Gornje Postinje – podrijetlo naziva i zaseok Zamovran
Broj stanovnika po spolu i rasponu godina (popis 2021.):
| Spol | Ukupno | 0-19 g. | 20-39 g. | 40-64 g. | 65+ g. |
|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno | 132 | 24 | 27 | 54 | 27 |
| Muško | 71 | 13 | 14 | 30 | 14 |
| Žensko | 61 | 11 | 13 | 24 | 13 |
Naziv Gornje Postinje dvočlani je ekonim koji se sastoji od pridjeva gornje i ekonimijske imenice Postinje. Oba dijela naziva već su obrađena s toponimijskog motrišta u ranijim poglavljima (primjerice u obradama Gornje Ogorje i Donje Postinje).
Gornje Postinje danas je poznato kao naselje s nekoliko manjih zaselaka, među kojima se posebno ističe Zamovran, čije podrijetlo naziva otkriva zanimljive slojeve povijesti i jezika.
Zaseok Zamovran – značenje i etimologija naziva
Naziv zaseoka Zamovran složenica je koja se sastoji od prijedloga za i oronima Movran. U starijim popisima stanovništva od 1880. do 1910. godine naselje se često spominje upravo pod nazivom Movran.
Prijedlog za u hrvatskoj toponimiji najčešće označava položaj s druge strane nekog brda, planine ili uzvisine. Zbog toga su brojna naselja dobila imena koja počinju tim prijedlogom. U Hrvatskoj postoji više desetaka takvih naziva, primjerice: Zabok, Zagvozd, Zaostrog, Zakučac, Zaprešić, Zavala i mnogi drugi.
Takva imena obično označavaju naselja smještena iza prirodne prepreke, poput brda ili planine, u odnosu na neko drugo naselje ili važan geografski orijentir.
Oronim Movran – moguće podrijetlo naziva
Naziv Movran odnosi se na vrh planine Moseć, visok 843 metra, koji se nalazi jugozapadno od Muća, iznad područja Kmeta.
Prema jednom tumačenju, naziv Movran potječe iz latinskog jezika. Pretpostavlja se da je nastao spajanjem riječi:
- mons, montis – brdo ili planina
- Origanum vulgare – naziv biljke poznate kao vranilova trava
Prema toj teoriji, spoj montem + origani postupno je fonetskim promjenama dao današnji oblik Movran.
Latinsko-hrvatska kombinacija u toponimiji
Drugo moguće objašnjenje smatra da je Movran latinsko-hrvatska toponimijska kombinacija nastala u vrijeme doseljavanja Hrvata. Tada su novi stanovnici često preuzimali stare ilirsko-rimske nazive, ali su ih prilagođavali slavenskom jeziku.
U tom slučaju naziv bi mogao nastati spajanjem:
- latinske osnove mons / montis (brdo)
- slavenskog pridjeva vran (crn, tamne boje)
Pridjev vran vrlo je čest u slavenskim jezicima i javlja se u nazivima životinja, biljaka i geografskih obilježja. Primjeri su riječi vrana, gavran, vranac, ali i brojni toponimi.
Toponimi s osnovom vran u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
Osnova vran- vrlo je rasprostranjena u toponimiji jugoistočne Europe.
U Bosni i Hercegovini posebno je poznata planina Vran, smještena između Duvanjskog polja i Rame, s vrhovima Veliki Vran (2074 m) i Mali Vran (2054 m). Planina je poznata i iz narodnih epskih pjesama o hajdučkim družinama Mijat Tomić i Andrijica Šimić.
Na području Bosne i Hercegovine postoje i brojni drugi toponimi s istom osnovom, primjerice: Vranica, Vranduk, Vranjak, Vranjevo Selo i Vranjevići.
Slični nazivi pojavljuju se i u Hrvatskoj, poput mjesta i lokaliteta: Vrana kod Biograda, Vranjic kod Splita, Seget Vranjica, Vranik, Vranov Dol i Vranjača.
Zaključak
Naziv Zamovran, kao zaseok sela Gornje Postinje, primjer je zanimljive kombinacije geografskog položaja i povijesno-jezičnih slojeva. Prijedlog za upućuje na položaj naselja iza brda, dok oronim Movran vjerojatno potječe iz latinsko-slavenskog jezičnog nasljeđa.
Takvi toponimi svjedoče o dugoj povijesti prostora Dalmatinske zagore, gdje su se kroz stoljeća isprepletali ilirski, rimski i slavenski jezični utjecaji.
Izvor: Hrvatski rodovi općine Muć
