Habazin

tibos napisao:

Ovo prezime nose Hrvati,i to najvecim dijelom iz okolice Zlatara.Danas u Hrvatskoj zivi oko 400 nositelja ovoga prezimena,a najvise ih je u Zagrebu(120) i Mariji Bistrici kraj Zlatara(110)
.Prisutno je u 8 hrv.zupanija,i to najvise u Krapinsko-zagorskoj i Zagrebackoj zupaniji.Ovo prezime je najvjerojatnije izved.iz hebrejske i arapske rijeci h a b a z koja znaci p e k a r;ar. imenica h a b a z je izved.od inf.gl.h a b z=peci hljeb,a sephardsko hebr.ime H ab b a z znaci p e k a r.Ove ar .i hebr.rijeci su povezane sa etimologijom i znacenjima sa slicnim rijecima iz dr.semitskih jezika:napr.tako " Sumerian Semitic Etimological Dictionary "navodi da u akadskom i sumerskom jeziku rijec h a b a z i n(ha-ba-zi;ha-ba-zi-in;ha-ba-zi-il) znaci z i t a r i c a.Dakle,ovo je logicki povezeno:ar.i hebr.rijeci su potekle iz akad.i sumer.rijeci kao sto iz zitarica dobija se brasno od koga pekar mijesi i pece hljeb.Ovo je prezime najvjerojatnije motivirano z a n i m a n j e m prvonositelja,te je ono i p a t r o n i m i k po podrijetlu.Danas su prisutna ar.i hebr.prezimena H a b a z i H a b a z i u USA,gdje je prisutno,takodjer, i prezime H a b a z i n.–Najpoznatiji nositelj ovog prezimena bio je Andjelko Habazin(1924,Zagreb-1978,Zadar),filozof ,prevoditelj,sveucilisni profesor.Bio je moj najomiljeni profesor u toku mog skolovanja.Predavao mi je od 1963.do 1965.god.filozofiju,sociologiju i psihologiju na Pedagoskoj akademiji u Banjaluci.Bio je uzoran profesor,veliki humanist,a studenti su ga izuzetno postovali zbog njegove velike erudicije i savrsene elokvencije.Poznati su i savrseni njegovi prijevodi sa francuskog ("Kako citati Hegela"od A.Kojeve-a,"Fenomenologija percepcije"od M.M-Ponty-a,"Strukturalna antropologija"od C.L-Strauss-a)i njemackog jezika("Hegel i francuska revolucija"od J.Ritter-a i"O duhovnom u umjetnosti"od V.Kandinskog).Ove vrijedne prijevode najvise cijenim medju svojim knjigama.Bio je izuzetan esejist("O iracionalnom","Bergsonizam i prirodna znanost","O muzici u djelima Thomasa Manna",REGESTA-slika"Dolina Ugra" i dr.-esej o slikama banjaluckog slikara Josipa Granica).Pricao mi je da je odrzao 9.5.1967.god.predavanje clanovima Hrvatskog filozofskog drustva u Zagrebu sa diskusijom na temu"Negativitet-temeljna kategorija Hegelove dijalektike".Od filozofa,izgleda,da je najvise volio Hegela i Bergsona.Savrsen poznavalac klasicne muzike .On mi je dao vrijedne i vrlo korisne savjete koju filozofsku literaturu da citam.Cesto mi je posudjivao rijetke knjige iz filozofije(imao je bogatu knjiznicu)-narocito iz historije filozofije,filozofije historije,aksiologije,etike i estetike-da citam.Mnogo me je iznenadili i veoma rastuzilo kada sam cuo da je iznenada umro.Ostace mi u trajnom sjecanju kao moj najdrazi profesor.Ostacu mu vjecito zahvalan jer mi je mnogo pomogao svojim mudrim savjetima da odaberem pravu filozofsku literaturu i da obogatim svoje znanje o znacenju narocito iz ovih-meni najdrazih- filozofskih disciplina:filozofije historije,aksiologije,etike i estetike.–I z v o r:F.J.Steingass,English-Arabic Dictionary,London,1882,p.28.;www.sephardim.com/html/translated_names.,h.html;sumerin.741.com.z2.pdf(Sumerian Semitic Etymologycal Dictionary);E.Ashtor,The Jews of Moslem Spain,Vol.1.,Philadelphia,1992,p.436.(The name Habaz also appears as Jewish family name in documents from Leon…)