Donji Muć – podrijetlo naziva i zaseoci sela
Broj stanovnika po spolu i rasponu godina (popis 2021.):
| Spol | Ukupno | 0-19 g. | 20-39 g. | 40-64 g. | 65+ g. |
|---|---|---|---|---|---|
| Ukupno | 541 | 123 | 123 | 169 | 126 |
| Muško | 288 | 74 | 60 | 97 | 57 |
| Žensko | 253 | 49 | 63 | 72 | 69 |
Etimologija naziva Donji Muć
Naziv Donji Muć sastoji se od dvaju dijelova: pridjeva donji i ekonimijske imenice Muć. Pridjev donji već je obrađen s toponimijskog stajališta u primjerima poput Donjeg Ogorja.
Ime Muć potječe od latinske riječi monticellus, koja znači brdašce. Razvoj naziva može se pojednostavljeno objasniti ovako:
- latinski mons, montis – brdo
- korijen mont → u hrvatskom govoru prelazi u mut
- nastavak cellus → daje oblik ćel
Sličan je razvoj vidljiv u nazivu sela Munćel na otoku Rabu, zabilježenom 1543. godine. Na Malom Ižu isti se oblik izgovara bez slova „n“, pa glasi Muće. Od oblika Mućel do današnjeg naziva Muć dolazi eliminacijom završnog latinskog „el“.
Važan povijesni podatak jest da se na vojnim kartama iz 1930. godine obronak iznad zaseoka Kmeti u jugozapadnom dijelu Mućkog polja naziva upravo Muć.
Slični povijesni zapisi pojavljuju se i ranije. Na zemljovidu priloženom uz Treaty of Passarowitz iz 1718. godine, koji je izradio pukovnik venecijanske vojske Marković, zabilježeni su oblici Mutuch (Mutuć) i Campo di Mutuch (Mućko polje).
Još stariji zapis pojavljuje se u povelji cara Leopold I iz 1587. godine, gdje je ime mjesta zapisano kao Hmuuch.
Zaseoci sela Donji Muć
Bidnić
Naziv zaseoka Bidnić podudara se s prezimenom Bidnić. Vjerojatno je izveden od ikavskog oblika pridjeva bidan, odnosno od standardnog oblika bijedan, u značenju siromašan, jadan ili nevoljan.
Donja Suvava
Naziv Donja Suvava također je dvočlani ekonim sastavljen od pridjeva donja i imenice Suvava.
Riječ Suvava potječe od pridjeva suh ili suv, koji označava prostor bez vode ili vlage. Takvi nazivi vrlo su česti u hrvatskoj toponimiji, osobito kod potoka, dolina i naselja.
Primjeri sličnih naziva u Hrvatskoj uključuju:
Sušica, Suhodol, Suvaja, Sušak, Suhopolje, Suhovare, Suša i mnoge druge.
Slični nazivi postoje i u Bosni i Hercegovini: Suha, Suhača, Suho Polje, Suhodol, Suvaja i drugi. Čak i naziv grada Posušje u osnovi ima pridjev suh.
Ovakvi nazivi obično upućuju na sušna područja ili mjesta bez stalnih vodotoka.
Draga
Naziv zaseoka Draga dolazi od istoimene imenice koja označava:
- manji morski zaljev ili zaton
- dugu dolinu na kopnu
U hrvatskoj toponimiji riječ draga vrlo je česta i javlja se u brojnim nazivima mjesta, poput Draga Bašćanska, Mošćenička Draga ili Limska Draga.
Posebno je zastupljena u Cetinskoj krajini, gdje se pojavljuje u brojnim nazivima zaselaka i dolina.
Kmeti
Naziv Kmeti potječe od množine imenice kmet, koja može označavati:
- neslobodnog seljaka vezanog uz zemlju feudalnog gospodara
- seoskog glavara
Zaselak je dobio ime jer su u njemu živjeli kmetovi plemićke obitelji Cambi iz Kaštel Kambelovca.
Godine 1787. Mletačka Republika dodijelila je obitelji Cambi velik dio zemljišta u zapadnom dijelu Mućkog polja, uz obvezu izgradnje obrambene kule i zaštite područja od turskih napada.
Nakon prelaska Dalmacije pod vlast Austrian Empire 1813. godine, kmetski odnosi nastavili su postojati. Tek agrarnom reformom kralja Alexander I of Yugoslavia 1930. godine kmetovi su oslobođeni obveza i postali vlasnici zemlje.
U tom dijelu Donjeg Muća zemlju su tada dobile obitelji Granić, Vlajčević, Grubišić, Anići-Gilići i Ivanković.
Rodonačelnik obitelji Cambi bio je Francesco de Cambi, trgovac iz Firence koji se doselio u Split 1412. godine. Obitelj je s vremenom postala jedna od najbogatijih splitskih plemićkih obitelji te je sagradila utvrđeni kaštel iz kojeg se razvio današnji Kaštel Kambelovac.
Kula
Naziv zaseoka Kula potječe od turcizma kula, koji označava:
- toranj
- utvrdu ili kaštel
- kamenu kuću ili dvor
Riječ ima arapsko podrijetlo (qulla), a u balkanskim jezicima pojavljuje se u oblicima poput kule, cula ili koula.
Naziv Kula čest je u toponimiji Hrvatske i Bosne i Hercegovine te se često odnosi na obrambene građevine ili utvrđena mjesta.
Plišivica
Naziv Plišivica ikavski je oblik riječi Plješivica. Taj naziv potječe od stare riječi plješa, koja je označavala ćelavu glavu, ali se često koristila i za brda bez vegetacije.
Zbog toga se naziv Plješivica može prevesti kao golo brdo. Slični nazivi postoje i u drugim europskim jezicima, primjerice francuski Chaumont ili talijanski Monte Calvo.
U ikavskim govorima taj se oblik izgovara Plišivica, pa su tako nazvana i neka brda i zaseoci u Dalmatinskoj zagori.
Izvor: Hrvatski rodovi općine Muć
