Tokić
Prezime je s jezičnog motrišta izvedeno od imenice toke, naziva metalnih ploča i drugih ukrasa na prednjem dijelu svečane narodne odjeće, koje su nekoć služile i kao zašitini oklop. Toke su, inače, balkanski turcizam, koji su preuzeli Albanci, Grci, Rumunji, Bugari i ostali južnoslavenski narodi.
Teško je prihvatiti tvrdnju M. Nosića prema kojoj je prezime Tokići izvedeno od Tole, hipokoristika narodnih imena Tolisav i Tolimir.
U zemljišniku iz 1711. godine u Zminovu su zabilježene četiri obitelji s prezimenom Tokić: braće Luke i Filipa Tokića, sinova Tominih, Ante Tokića pokojnog Mije i Bože Tokića pokojnog Mate, dok se obitelj Jerke Tokića vratila u Tursku.
U mletačkom zemljišniku iz 1709. godine u banderiji harambaše Mate Veića u Neoriću zabilježena je 5-člana obitelj Mate Tokića pokojnog Blaža.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine je upisano da tada u Muću stalno prebivalište ima pet Tokića obitelji: Božina, Grgina, Ivanova, Jakovljeva i Jozina.
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Muću 12 obitelji s prezimenom Tokić, dok je u Milešini upisana jedna obitelj tog roda.
Danas u Velikoj Milešini jedna dvočlana obitelj s prezimenom Tokić, u župi Muć Donji (zaselak Tokići) jedna tročlan obitelj tog roda.
Da je, kad je riječ o Tokićima, bilo njihovih seoba s mućkog na triljsko područje svjedoči i jedan zapis iz 26. ožujka 1791. godine: podnarednik Marko Marić pokojnog Jure (75 godina) i Josip Burić pokojnog Mije (62 godine) iz Velića pokraj Trilja svjedoče pred sinjskim bilježnikom da se sjećaju kako je Nikola Tokić iz Muća došao u kuću Jure Burića pokojnog Tome u Jabuku pokraj Trilja kao 13-godišnjak (banderija harambaše Gusića). U vrijeme ovog svjedočenja Nikola Tokić ima 70 godina. Oženjen je, ima 8-članu obitelj. Dakle, Nikola je Tokić rođen 1721. godine, a iz Muća je u Jabuku doselio 1734. godine.
Tokići su, inače, starinom iz Rakitna, područja koje danas pripada hercegovačkoj općini Posušje.
Tu je biskup fra Pavo Dragićević 1741/42. godine zabilježio 23-članu obitelj Križana Tokića (u izvorniku Cryxantius Tochich) i 20-člano kućanstvo Mije Tokića. Ostalo je također zapisano da je tada biskup Dragićević, dakle 5. studenog 1741. godine krizmao četvero Tokića: Lovru (kum Toma Ivanković), Ružu (Vida Đereković), Anu (Margarita Pipunić i Matu (Mijo Dumančić). U tom popisu biskup Dragićević u Čaprazlijama pokraj Livna upisao i 5-članu obitelj Joze Tokića, vjerojatno doseljenu iz Rakitna.
Biskup je fra Marijan Bogdanović 1768. godine u svoj popis bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika uvrstio i dvije Tokića obitelji iz Rakitna: Jurinu s 30 i Matinu s 4 člana.
Već godine 1768. Tokići su se stabilizirali i na kupreškoj visoravni: u Zloselima domaćin je 40-člane obiteljske zadruge Frano Tokić, njegov prezimenjak Toma brine se o 16-ero ukućana. Ista se tvrdnja može primijeniti i na susjedno livanjsko područje: u Čaprazlijama žive obitelji Frane i Šimuna Tokića sa 6 odnosno s 4 duše; u Provu prebiva 9-člana obitelj Andrije Tokića; u Gornjem Glamočkom Polju vjerojatno tek pristigli Duje Tokić sa suprugom.
Neuobičajeno mnogo podataka navodimo o Tokićima iz 1768. godine da bismo svjedočili o reprodukcijskoj sposobnosti ovog roda (1741/42. godine 3 obitelji s 48 članova, dakle prosjek 16 članova po obitelji; godine 1768. 7 obitelji, 111 članova, prosjek 16), što preneseno u svakodnevicu znači neizbježnu potragu za novim sredinama i boljim uvjetima života.
Njih će pokušati naći seobama u Cetinsku i Imotsku krajinu, te na mućko-lećevačke prostore. Doduše, Tokići su podosta ranije zabilježeni u maticama župa Zadarske nadbiskupije: u Diklu (1658), Kožinu (1667), a kasnije u Korlatu, Polači, Vrani i Škabrnji. Danas pak Tokići žive u Galovcu, Kašini (Zadar) i Popovićima (Benkovac).
U Cetinsku krajinu, "ispod tvrđave Čačvine došli su 1698. godine vjerojatno iz Rakitna: Mijo Jukić, Vid Vulić, Toma Tokić, Luka Tokić, Antun Tokić, Bože Tokić, Andrija Bulić, Nikola Marić, Mijo Lavičević, Mate Tokić i Ivan Tokić. Tokići i Marići i danas prebivaju u Veliću. Oni su molili mletačke vlasti da se tu nastane. Opći je providur Mocenigo zapovjedio zapovjedniku tvrđave da ih opskrbi hranom i da im dade samo po kanap zemlje za vrt kako bi se nekako prehranili. Također je zapovjedio Poljičanima (oni su također tada doselili-AI.) da im ne smetaju nego da žive u miru.
Još je ranije, 1694. godine organizirana seoba katoličkog življa s područja župe Mostarsko blato (danas prostor općine Široki Brig), zatim iz Brotnja (danas općina Čitluk) i Goranaca poviše Mostara. Jedan od organizatora te seobe bio je harambaša Mijo Tokić, za kojega J. A. Soldo smatra da je iz Goranaca. Držim da je harambaša Tokić iz Rakitna, jer u Gorancima nikad nije bilo niti će biti ikada kasnije Tokića.
Prvi pisani spomen o Tokićima u Imotskoj krajini potječe iz 1730. godine, kada su venecijanske vlasti dodijelile doseljenicima iz Rakitna u Biorinama, dvojici braće Šimunu i Petru Tokiću, koji su imali 15-člano domaćinstvo, 22 kanapa zemlje. U Stanju duša župe Ugljane iz 1754. godine, kojoj su Biorine pripadale, zabilježeno je da je obitelj Petra Tokića imala 13 a Šimunova 6 duša.
Na predjelu Milešina draga zemljište je dobio Ivan Tokić "abitante a Duar", dakle stanovnik Zadvarja, a to je zapisano u zemljišniku za naselje Biorine 14. veljače 1730. godine, koji se čuva u Državnom arhivu u Zadru.
Danas na triljskom području Tokići žive u Veliću (10 obitelji, 43 člana), Tijarici (5, 10) i Trilju (4, 21).
Pozdrav,
Prema usmenoj predaji, moji Tokići su došli negdje iz Bosne. Navodno im je Turčin kao "porez" htio uzeti najboljeg ovna, a oni ga nisu htjeli dati, te su ga ubili. Tada su sva 4 brata s obitelji morali pobjeci svatko na svoju stranu te su se dogovorili da ce barem jednom od sinova dati dogovorena imena kako bi se znala loza. Imena su Grgo, Jakov, Jozo (Josip) i Ivan.
Legenda ili istina, tko će ga znati….
Pozdrav, mi smo Tokići iz Popovića kraj benkovca (Hrvatska).
Nasi preci su dosli iz srednje bosne, povod dolaska je bio tusrki zakon Pravo prve noći (od lat. ius primae noctis), nasi preci su pristali da turski aga dode i ispuni zakon ali nakon sto je dosao obaviti svoje, zavrsio je ubijen, ubila su ga dva brata tokica (sasjekli su ga macetama) koja su iste noci pobjegla sa zenama u karin (dalmacija) gdje su bili primljeni u karinski samostan, zatim su se naselili malo povis karina u popovicima gdje smo ostali do dana danasnjega. Sto se tice posla bili smo stocari a sudeci po povjesti i dobri borci. Moji djedovi su bili SS-ovci za vrijeme drugog svjetskog rata a cak su prezivjeli i Bleiburg tocnije krizni put, prije nego sto ce ih razoruzati poceli su bjezati iz kolone i pruzati otpor, jedan od djedova bio je ranjen u bijegu i molio je bracu da ga ostave da im kupi vremena ali naravno nisu ga ostavili. Jedan iz nase porodice tokica je otisao u madjarsku i tamo je bio sef ondasnje milicije, vidim da su se javili tokici iz madarske pa eto mozda smo bas u rodu! Pozdrav!
Puno pitanja, malo odgovora u vezi porijekla prezimena Tokić,
Pozdrav svim mojim dragim Tokićima. Evo da vam se javi jedan izvorni Tokić iz Rakitna. ❤️
Sam mađar, ja ne govorim srpskohrvatski dobro, još uvijek učim.
Mati djeda je zvao Tokics Erzsébet, i ona je imao ljubavnik ili kohabitnik zvao Béki János. Oni su živjeli na Tatárszentgyörgy. Moje djeda je njih dijeteta, ali djeda dobivao prezime Tokics.
Since my Serbo-Croatian knowledge is far from good, I'd like to repeat it in English as well.
The mother of my grandfather was called Tokics Erzsébet, and she had a lover or common-law partner called Béki János. They lived in Tatárszentgyörgy. My grandfather is their child, but he got the family name Tokics.
Bog
Moja supruga se prezivala Tokic,i ona je iz okolice Zepca,srednja Bosna, koliko Mi je poznato samo jedna obitelj Tokic je tamo,a odkud Su niie Mi poznato, vjerovatno Hercegovina
Porijeklo Tokića je Rakitno-Vrpolje, a od tuda su se raselili po cijelom svijetu. Ima ih svih nacija i vjera, međutim najveći dio je rimokatoličke vjeroispovjesti.
Istraživanja su pokazala (ali ne sa 100% sigurnosti) da su prvi Tokići u sela Rakitna stigli iz okolice Jajca. Moj pok. otac Ivan otišao je iz Vrpolja-Rakitno sa 12 godina 1924 godine u Mostar, a iz Mostara u Slavoniju gdje je zaršio pekarski i mlinarski zanat, a onda položio majstorski ispit. 1936 godine dolazi u Dubrovnik, otvara svoju pekaru i mlin i time se bavi sve do 1944 godine. Potom radi u kao direktor Prve dalmatinske tvornice tijesta i leda sve do 1954 godine kada napušta to mjesto i vraća se svom zanatu te radi kao pekar u vlastitoj pekari do 1965 kada odlazi u mirovinu. Oženio se Dubrovkinjom i s njom dobio mene i brata. Umro je 1987.g.
Pozdrav svima znanim i neznanim Tokićima iz lijepog Dubrovnika.
Mi smo Tokići iz Ljubuškog. Moj dedo Ivan Tokić se doselio u Ljubuški, a nismo došli do informacije odakle je došao u Ljubuški. Bio je državni službenik u to doba (kraj 19. stoljeća, početak 20. stoljeća). Supruga mu je bila Matija iz Ljubuškog. Ako netko ima bilo koju informaciju, zahvalni smo.
Pozdrav svim Tokićima.Moji su porijeklom iz Rakitna.Živim u Pleternici i ovdje nas ima 10-ak obitelji isto iz Rakitna.
Rodom sam iz Satnice Đakovačke,kći Ivice Tokić,unuka pok.Mije Tokić (Đininog) Puno pozdrava svim Tokićima!
ja sam alen tokic hrvat iz lihtenstajna, rodom iz like a stari mi je iz zlosela kraj kupresa. pradjed dosao navodno iz okolice sinja u kupres. pozzz svim tokicima
rodom sam iz mjesta Mile,kod Jajca, prema mojim saznanjima moji Tokići su došli iz okolice Muća na područje Jajce. Volio bid saznati prvu istinu.
Ja sam Tokić rodom iz Popovića kod Benkovca. Pozdrav svim Tokićima!
Najstariji zabilježeni zavičaj Tokića je predio Rakitno na sjeveru posuške općine. U Rakitnom su zabilježni na popisu katolika 1741. godine, ali se još ranije bilježe u Dalmaciji kao izbjeglice iz Rakitna. U Biorinama kod Imotskog se 1725. spominje Šimun Tokić iz Rakitna kojem Mlečani daju neku zemlju. Još ranije se bilježe Tokići oko Zadra kao izbjeglice iz Bosne. U maticama tamošnjih župa se pojavljuju još sredinom XVII stoljeća. Veliki bosanski etnograf Vlajko Palavestra je ranih 1980.-ih zabilježio tradiciju među rakitskim Tokićima da su prije dolaska u Rakitno živjeli u Čitluku u Brotnju. To neće biti istina, jer se za čitlučke Tokiće zna da su doselili iz Rakitna, i to tek 1815. godine. Ovo potvrđuju matice župe Brotnjo, tako da ne može biti sumnje u taj podatak.
Na Duvno su Tokići došli poslije 1768., ali prije 1837. Naime, ne spominju se na popisu katolika 1768. godine, a prvi spomen u maticama župe Seonica je iz 1837. Problem je što su najstarije matice te župe izgorjele u požaru, pa ne možemo znati koliko prije 1837. su došli. Ono što je vidljivo iz matica je da su prvo došli u Lipu pa onda iz Lipe u Kongoru.
Pozdrav svim Tokićima ja sam iz Jajca i koliko znam što mi je pradjed moj rekao da su moji pretci došli iz Kupresa iz Zlosela a da su tamo došli negdje iz okolice Zadra .
Pozdrav svim Tokićima ma gdje bili.
ti muslimani tokići su bili hrvati samo sto su ih turci poturčili
POZDRAV SVIM TOKICIMA JA SAM RODEN U JAJCU A ZIVIM U OGULINU
TOKIC zdRAvkO
Pozdravljam sve Tokiće ma gdje bili, ja sam Tokić iz Tijarice i molija bi sve ako itko zna kada su naselili taj kraj i kojom linijom.
Da li netko za nešto o dolasku Tokića u Jajce? Najstariji nadgrobni spomenici svjedoče da su Tokići doselili u Jajce prije 1750.
Prvi pisani spomen o Tokićima u Imotskoj krajini potječe iz 1730. godine, kada su venecijanske vlasti dodijelile doseljenicima iz Rakitna u Biorinama, dvojici braće Šimunu i Petru Tokiću, koji su imali 15-člano domaćinstvo, 22 kanapa zemlje. U Stanju duša župe Ugljane iz 1754. godine, kojoj su Biorine pripadale, zabilj…eženo je da je obitelj Petra Tokića imala 13 a Šimunova 6 duša.
Još je ranije, 1694. godine organizirana seoba katoličkog življa s područja župe Mostarsko blato (danas prostor općine Široki Brig), zatim iz Brotnja (danas općina Čitluk) i Goranaca poviše Mostara. Jedan od organizatora te seobe bio je harambaša Mijo Tokić
Prezime je s jezičnog motrišta izvedeno od imenice toke, naziva metalnih ploča i drugih ukrasa na prednjem dijelu svečane narodne odjeće, koje su nekoć služile i kao zašitini oklop. Toke su, inače, balkanski turcizam. . Tokići su, inače, starinom iz Rakitna, područja koje danas pripada hercegovačkoj općini Posušje. Tu …je biskup fra Pavo Dragićević 1741/42. godine zabilježio 23-članu obitelj Križana Tokića (u izvorniku Cryxantius Tochich) i 20-člano kućanstvo Mije Tokića. Ostalo je također zapisano da je tada biskup Dragićević, dakle 5. studenog 1741. godine krizmao četvero Tokića: Lovru , Ružu , Anu i Matu . U tom popisu biskup Dragićević u Čaprazlijama pokraj Livna upisao i 5-članu obitelj Joze Tokića, vjerojatno doseljenu iz Rakitna. Biskup je fra Marijan Bogdanović 1768. godine u svoj popis bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika uvrstio i dvije Tokića obitelji iz Rakitna: Jurinu s 30 i Matinu s 4 člana.
Postoje dvije loze Tokića kod Dervente, koje navodno nisu u rodu a došle su s Kupresa: jedna u Baščarima sedam obitelji, druga u Bišnji sedam kuća, treća u Kukavicama dvije kuće i jedna u Derventi. U maticama župe Plehan, ranije zvane Vlika spominju se Tokići prvo u Baščarima (1843.god.). gdje ih kasnije ima četiri ob…itelji a zatim u Bišnji MK 20.2.1853.god. . Ima ih također nešto i u Omanjskoj kod Doboja, ali se za njih ne zna da li su došli direktno iz Rakitna ili iz koje njihove kasnije postojanke.
Tokića ima također u visočkom (Visoko) kraju, u selu Radovlji i Subotinju. Tvrde da su starinom iz Krajine. Pravoslavne su vjere. Međutim Tokića Rakićaka bilo je već 1768.god. u Glamoču i Provu, odakle su i dalje otišli u Krajinu. Ne zna se odakle su došli Tokići u Garevcu i Riječanima kod Modriče inače Hrvati.
Tokići su izrazito bunjevačka obitelj postoje među dalmatinskim i podunavskim Bunjevcima.
Za podrijetlo(etimologiju)prezimena Tokic moglo bi se iznijeti vise pretpostavki:
1)mozda je izvedeno od tur.rijeci TOKA=kopca na kajisu-opasacu;kopca na zenskom pojasu(A.Skaljic,Turcizmi u sh.jez.,Sarajevo,1985.,str.619;I.Smailovic,Tursko-bosanski rj,Tuzla,2007.,str.407.)) ili od rijeci TOKE=…kao oklop od srebra,plocica na dolami,plafte,kolut na jecermi(Hrvatska,Dalmacija)=tok(Vodice)=puce uopce…Balkanski turcizam…iz terminologije nosnje…(P.Skok,Etimologijski rj.hrv.ili srp.jez.,knj.III,str.479.;A.Skaljic,ibidem,str.618;V.Mazuranic,Prinosi za hrvat,pravno-povjestni rj,Zagreb,1908-1922.,drugi dio,str.1455.));
2.Mozda potjece iz rijeci TOK,m,theca,capsa;po Belost.isto sto tobolac…;tok perni,prsteni,britveni,cesljeni itd;pak corytus(tok u kom se luk nosi),pharetra(t.strelni);hypopera(toki sedleni,bisage)…;(bez sumnje razne vrste tobolci za oruzje,a ne toke za nakit i zastitu prsiju)…(V.Mazuranic,ibidem);
3.Mozda i gosp.M.Nosic ima pravo kada prezimwe Tokic izvodi iz hipokoristika osobnog imena…Naime,moze se pretpostaviti da je navedeno prezime izvedeno od hipokoristika TOKA,TOKO,TOKIC nastalih od imena Tomas(grc.Thomas od sirij.(aram.)toma=blizanac…(M.Simundic,Rj.osob.imena,Zagreb,1988.,str343.) ili iz hipokoristika TOKA,TOKO- od imena Tolimir(M.Simundic,nav.djelo,str.342.)…
poz svim tokićima ja sam porijeklom iz muća donjeg zaseok tokići
Ja sam Tokic iz Gradacca (Posavina), ali koliko znam tu zive muslimani Tokici. Mozda imamo isto porijeklo? Istrazivala sam o prezimenu i dosla do informacije da smo porijeklom iz Madjarske iz grada Tokaja poznatog po vinu.
Pozdravljam sve Tokiće ma gdje bili, ja sam Vinko ( Jurin ) Tokić, podrijetlom iz Rakitna ( Posušje ), roditelji mi žive u Gašincima kod Đakova, a ja sa obitelji u Garčinu kod Slavonskog Broda. Molio bih neka se jave svi Rakićani koji žive u dijaspori. Želio bih saznati više o obiteljima iz Rakitna koji su iselili u Slavoniju. Pozdrav !
Ne vjerujem da je prezime Tokić od “toke” mada nebi potpuno odbacio tu teoriju.
Tokić je najvjerojatnije od “Toko” a Toko je hipokoristik od “Toma”,staro biblijsko ime (aram. i heb. “blizanac”).
Iste motivacije su prezimena Tokin, Toković, Tokanović itd.
Usp.
Josip -> Joko -> Jokić,Joković,Jokanović
Petar -> Peko -> Pekić,Peković,Pekanović
Ivan -> Iko -> Ikić,Iković,Ikanović
itd.
Ja sam Tokić iz Širokog Polja kod Osijeka
Imamo farmu pilića
Evo Tokići stigoše u Pulu još 1971.a ja unuk Stjepana Tokića -Sente pjesnika i guslara iz Rakitna šaljem svim Tokićima pozdrav i poticaj da se javite i dodate koji detalj našem zajedničkom stablu koje je po svoj prilici niklo u Rakitnu kraj Posušja.Živi i OPTOKIĆENI bili(to je kovanica mog pokojnog oca Ivana nastavnika iz Slavonskog Broda) želi Vam moja obitelj iz Pule iako mi je sin Davor u Zagrebu već 10-ak godina. Bog!!!
Ja sam Tokić iz sela Vrana kod Biograda, moja loza je tamo već nekih cca 200 godina, zani me odakle smo dosli u Vranu i kada.
P.S. sada zivim u Osijeku.
ja sam tokić iz strmendoca kraj trilja tamo su moji nekih stotinjak godina prije smo bili župa ugljane i zanima me di mogu nać podatke kada i odakle smo došli jeli ova loza šta vuče iz biorina
Ja sam iz Rakitna ,koliko mi je poznato od priča starijih ljudi bar s moje strane znam da smo doselili iz Senja u Rakitno.
Ja sam iz zaseoka Tokići iz Muća u kojem ima 3 stalna stanovnika. Vikendom ih bude malo više, ali opet premalo.Ljudi su se iselili uglavnom u Solin.
Zanima me postoji li nekakav grb obitelji Tokić?
Evo ja sam Tokićka,iz Žepča(centralna Bosna).
U Žepču nas ima preko 10 obitelji s tim prezimenom.
Ima Tokića i u Jajcu i mislim da dijelimo korjene sa ovima iz posavine (siguran sam)
A i mi smo preko kupresna (neznam tacno koje godine) dosli iz rakitnog.
Zapravo su bila trojica brace pa je jedan otisao u Jajce, drugi na kupres a treci u posavinu.
I korijeni su nam iz Dalmatinskih Bunjevaca
mislim da je dosta šturo opisano prezime tokić jer tokići su nastanjeni i bosanskoj posavini dali se nešto zna o njihovom porjeklu.a prezime tokić se javlja i u crnoj gori.hvala. ps.ne radi mi taster za velika slova.