeci s v a l(“slatkovodna dlakava riba”);
2)ili mozda je izvedeno iz tur. rijeci SUAL(SUVAL)-ar.SU’AL=”pitanje,upit”(s u a l d z i j a=”ispitivac,onaj koji stavlja pitanja” itd.)…
Izvor:P.Skok,Etimologijski rj.hrv.ili srp.jez.,knj.3.,Zagreb 1973.,str.368.;A.Skaljic,Turcizmi u sh.jez.,Sarajevo 1985.,str.572.;Dr B.Klaic,Rj.stranih rijeci…,Zagreb 1962,str.1403.;Dr I.Smailovic,Tursko-bosanski rj.,Tuzla 2007,str.358.
Rođen sam i živim u Đakovu, a porijeklo mi je sa kupreške visoravni Ratkovine – Bili Potok