Zelovo – podrijetlo naziva i povijest naselja
Broj stanovnika po spolu i rasponu godina (popis 2021.):
| Spol | Ukupno | 0-19 g. | 20-39 g. | 40-64 g. | 65+ g. |
|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno | 35 | 6 | 3 | 17 | 9 |
| Muško | 21 | 4 | 2 | 10 | 5 |
| Žensko | 14 | 2 | 1 | 7 | 4 |
Zelovo je staro naselje u Dalmatinskoj zagori koje je danas administrativno podijeljeno na dva naselja istog imena:
- Zelovo – pripada gradu Sinj i imalo je 181 stanovnika prema popisu iz 2001. godine
- Zelovo – pripada općini Muć i imalo je 13 stanovnika 2001. godine
U popisima stanovništva od 1931. do 1991. godine ovo drugo naselje nosilo je naziv Zelovo Sutinsko.
Podrijetlo imena Zelovo
Naziv Zelovo potječe od nadimka Zelov, koji je izveden od pridjeva zelen.
Pridjev zelen označava boju koja se u spektru nalazi između plave i žute. Ova riječ vrlo je stara i prisutna je u gotovo svim slavenskim jezicima:
- staroslavenski: zelen
- ruski i ukrajinski: zelenyj
- poljski: zielony
- češki: zelený
- slovenski i bugarski: zelen
Slične riječi postoje i u drugim indoeuropskim jezicima, primjerice:
- litavski: žalias
- latinski: helvus
- grčki: hlon
- mađarski: zöld
- staroindijski: hari
Nadimak Zelov u narodnom govoru
U velikom Akademijinom rječniku zabilježena je riječ Zelov kao naziv psa zelene dlake.
U Cetinskoj krajini osoba zelenih očiju često se naziva Zele, ali i Zelov. U narodnom govoru nadimci nastali po životinjama ili njihovim osobinama često se prenose i na ljude.
Kako je nastao naziv sela Zelovo
Pretpostavlja se da je razvoj naziva tekao ovako:
- postojala je osoba s nadimkom Zelov
- naselje u kojem je živjela nazvano je Zelovo Selo
- s vremenom je ostao samo skraćeni oblik Zelovo
U Akademijinu rječniku zabilježeno je da su u sinjskom kotaru postojala tri sela s tim nazivom:
- Donje Zelovo
- Gornje Zelovo
- Sutinsko Zelovo (na području Muća)
Srodni toponimi – Zelovac
Sličan naziv je Zelovac, koji se javlja kao zaselak u selima Blatno i Donji Bušević kod Bosanska Krupa.
Toponimi povezani s riječju zelen
Riječ zelen i njezine izvedenice vrlo su česte u toponimiji južnoslavenskih zemalja. Primjeri uključuju:
- Zelena bara (Visoko)
- Zelena glavica (Biograd kod Nevesinja)
- Zelena konta (Čabar)
- Zeleni bus (Gospić)
- Zeleni dolac (Fužine)
- Zeleni pašnjak (Poljica, istočna Hercegovina)
- Zeleni kamen (Visoko)
- Zeleni potoci (Solakovići kod Visokog)
- Zeleni put (Hlapčevići kod Visokog)
- Zeleni torovi (stari naziv sela Drežanj kod Nevesinja)
- Zeleni vir (Brod na Kupi)
- Zeleno brdo (Gospić)
Posebno je poznat prirodni lokalitet Zeleni vir u Gorskom kotaru.
Naselja sličnog naziva
Nazivi povezani s riječju zelen pojavljuju se i u brojnim naseljima:
- Zelenci (Banja Luka)
- Zelengrad kod Obrovac
- Zelengora (Foča)
- Zelenika (Mostar)
- Zelenike (Derventa i kod Gospića)
- Zelina kod Zagreb
- Sveti Ivan Zelina
Na području grada Sv. Ivana Zeline nalaze se i brojna naselja s pridjevom Zelinski:
- Bukevje Zelinsko
- Brezovac Zelinski
- Marinovec Zelinski
- Obrež Zelinski
- Suhodol Zelinski
- Gora Zelinska
- Biškupec Zelinski
- Bukovec Zelinski
- Vukovje Zelinsko
Izvor: Hrvatski rodovi općine Muć
