Gornji Muć – podrijetlo naziva i zaseoci
Broj stanovnika po spolu i rasponu godina (popis 2021.):
| Spol | Ukupno | 0-19 g. | 20-39 g. | 40-64 g. | 65+ g. |
|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno | 450 | 107 | 109 | 146 | 88 |
| Muško | 235 | 52 | 60 | 80 | 43 |
| Žensko | 215 | 55 | 49 | 66 | 45 |
Naziv Gornji Muć dvočlani je ekonim koji se sastoji od pridjeva gornji i ekonimijske imenice Muć.
S toponimijskog motrišta oba su člana već obrađena u ovoj knjizi u poglavljima Gornje Ogorje i Donji Muć. Pridjev gornji označava naselje smješteno na višem položaju u odnosu na druga naselja, dok imenica Muć označava samo naselje i povijesni lokalitet.
U nastavku se donosi pregled zaseoka sela Gornji Muć te objašnjenje njihovih naziva.
Bunjevača
Naziv zaseoka Bunjevača povezan je s imenicom Bunjevac, nazivom pripadnika hrvatske etničke skupine Bunjevaca.
Bunjevci se tradicionalno dijele u tri skupine:
- podunavski Bunjevci – Bačka, južna Mađarska i okolica Budimpešte
- primorsko-lički Bunjevci – Hrvatsko primorje, Lika i Gorski kotar
- dalmatinsko-hercegovački Bunjevci – Dalmacija, jugozapadna Bosna i zapadna Hercegovina
Smatra se da je rasadišno područje bunjevačkih Hrvata upravo Dalmacija i susjedni dijelovi Bosne i Hercegovine. Najkompaktnija skupina danas živi u Bačkoj, gdje su unatoč teškim povijesnim okolnostima sačuvali snažan osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu.
Podrijetlo naziva Bunjevac
Postoji nekoliko teorija o nastanku etnonima Bunjevac:
- od rijeke Bune, pritoka Neretve kod Mostara
- od riječi bunja, naziva kamene pastirske nastambe
- od glagola buniti, jer su Bunjevci često sudjelovali u pobunama
Najprihvaćenija je pretpostavka da naziv potječe od riječi bunja, koja je romanizam preuzet iz talijanskog jezika (tal. bugno – košnica).
Riječ bunja u hrvatskom jeziku ima više značenja:
- rupa u zidu za ptice ili životinje
- mala kamena građevina kružnog tlocrta i kupastog krova građena u suhozidu
- pastirska ili poljska nastamba
- poseban oblik klesanog kamena u graditeljstvu
- čest naziv mikrotoponima u Dalmaciji
Od iste osnove nastali su i nazivi naselja poput Bunjak, Bunjani i Bunjevci.
Dobreč
Naziv zaseoka Dobreč, kao i istoimenog izvora, potječe od pridjeva dobar.
Pridjev dobar označava nešto što je korisno, vrijedno, lijepo ili poželjno. U praslavenskom jeziku povezan je s riječju doba, odnosno vremenom, pa je izvorno označavao nešto što se događa u pravo vrijeme.
Jezično podrijetlo naziva Dobreč
U osnovi naziva nalazi se osobno ime Dobre, odnosno hipokoristik imena poput:
- Dobromir
- Dobroslav
Od oblika Dobret nastao je posvojni pridjev Dobretj, a glasovnom promjenom (jotacijom) oblik se razvio u Dobreč.
Naziv je vjerojatno nastao u izrazu poput:
Dobretov izvor ili Dobrin izvor, po kojem je kasnije nazvano i naselje.
Slični nazivi u Hrvatskoj
U hrvatskoj toponimiji postoji mnogo naziva koji u osnovi imaju pridjev dobar:
- Dobra Kuća (Bjelovar)
- Dobra Voda (Benkovac, Požega)
- Dobri Zdenci (Krapina)
- Dobrinj (Krk)
- Dobropoljana (Pašman)
- Dobro Selo (Donji Lapac)
- Dobrovac (Lipik)
Gornja Suvava
Naziv Gornja Suvava sastoji se od pridjeva gornja i imenice Suvava.
Pridjev gornja označava položaj naselja na višem dijelu prostora, dok je naziv Suvava već obrađen u poglavlju o zaseoku Donja Suvava u Donjem Muću.
Gornji Moseč
Ekonim Gornji Moseč također je dvočlan. Sastoji se od pridjeva gornji i imenice Moseć, koja je povezana s planinom Moseć u dalmatinskom zaleđu.
Naziv Moseć već je detaljno obrađen u poglavlju Moseć Postinjski.
Jasenove Njive
Naziv Jasenove Njive sastoji se od:
- pridjeva jasenove
- imenice njive
Pridjev je izveden od imenice jasen, naziva listopadnog drveta (Fraxinus excelsior).
U hrvatskoj toponimiji česti su nazivi povezani s jasenom:
- Jasenak (Ogulin)
- Jasenice (Obrovac, Dubrovnik)
- Jasenovac (Novska)
- Jasenovica (Ozalj)
- Jasensko (Sinj)
Drugi dio naziva, njiva, označava obrađeno zemljište, odnosno oranicu. Zbog toga se riječ njiva vrlo često pojavljuje u mikrotoponimiji diljem Hrvatske.
Mlini
Naziv zaseoka Mlini potječe od množine imenice mlin, koja označava uređaj ili zgradu za mljevenje žitarica.
Riječ mlin povezana je s praslavenskim glagolom melti (mljeti). Slične riječi postoje i u drugim jezicima:
- ruski mlin
- poljski młyn
- latinski molinum
- francuski moulin
U čakavskim govorima od 13. stoljeća pojavljuje se i oblik malin, što objašnjava nazive poput Malinska, Malino ili Malinovac.
Nad Gredom
Naziv Nad Gredom sastoji se od prijedloga nad i imenice greda u instrumentalu.
U ovom slučaju označava naselje smješteno iznad stijene ili uzvisine.
Riječ greda osim građevinskog značenja ima i drugo značenje – velika stijena na kamenitom brdu.
U hrvatskoj toponimiji postoje brojni nazivi povezani s tom riječju, primjerice:
- Babina Greda
- Greda Breška
- Greda Sunjska
Pod Glavicom
Naziv Pod Glavicom sastoji se od prijedloga pod i imenice glavica.
U toponimiji riječ glavica često označava zaobljeni brijeg ili vrh brda, koji oblikom podsjeća na ljudsku glavu.
Zbog takvog reljefa u Cetinskoj krajini postoje brojni nazivi s tom osnovom:
- Glavice
- Glavica Brnaška
- Saračeva Glavica
- Žankova Glavica
Podno Polja i Povrh Polja
Nazivi Podno Polja i Povrh Polja izravno opisuju položaj naselja u odnosu na polje.
- podno označava mjesto na donjoj strani ili rubu polja
- povrh označava položaj iznad polja
Takvi nazivi tipični su za područja s izraženim reljefom.
Skalice
Naziv zaseoka Skalice potječe od riječi skale, posuđenice iz talijanskog jezika (scala – stepenice).
U prenesenom značenju u geografiji označava stepenasto ili terasasto zemljište, odnosno teren koji se postupno uzdiže poput stepenica.
I jedan dio grada Splita nosi isti naziv.
Stobreč
Naziv Stobreč povezan je s izrazom Sveti Lovre, zaštitnikom istoimenog mjesta kraj Splita.
Ime Lovre potječe od latinskog Laurentius, izvedenog od riječi laurus – lovor.
Lovorov vijenac u antičkoj Grčkoj bio je simbol pobjede, pa ime znači onaj koji je ovjenčan lovorom.
Razvoj naziva Stobreč
Naziv mjesta razvio se kroz nekoliko faza:
- Sanctus Laurentius – latinski oblik
- Sankt Lovreč – kombinacija latinskog i hrvatskog oblika
- Stovreč – pojednostavljenje izgovora
- Stobreč – zamjena glasova v i b karakteristična za grecizme
Postoji pretpostavka da je na području današnjeg zaseoka Stobreč u Gornjem Muću nekada postojala crkvica posvećena Svetom Lovri, po kojoj je naselje dobilo ime, iako za to nema sačuvanih povijesnih dokaza.
Izvor: Hrvatski rodovi općine Muć
