Komentari prezimena Burić
Stranica: 5 od 6
majdin burić - Datum: 7.1.2012.
pozdrav iz Jablanice!
Živojin R. Dragišić (Radović, Burić) - Datum: 17.1.2012.
Pozdrav svim Burićima, ma gde bili! Ja vodim poreklo sa Čeva (Katunska nahija, pleme Ozrinići). Moji preci su se sredinom 19. veka, iz Crne Gore, doselili u Istočnu Srbiju (Petrovo Selo, kod Kladova). Trenutno živim u Negotinu.
Svemoguči Burić - Datum: 30.3.2012.
Pozdrav od Burića iz Molvica (grad Samobor, Zagrebačka županija), gdje se nalazi i istoimena ulica u kojoj živi oko 50 Burića
Ante Burić - Datum: 31.3.2012.
Pozdrav svima. Ja sam burić i javljam se iz Senja. Postoji selo Buriči u zaleđu Senja od kuda je moj otac!!
Volio bi ako netko ima posalje sliku grba! pozdrav svim Burićima!!
draž - Datum: 12.4.2012.
pozdrav od Burića iz Kutine porjeklom iz Galgova kod Samobora
JovicaPavlovic - Datum: 3.12.2012.
Zdravo!
Ja sam Jovica Pavlović. Već duže vreme istražujem poreklo svojih predaka. Posmatrajući crkvene dokumente i grobne natpise, kao i slušajući priče mog dede, uspeo sam da sa sigurnošću utvrdim da se moj pra-pra-pra-pra-pra-pradeda (Simo Burić, osmi moj predak pre mene) doselio u okolinu Beograda negde krajem osamnaestog veka, u selo gde je i moj otac rođen.
Logično je da se Simo u to vreme preselio na ove prostore, jer je Beogradom vladao Hadži Mustafa Paša, koji je Srbima podario mnoge verske i društvene slobode, te je i bio poznat kao "Srpska Majka".
Znam da je moj predak krenuo sa svoja tri sina iz njihove rodne Istočne Hercegovine(jedan od sinova se zvao Pavle, te prezime Pavlović), i da se prvo nastanio u Crnoj Gori, te da smo daleki rod sa Crnogorskim Burićima.
Međutim, nemam nikakvih dokumenata koji bi me uputili na rodno mesto Sime Burića, niti na mesto u kome je živeo sa sinovima u Crnoj Gori. Voleo bih otići tamo kako bih pogledao crkvene spise, u nadi da mogu produžiti svoj rodoslov na pretke koji su živeli i pre Sime Burića.
Zato bih bio krajnje zahvalan bilo kome od Istočno-hercegovačkih ili Crnogorskih Burića koji imaju rodoslov svojih predaka, ako bi me mogli kontaktirati. Možda znate mesto iz kojeg Burići o kojima govorim potiču, ili i sami imate rodoslov mojih-vaših predaka, ako smo dalji rod. Bio bih zahvalan na svakoj korisnoj informaciji.
Pišite na jovica.pavlovic89@gmail.com
Pozdrav!
Buvo - Datum: 14.8.2013.
Pozdavljam sve Obotelji Prezimana Burić.
Čitajući vaše komentare vidim da ste svi ponosni na Prezime Burić neka tako i ostane.
Ja posjedujem Grb Obitelji Plemena Prezimana Burić dodjeljenoga 1587 godine,
te zastavu crveno zutu koje je pleme nosilo u sukobu sa neprijateljom.
Rodjen sam u selu Garevac u Posavini a zivim sa Obotelji u Švicarskoj, te na Otoku Krku,Kvarner Croatia.
do 1946 godine je moja Obitelj bili jedni od najveći veleposjednika te najbogatija Obitelj u Selu Garevac,
poslije nam je sva imovina nacijonalizirana.
O tome piše i povjestna knjiga o Burića Štali.
Istinitti dokazi:
Kako su se zivoti mladi mještana kupovali zlatnim Dukatima(Franje Josipa)
da se spase iz pakla Burića štale.
Te popis Zrtava mještana nestali u tom paklu.
Više Info pogledaj na:
www.garevac.com
www.garevac.net
Porijeklo:
Nadpisni spomenik iz 1857 godine u groblju moga pra djeda i prabake je uradjen te ispisani su po AustroUgarskom dizajnu,slova takodje.
Porijeklom iz DALMATINCI.
Ako ko ima kakvo obiljezije Prezimena moze mi poslati da vidimo ima li bilo kakve povezanosti prezimena.
Bok...
Ivo Burić
Buvo - Datum: 15.8.2013.
Garevački Burići:
Selo Garevac je se prije zvalo Garevo.
Evo Originalni uvid u zapis spisa Arhive vjernika Katolika koja je prilozena u to vrijeme Papi na uvid i čuvaju se u Arhivi Vatikan u Rimu Italija :
Biskup fra Marijan Bogdanović 1768.godine u svom popisu prigodom vizitacije u Garevu zatiče jedno domaćinstvo Ivana Burića s petero odraslih i dvoje djece. Iste godine zabilježena su u Blizancima tri domaćinstva Burića: Andrijinu i Jurinu s po 5 i Jakovljevu s tri osobe. Dvojica posljednjih Jure i Jakov upisani su s prezimenom Buradović. Garevački Burići pisani su s jednim i dva r u prezimenu. U novije vrijeme te su se obitelji razlikovale što su jedni ostali kod prezimena Burić, a drugi s prezimenom Bura. Pred ovaj domovinski rat bilo je 15 domaćinstava s prezimenom Burić i dva s prezimenom Bura (Franjo i Marko).
Krštenja:
1. Andrija Burrić i Katarina Lebić krste djecu: Anđu 19.9. 1779.godine, a kuma je Magdalena žena Andrije Valentića i Agatu rođenu 17., a krštenu 20.4.1782.godine.
2. Ivan Burrić i Katarina Kljajić iz Vrbovca kod Odžaka krste sina Josipa rođenog 13., a krštenog 20.4.1782.godine, a kum je bio Marko Stanić.
3. Garevo, 25.7.1785. Ja fra Toma iz Tuzle, kapelan, krsti dijete rođeno 23.6. 1785. od zakonitih i katoličkih roditelja Ivana Burića iz Gareva i Kate Kljajić iz Vrbovca, kome dadoh ime Ruža. Kuma je bila Ivana Dubravac iz Modrana.
4. Garevo, 18.6.1787. Ja fra Toma Salatić iz Tuzle, kapelan, krsti dijete rođeno 16. 6.1787. od zakonitih i katoličkih roditelja Andrije Burića iz Gareva i Kate Lebić iz Dubice, kome dadoh ime Mato. Kum je bio Filip Valenta iz Gareva.
5. Garevo, 24.2.1790. Ja gore spomenuti, krsti dijete rođeno dana 16.2.1790. od zakonitih roditelja Ivana Burića i Kate Kljaić, kome dadoh ime Marija. Kuma je bila Ivka Stanić, svi iz Gareva.
6. Garevac, 05.8.1793. Ja fra Petar Maroević iz Tuzle, kapelan, krsti dijete rođeno 30.7.1793. od zakonitih roditelja Andrije Burića i Kate Lebić iz Svilaja, kome dadoh ime Anđa. Kuma je bila Ana Gagulić iz Garevca.
7. Garevo, 12.9.1795. Ja isti krsti dijete rođeno 17.8.1795. od zakonitih roditelja Ivana Burića i Kate Kljajić, kome dadoh ime Lucija. Kuma je bila Ivka Tomušić, svi iz Gareva.
8. Garevo, 18.2.1796. Ja isti krsti blizance rođene 2.2.1796. od zakonitih roditelja Andrije Burića i Kate Lebić, kojima dadoh imena: Marija i Lucija. Kume su im bile Marija Majić i Manda Borović, svi iz Gareva.
9. Garevo, 10.11.1802. Ja fra Andrija Maračić, kapelan, krsti dijete rođeno 8. 11.1802. od zakonitih i katoličkih roditelja Josipa Burića i Ane Bartulović iz Velike, kome dadoh ime Ivan. Kum je bio Stjepan Vrljić iz istoga mjesta.
Vjenčanja:
1. Ivan Burra iz Gareva ženi sina Stjepana, koji je vjenčan 6.2.1775.godine u Dubici s Katom kćeri Franje Lebića iz Dubice. „Dana 6. veljače 1775. Ispunivši svakah i nebudući crkvene zaprike, vinča jah fra Marian Ćorić StipanasinaIvanaBureiz Gareva, s Katom kćeriu Frane Lebića iz Dubice. Svidoci biše MijatVarljić izGareva, i Antun Gargić iz Potočana.“
2. Andrija Burrić ženi sina Andriju 1779.godine.
3. Ivan Burić Ivana ženi se s Katarinom Kljajić kći Ante iz Vrbovca 28.2.1780.godine. Kumovi na vjenčanju bili su: Mijo Rebrinović, Luka Knežević i Angela žena Mate Brdarića.
4. Dana, 25.1.1795. Ja fra Petar Maroević iz Tuzle, administrator tramošnički, vjenča: Iliju sina Jure Kvasina iz Dobrinje, sa Jelom kćerkom Ivana Burića iz Gareva. Kumovi su bili: Petar Kvasina, Nikola Jurišić i Ana Lebić, svi iz Dobrinje.
5. Dana, 23.11.1795. Ja fra Petar Maroević, kapelan, vjenča: Franju sina Ivana Babića iz Dobrinje, sa Mandom kćerkom Andrije Burića iz Gareva. Kumovi su bili: Stjepan Deljić, Mato Svrzić i Kata Babić, svi iz Dobrinje.
6. Dana, 20.11.1796. Ja fra Petar Maroević, kapelan, vjenča: Šimu sina Filipa Crnotića iz Špionice, sa Jelom kćerkom Andrije Burića iz Gareva. Kumovi su bili: Anto Bežljančić, Mijo Bežljančić i Matija Svrzić, svi iz Dobrinje.
7. Ja fra Andrija Maračić, garevački kapelan vjenča: 8.2.1802. Josipa sina Ivana Burića iz Gareva, sa Anom kćerkom pokojnog Bariše Bartulovića iz Velike. Kumovi su bili: Nikola Stanić, Ivan Vlašić i Lucija žena Nikole Stanića, svi iz ovoga mjesta.
8. vjenča: 17.5.1802. Matu sina pokojnog Ivana Svrzića iz Dobrinje, sa Mandom kćerkom Andrije Burića iz Gareva. Kumovi su bili: Lovro Lukačević, Karlo Svrzić i Petronila žena pokojnog Mije Svrzića, svi iz Dobrinje.
9. Tremošnica, 23.11.1812. Ja fra Marijan Miletić, župnikov pomoćnik, vjenča: prvi: Petra sina Ivana Mićića iz Tremošnice, sa Anđom kćerkom Andrije Burića iz Gareva. Kumovi su bili: Mijo Ivančićević iz Tremošnice, Ivan Mićić i Lucija žena Ante Mijića iz Tremošnice.
Umrli i sahranjeni u garevačko groblje:
1. Katarina Burić rođena 1759, a umrla 7.5.1767.godine.
Popis garevačkihBurića od 1750.-1787. godine prikupljeni iz Matica župa Bijela i Svilaj. Sigurno ih je bilo više članova obitelji, a ovdje su samo oni kojima znamo imena koja su pribilježena u Maticama.
1. Burra Ivan iz Gareva ženi sina Stjepana 1775.g.
2. Burra Ivana supruga ...?...
3. Burra Stjepan Ivana vjenčan u Dubici 6.2.1775.g. s
4. Katom kćeri Franje Lebić iz Dubice
5. Burrić Andrija ženi sina Andriju 1779.g.
6. Burrić Andrija Andrije i
7. Katarina Lebić krste kćeri:
8. Burić Anđu 19.9.1779.g.
9. Burić Agatu, rođena 17. a krštena 20.4.1782.
10. Burić Ivan ženi sina Ivana
11. Burić Ivana supruga ...?...
12. Burić Ivan Ivana, vjenčan 28.2.1780.g. s
13. Katarinom Kljiaić, koji krste sina
14. Burić Josip rođen 13., a kršten 20.4.1782.
15. Burić Katarina rođena 1759., a umrla 7.5.1767.
Burići nestali iz Burića štale 1945.godine
1. Anto Burić, zvani Tulo, rođen 15. prosinca 1918.godine, iz Garevca, sin Pere Burića i Ane rođene Pavić. Sklopio brak u Gradačcu 01.08. 1942.godine sa Kajom Majstorović iz Kornice. Od partizana zarobljen i doveden u štalu svog oca sa ostalim zarobljenicima u Garevcu, odakle su kamionom preveženi rijeci Bosnii tamo ih nestalo. Roditelji ga prepoznali na obali Bosne mrtva i dali ga zakopati kad su prilike dozvolile. Strijeljan 27.05.1945.godine. Brat Pero Burić zvani Erlić prepoznao ga je i motkom gurnuo u stranu da bi ga roditelji kasnije prepoznali na obali Bosne mrtva i dali sahraniti na groblju u Garevcu 19.09.1945.godine kad se vrijeme malo smirilo. Sahranili su ga Marko Tokić i Stjepan Jagustin.
2. Ilija Burić, rođen 15. svibnja 1920.godine, iz Garevca, sin Stipe Burića i Mare rođene Bajić. Neoženjen.
3. Ivan Burić, rođen 16. travnja 1900.godine, iz Garevca, sin Petra Burića i Mare rođene Mašić. Sklopio ženidbu sa Katom Bajić u Modriči 26.01.1921. godine.
4. Ivan Burić, rođen 10. ožujka 1908.godine, iz Garevca, sin Franje Burića i Jele rođene Juroš. Vjenčan sa Anđom Lozić (Jerkić) iz Čardaka 23. 11.1931.godine u Modriči.
5. Ivo Burić (Burin), rođen 25. travnja 1923. godine, iz Garevca, sin Ive Burića i Mande rođene Mamuzić.
6. Jozo Burić (Magarčušin), rođen 22. travnja 1920.godine, iz Garevca, sin Mate Burića i Mare rođene Andrić.
7. Luka Burić (Toleša), rođen 20. listopada 1923.godine, iz Garevca, sin Ilije Burića i Ivke rođene Pavić. Sklopio ženidbu u Gradačcu 17.11. 1943.godine sa Marom Mamuzić, koja se 1949. godine udala u župu Sivša kod Doboja.
8. Marko Burić (Bura) iz Garevca. Strijeljan bez suđenja između 25. i 28. svibnja 1945.godine.
9. Mato (Matan) Burić, rođen 23. kolovoza 1924.godine, iz Garevca, sin Mate (Matije) Burića i Ane rođene Bičvić.
10. Tomo Burić, rođen 10. listopada 1922. godine, iz Garevca sin Stjepana Burića i Mare rođene Bajić.
Buvo - Datum: 18.8.2013.
Za boravka na Drveniku zabilježio sam ova prezimena: Bojić, Burić, Civadelić, Čapalija, Domaćin, Dujmović, Gjeldum, Ivica, Juranović, Jurić, Klarić, Kostović, Kovač, Kustiira, Kvarantan, Letilović, Lučin, Majić, Meštrović, Mlačić, Mladin, Marić, Palavišić, Pavić, Pažanin, Pensa, Pjerov, Rudić, Rušić, Rušinović, Sokol, Škoko, Tironi, Vulas.
Na Ploči se nalaze samo ova prezimena: Civadelić, Dević, Dražić, Lučin, Marić, Stipić.
Prema porijeklu i tvorbi ova se prezimena mogu podijeliti: na ona koja su postala:
a) od svetačkog ili narodnog imena: Dujmović, Ivica, Juranović, Jurić, Kostović, Lučin, Marić, Pavić, Pjerov Stipić, Bojić, Dević, Dražić, Mladin, Rudić, Rušić, Vulas;
b) od nadimka: Burić, Čapalija, Domaćin, Kovač, Kustura, Letilović, Meštrović, Mlačić, Sokol, Škoko i Pažanin;
c) prema prezimenima stranog (romanskog) porijekla: Civadelić, Gjeldum, Kvarantan, Palavršić, Pensa, Tironi.
S obzirom na strukturu opažamo da većina prezimena označuje porodičnu filijaciju i tvore se od pravih patronima (poimeničenog patronimskog pridjeva) sufiksom -ić, koji se dodaje pridjevu osobnog imena ili nadimka: Juranović, Kostović, Letilović, Meštrović, Rušinović, ili su patronimski deminutivi s hipokoristikom osobnog imena ili nadimka u osnovi, također u funkciji porodične filijacije: Bojić, Burić, Dražić, Dević, Jurić, Majić, Marić, Mlačić, Pavić, Rudić, Stipić.
Zanimljivo je, u odnosu na starije razdoblje, nestajanje patronimskih pridjeva u funkciji prezimena. Takva prezimena zadržala su se samo u starijem prezimenu Lučin i mlađem prezimenu Pjerov.
Priličan je postotak osobnih imena i nadimaka u funkciji prezimena:
a) osobna imena: Ivica, Vulas;
b) nadimci: Čapalija, Domaćin, Kovač, Kustura, Sokol, Pažanin.
((Kao prilog danas ustaljenom mišljenju da su zadarski vlasnici Drvenika oko god. 1640. naselili na ove otoke kolone iz makarskog Drvenika (Pomorska enciklopedija, II, str. 521) uspoređivao sam današnja prezimena u tim naseljima i utvrdio ova zajednička prezimena: Burić, Dević (u makarskom Drveniku: Divić ), Juranović, Jelinić (Jelaš). Treba navesti da se ta prezimena odnose na još danas brojne porodice i u makarskom Drveniku i na ovim otocima, što također može ukazivati na njihovu starinu. No istraživanje porijekla stanovništva na ovim otocima trebalo bi podrobnije proučiti.))
((Prema popisu drveničkih obitelji iz god. 1705. nalazimo ove patronimske pridjeve kao prezimena: Peričin, Penčin, Orlov Rudanov Dučin (donedavno na Ploči: Dučić, a u Vinišćima se zadržao do danas), Puletin, Dvornikov Lučinou Sokolov Jakotin, Pečilov Svetinov Jelin.))
Prezimena stranog porijekla fonološki su i morfološki prilagođena domaćem dijalektu: Gjeldum (Đeldum), Kvarantan, Pensa, Tironi, ili se sasvim povode za hrvatskim patronimskim prezimenima: Civadelić, Palavišić.
Na povijesnoj i suvremenoj antroponimijskoj građi može se zaključiti da su prvotna prezimena bila uglavnom patronimskog postanja, i to najprije patronimski pridjevi, a tek kasnije poimeničeni patronimskim sufiksom -ić. Pri tome je velikog udjela imala crkva, čija je uloga utkana u povijest ovih otoka još od prvih naseljavanja. Patronimski pridjevi na -ov -ev i -in produžili su svoju ulogu u nadimcima.
8. Nadimci. ...na vrh stranice
Ograničen broj prezimena na Drveniku i Ploči uvjetovao je, povećanjem stanovništva, veći broj nadimaka. Ako se ovome pridoda vrlo škrt izbor osobnih, poglavito svetačkih, imena u prošlosti, vidimo da je identifikacija stanovnika bila prilično otežana zbog više osoba s istim imenom i prezimenom. Pojava većeg broja nadimaka nastalaje kao onomastička nužnost i oni su u selima preuzimali ulogu prezimena. Već neka prva poznata prezimena imala su osnovu nadimačkog postanja.
Nadimci nastaju časovito. Uzrok njihove motiviranosti uvjetovan je nekim afektivnim činom ili pojavom. Najafektivniji nadimci su i najbolje motivirani. Oni su redovito prožeti humorom i sarkazmom i lako se i trajno pridružuju osobi kojoj su nadjenuti. Teško je, nekad gotovo nemoguće, utvrditi točan povod za nastanak velikog broja starijih nadimaka. Mogu se jedino pronaći veze s osobama i osobitostima, predmetima i pojavama kojima su bili motivirani. Po ovim kriterijima u drveničkim i pločkim nadimcima razlikujemo ove skupine:
a) Nadimci koji su motivirani osobnim imenom: Fabin, -ini; Gašperov, -ovi; Arni r, Arnirov, Arnirovi, Peša, -in; -ini; Dean, Deanov, Deanovi; Perin, -ini; Matan, Matanovi; Irud, Irudovi; Milin- ini; Mešo, Mešini; Mladin, Mladinov, Mladinovi; Krsto, -ov, -ovi; Martinov, -ovi; Basić; Basiljevi; Domić, -evi; Milovan, -ov, -ovi; Božan, Božanov, Božanovi; Grego, -ovi i Grego Mali, Grego Veli; Joko, -in, ini; Ćirulo, -ov, -ovi; Maha, Mahini, Mali; Milas, -ev, -evi; Matulica, Matuličin, Matuličini; Ivin, -ini, Rašo, -in, ini; Bartulov, -ovi; Miratov, -ovi.
b) Nadimci nastali po kakvoj tjelesnoj osobitosti: Suhi, -ini; Koždre, -ini; Pup, -ovi; Žutonja; Kalokin, -ini; Bilac, Bilčevi; Coto, -ovi; Bumbić, -evi; Gobo, -ovi; Bandogled, Bandogledovi; Kroculo, -ovi; Ćelevada, -ini; Čupa, -lnl; Koščina, -ovi, Muto, Muti.
c) Nadimci nastali po kakvoj duševnoj nastranosti: Trčilaži (laž), Arija, -ini; Munja (naglost); Pačifiko, -ovi (flegmatičnost): Eštro, -ovi; Lule, -ini.
d) Nadimci koji pomoću svojstva predmeta karakteriziraju ljude: Langver,-ovi; Šibaka, -ini `vrsta tvrdog kruha'; Fažoler, Fažolerovi; Sikira, -ini; Banića, Baničini, Butac `vrsta žare'; Lulica; vapor, -ovi; Cukarin, -ovi, Ferata, -ini.
e) Nadimci prema nazivima za životinje u izražavanju ljudskih osobina: Pic, -ov, -ovi `vrsta ribe Charax puntazzo'; Čačak, Čaškovi `vrsta ribe Cypselurus heterurus'; Tovar, Tovarovi; Gudin, Gudini; Švajne, Švajnetni (prema njem. Schwein `svinja'); Kosić, Kosićevi; Goluban, Golubanovi; vuk, -ovi; Mačak, Maškovi; Lisica, Lisičini.
f) Nadimci nastali prema osobinama nosilaca drugih prezimena ili nadimaka: Babić, -ev, -evi; Omašić, -evi; Šižgorić, -evi, Bulin, -ini; Krštić,-evi.
g) Nadimci po nazivima za zvanja i zanimanja: Lajko, -ov, -ovi; Knjez.-ov, -ovi; Butor, -ov, ovi; Glavar, Glavarovi; Šmuc, -ov, -ovi; Kapitan, -ovi: Pretur, Preturovi; Kralj, Kraljevi.
h) Topički nadimci Kranjac (dobiven metatezom od *Krajnac (< Krajinac), Kranjčevi.
Neki od spomenutih nadimaka vjerojatno su bili motivirani kakvim nespretnim činom ili lošim izgovorom njihovih prvotnih nosilaca: Voga. Konunelo (< colonnello), Langver (njem. Landwehr), Švajne, Ohola i sl.
Nadimci u kojima se kod ispitanika izgubila svaka veza s uzrokom motivacije: Konata, -ovi; Čašera; Garda, -ini; Bota, -ini; Minga, -ini; Čičov -ovi; Šanguc, -ovi; Čulin, -ini; Pure, -ini; Zuban, Zubanovi; Cica, -ovi: Domovina, -ovi.
Najbrojnija skupina nadimaka ima u osnovi osobno ime. Ti nadimci posjeduju najmanji stupanj afektivnosti. Oni najčešće dolaze u obliku patronimskog pridjeva na -ov, ev, i -in. Budući da takvi nadimci izražavaju u prvom redu posvojnost, oni na razini nižoj od roda vrše ulogu sekundarnog prezimena.
U svim ostalim skupinama nadimci su nabijeni jačom afektivnošću protkanom željom za smiješnim, što je karakteristika većine naših primorskih naselja. U tim nadimcima, upravo zbog jake emotivne veze uzroka i osobe kojoj se daje nadimak, ne nalazimo mnogo izvedenih patronimičkih nadimaka, dok nadimci u kojima je potamnjela veza s motiviranošću dolaze u pravoj onomastičkoj službi, izražavajući u prvom redu identifikaciju i filijaciju osoba ili obitelji na koje se odnose: Kolokin, Čičov Čulin, Bulin itd.
Velik je postotak nadimaka stranog, najčešće talijanskog (venecijanskog) porijekla. Takvi nadimci dolaze od riječi čija su semantička značenja u tom kraju prilično reducirana, te su kao uskoznačni leksemi imali jaču afektivnost i nisu dolazili u homonimijske kolizije (Coto, Pačifiko, Pretur, Voga itd.).
Prezime koje nije nosilo više obitelji bilo je dovoljno za identifikaciju njegovih nosilaca, pa takve obitelji obično i nemaju nadimaka: Bojić, Tironi, Rudić, Ivica, Dujmović, Palavršić.
Nadimci se odnose uglavnom na muškarce. Ako je potrebno da se označi ženska osoba, obično se to izražava opisno prema osobnom nadimku muža, ili prema porodičnom nadimku.
9. Osobna imena. ...na vrh stranice
Već smo pri analizi prezimena i nadimaka mogli zapaziti daje u nekima od njih kao osnova od koje su izvedeni poslužilo narodno ime ili hipokoristik svetačkog imena. Ovo je samo donekle bogatilo imenski fond. Po podacima iz matica doznajemo da su na Drveniku i Ploči prevladavala svetačka, nekad i vrlo arhaična, imena: Matan, Kristofor, Timotej itd. Na ovim otocima bila je jaka tradicija po kojoj su se djetetu davala imena starijih osoba u obitelji, u prvom redu djeda i bake, ili – ako je bilo više djece - ime poznatijeg sveca na čiji se blagdan ili nekoliko dana prije i poslije dijete rodilo. Ti običaji sačuvali su imenski repertoar, stvarali nepotrebnu entropiju, a time je identifikacija mještana, čiji je broj stalno rastao, bila otežana. Ovo je bio jedan od povoda za nastajanje većeg broja hipokoristika, čime se i broj imenskih jedinica povećavao. Drugo rješenje bilo je da se na krštenju djetetu nadijevalo dva ili više imena. Često se dogadalo da drugo ili treće ime kao zalihosne jedinice u višečlanom imenskom izrazu u određeno vrijeme postanu distinktivne i preuzmu osnovnu imensku funkciju. Jedan od mojih ispitanika imao je tročlani imenski izraz: Petar-Mario-Družimir. Prvo ime dobio je nasljedovanjem djedova imena, drugo ime po imenu svetice (Marija) na čiji se blagdan rodio, a tek u trećem imenu bila je izražena stvarna želja davalaca imena, obično kuma, i ono je preuzelo pravu onomastičku službu.
Oblike današnjih osobnih imena pratio sam u poslijeratnom periodu u župnim knjigama i zapazio ove pojave:
a) Podržavanje tradicije u nasljedovanju imena predaka, tako da modificiranim oblikom, najčešće hipokoristikom, osobno ime izražava razlikovnu funkciju.
Muško ime pretka Ime djeteta Nikola Nino Ante Tonči Jure Đorđi Mate Mateo Nikola Nikša
Žensko ime pretka Ime djeteta Jerka Jerkica Jovana Ivanica Manda Magda Jele Jelenka Božica Božanka
b) Prilično je slučajeva kad se kompromisno napušta osobno ime pretka, tako da se djetetu daju dva ili više imena. Ime kojim se nasljeđuje ime pretka postaje zalihosno.
Muško ime pretka Ime djeteta Ante Toni-Milan Ivan Ivan-Nikola Petar Petar-Mario-Družimir
Žensko ime pretka Ime djeteta Niko(lina) Jordana-Niko Nika Jasenka-Nika Božica Božica-Stanka
c) Brojnija je skupina imena kojaje radikalno prekinula vezu s tradicijom, tako da je djetetu nadjenuto narodno ime.
Muško ime pretka Ime djeteta Marin DamirAnte Tihomir Jakov Milan Nikola Zlatko Arnir Željko
Žensko ime pretka Ime djeteta Vinka Mirjana Marija Željana Marija Jadranka Kata Nevenka Lucija Alenka
Nakon Drugoga svjetskog rata nalazimo ova narodna imena muška: Zdravko, Nedo, Damir, Miljenko, Mirko, Milan, Željko, Zlatko, Nenad, Drago i Dragi, Stanislav Mladen...
Ženska: Vanja, Višnja, Bosiljka, Nada, Mirjana, Grozdana, Gordana, Ljiljana, Slavica, Blaga, Alenka, Nevenka, Jasenka, Božanka, Ozrenka, Milica, Zorka, Biserka, Nedjeljka, Nediljka, Miroslava, Tomislava...
Mnoga svetačka imena zapisana su u hipokorističnom obliku: Stipe, Vinko, Bepo, Ive, Ivo, Ivica, Joze, Boško, Mare, Katja...
Taj pregled današnjih imena, u usporedbi sa starijim razdobljem, pokazuje da su promjene u fondu osobnih imena prilično radikalne. Bilo bi pogrešno tumačiti ih isključivo utjecajem sa strane ili hirom mode. Te promjene javile su se ponajviše kao potreba da se osvježi i obogati repertoar osobnih imena radi lakše identifikacije mještana, kao ravnoteža u procesu komunikativnosti cjelokupnog antroponimijskog sustava ovih otoka.
10. Toponimija. ...na vrh stranice
Otoci Drvenik i Ploča imali su perifernu ulogu u povijesti ovoga kraja. Naselja na njima javljaju se prilično kasno i nemamo do danas nikakvih pisanih potvrda o eventualno starijim naseljima na njima. Iz Andreisova djela doznajemo da je na rtu Ploči godine 1324. bila sagrađena zavjetna crkvica sv. Ivanu Trogirskom. Taj lokalitet, čini se, u epu o Argonautima Apolonija iz Rodosa (oko 293. - oko 215.) spominje se u vezi s Hilejcima, narodom koji je navodno obitavao na poluotoku južno od Liburna, koji su se prostirali do rijeke Krke. To ponavlja Pseudo Skilaks i Pseudo Skimno. Antička se tradicija održala i u mladim spisima. Plinije Stariji (Naturalis historia, 3,141) spominje taj poluotok Hilejaca (paenisula Hyllis) koji se zove i Diomedov rt (promunturium Diomedis).
Novija literatura ubicirala je taj poluotok sjeverozapadno od Zadra na prostoru koje oplakuje Novigradsko more i dio Podgorskoga kanala sa sjevera i primorje od Zadra do Privlake s juga. S obzirom na prostiranje Liburna do Krke, ta se ubikacija nije održala. Drugi su ga identificirali s poluotokom Pelješcem, ali kako je on mnogo udaljen od južne granice Liburna, i ta je pretpostavka napuštena.
Vrlo je vjerojatno da je Hilejski poluotok današnji poluotok Ploča, nasuprot otoku Ploči, graničnoj, strateškoj, klimatskoj i maritimnoj razdjelnici sjeverne i srednje Dalmacije. Na tom je ubočitom poluotoku mnogo neistraženih arheoloških lokaliteta, a na širem području mnogi su predrimski toponimi (Trogir Seget, Stupin, Malta, Labin, Srima, Skradin itd.). Time ovaj kraj produbljuje svoju stvarnu i jezičnu povijest do antičkih, mitoloških tradicija. Andreis nas obavještava o staroj crkvi i benediktinskom samostanu na susjednom otočiću Aranđelu. Toponimija otoka Ploče upućuje nas na to da su se vjerojatno u starije doba i tamo nalazili posjedi i nastambe trogirskih opata. Tako sam u neposrednoj blizini na tom otoku zabilježio ove toponime: Fratrovo, Polača, Fratrovi oblozi `ograde', Popovska pasika, Stari dvori, Petomavar i dr. Otok je zbog svojega položaja i plodna zemljišta doista mogao pružiti dobre uvjete za život, pa nije čudo što je on bio prije naseljen od susjednog Drvenika. Ti toponimi mogli bi biti dobar kažiput arheološkim istraživanjima, koja bi vjerojatno potvrdila ovdje tek nabačenu pretpostavku.
Uzevši u cjelini, mikrotoponimija ovih otoka vrlo je mlada i pretežno hrvatskoga porijekla. Ona je nastala doseljavanjem stanovnika na otoke od XV stoljeća naovamo. Najstarija su imena, bez sumnje, oni toponimi koji se odnose na značajnije objekte (uvale, rtove, brda, doline, koje su bile pogodne za razvitak zemljoradnje), jer se oni nalaze na starijim katastarskim mapama, koje sam pregledao u Katastarskom arhivu za Istru i Dalmaciju u Splitu. Ti toponimi koji su nastali po konfiguraciji tla najčešće se tvore od zemljopisnih nazivaka, koji su vrlo brojni u ovoj toponimiji (bok, krug, vlaka, vruja, struga). Tek kasnije nastaju dvočlani toponimi i sintagme (od pridjeva i imenice: Babin rat, Stara Rina, ili prijedloga i već postojećeg toponima: Na kruge, vrh Tekete), označujući položaj jednog objekta prema drugome. Najmlađu toponimijsku skupinu čine imena koja se sastoji od antroponima i imenice (zemljopisnog termina ili postojećeg toponima: Zuvankina ograda, Matanjska njiva). Ta toponimijska skupina nastala je uglavnom u toku XIX. stoljeća, kada su otočani počeli otkupljivati i prisvajati zemlju od tadašnjih vlasnika ovih otoka.
Buvo - Datum: 18.8.2013.
Izvor podataka dodatno mozete dalje pogledati na:
http://free-st.htnet.hr/Grabule/onomastika.htm#2
Prenos podataka
Burić
Stranica: [1] [2] [3] [4] [5] [6]
Komentari se objavljuju u realnom vremenu i Ogorje.net se ne može smatrati odgovornim za izrečeno.
Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje. Upisi s takvim sadržajem bit će izbrisani.
Oglas
Neregistrirani korisnik
Pretraži Ogorje.net
Zadnji upiti o prezimenima: