Devčić

Autor u prilogu opisuje pemićku obitelj Devčić iz Podgore i s Visa te donosi nekoliko plemićkih grbova i izvornih povijesnih dokumenata vezanih za ovu obitelj. U povijesnim dokumentima ovo prezime dolazi u oblicima Devcic, Devchic i Devčić.
Prema usmenoj narodnoj predaji Devčići pripadaju hrvatskom praplemstvu podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, gdje su u vrijeme bosanskog kraljevstva bili veoma poznati, utjecajni i bogati.
Iz makarskih povijesnih spisa u kojima je zabilježen prikaz prvih pokoljenja ove obitelji saznajemo da je rodonačelnik Devčića bio Stjepan (Stipan), junak Kandijskog rata, a opjevao ga je i Andrija Kačić Miošić u svome djelu. Potvrda o plemstvu ove obitelji je obiteljski kameni grb na nadgrobnom spomeniku u groblju Sveta Tekla u Podgori.
Mletačka vlast je 1763. godine promaknula Devčiće iz Podgore u plemiće (conte), a plemstvo je potvrđeno i kasnije. Bili su upisani u Mletačku zlatnu knjigu plemstva” Libro d’oro dei veri titolati” koja se danas nalazi u Archivio Stato di Venezia.
Godine 1672. jedna loza obitelji Devčić iz Podgore odselila se na otok Vis, a dobili su od Mletačkog Magistrata nad feudima 7. rujna 1796. godine potvrdu plemstva i naslov conte. Jedna član ove obitelji krajem 17. st. s Visa se doselio u Senj.
Osim ove plemićke grane postoje i Devčići građanskog podrijetla koji pripadaju bunjevačkom rodu, a doselili su se iz Dalmacije s mletačkog teritorija početkom 17. st. na područje Svetog Jurja, Karlobaga, Krasna i Like.
Danas na ovom području žive u velikom broju pripadnici ove grane Devčića, a iz spomenutih krajeva naselili su i ostale dijelove Hrvatske. Devčići su najbrojniji u Krasnu i Zagrebu. Bunjevačkom rodu Devčića iz Krasna pripada i Riječko-senjski nadbiskup i metropolit dr. Ivan Devčić.

Kameni grb
ŠTIT: Štit je ovalnog oblika s ukrasom zavojnica. Štit je vodoravnom gredom na kojoj se nalaze tri ljiljana, razdijeljen u dva grbovna polja. U grbovnom polju je uspravljeni okrunjeni lav koji u prednjoj šapi drži sablju.
NAKIT: Iznad štita je kruna s pet šiljaka iz koje raste isti lav kao u štitu.
PLAŠT: S desne i lijeve strane štita nalaze se isklesane po dvije zastave. U dnu štita su četiri ukrasne vrpce.
Kameni grb ovalnog oblika s ukrasom zavojnica nalazi se danas na jednoj nadgrobnoj ploči na groblju Sv. Tekle u Podgori u Makarskom primorju.

Obojeni grb: Zlatni štit vodoravno je razdijeljen modrom gredom s tri zlatna ljiljana. U štitu je uspravljeni okrunjeni lav naravne boje koji u prednjoj šapi drži zlatnu sablju. Iznad štita je zlatna kruna s pet šiljaka iz koje raste isti zlatni lav kao u štitu.

Postoje tri nesrodna odvjetka ove obitelji, a to su podgorski Devčići, viško-senjski i Devčići bunjevačkog roda.U povijesnim dokumentima ovo prezime dolazi u oblicima Devčić, Devcic i Devchic.
Prema usmenoj narodnoj predaji većina se makarskih-primorskih obitelji doselila iz Bosne i Hercegovine nakon pada pod Osmanlije, pa tako i ova obitelj koja je u vrijeme bosanskog kraljevstva bila veoma utjecajna i pripadala je bogatom bosanskom plemstvu.Bili su, dakle, plemenita roda još u svojoj prastaroj domovini Bosni i Hercegovini.
Pripadaju potomcima starog hrvatskog praplemstva, a njihov uži zavičaj je naselje Podgora u Makarskom primorju, gdje su se doselili iz zapadne Hercegovine u 16. st., te i danas tu žive kao građanske obitelji. Oni su kao i većina makarskih obitelji izvodili svoje podrijetlo po svojim tobože slavnim pretcima iz Kraljevstva bosanskog.

Prezime Devčić može se smatrati patronimikom osobnog imena Devko, pa bi njegov sin bio nazvan mali Devko ili Devčić.
Iz makarskih povijesnih spisa u kojima je zabilježen rodoslovni prikaz prvih pokoljenja plemića Devčića, slobodno možemo pouzdano ustvrditi na temelju mnogobrojnih obiteljskih dokumenata da je rodonačelnik obitelji bio Stjepan-Stipan Devčić.
Po popisu stanovništva Makarskog primorja od 3. XI: 1695. u mjestu Podgora su popisana tri člana obitelji Devčić: Stefanio (Stjepan), Margarita i Gregorio (Grgur).
Po popisu stanovništva od 2. siječnja 1733. godine u Podgori su zabilježeni sljedeći članovi obitelji Devčić: Jure Devčić pok. Grge (Georgius Deucich D. Gregorii), Jure Devčić pok. Stipana (Georgius Deucich G. Stephani), Ivan Devčić pok. Mate (Joannes Deucich G.Matthei), Jure Devčić pok. Mate (Georgius Deuchich G. Matthei).
Ivan Devčić, pok. Antuna sa 6 članova obitelji, Jure Devčić, pok. Mate, sa 6 članova obitelji i Marko Devčić pok. Mate, s dva člana obitelji zabilježeni su i popisani 10. ožujka 1802. godine u Podgori. U Podgori je iste godine po popisu bilo 11 kuća Devčića s 58 članova obitelji ove obitelji.
Mletački providur za Dalmaciju Contarini 1664. godine istiće zasluge conta Stjepana (Stipana) Devčića iz Podgore i određuje da se njegovo ime upiše u makarske najamnike s punom mjesečnom plaćom, a isti je izabran za jednog od stalnih sudaca Primorskog zbora.Makarska vlast je Stjepana Devčića imenovala i podgorskim knezom jer je bio dosta utjecajan i omiljen u narodu.
Devčići su u Dalmaciji živjeli u Podgori kod Makarske, gdje su obnašali službu lokalnih knezova i bili veoma utjecajni i bogati građani. Junaštvo u mnogobrojnim borbama protiv Osmanlija ove obitelji opjevao je fra Andrija Kačić Miošić u nekoliko pjesama.
Makarska povjesnica zabilježila je i Stjepana Devčića junaka Kandijskog rata, a junaštvom se istaknuo i od fra Andrije Kačića Miošića opjevani pukovnik (kolunel) Marko Devčić. Evo nekoliko stihova o mnogobrojnim naraštajima podgorskih Devčića:

Devčić je pleme glasovito,
u Podgori puno ponosito,
jer porodi sive sokolove,
na oružju snažne vitezove.

jedan biše Marko Kolunele
ognjenoga rata od Kandije:
viteški je Marko vojevao,
svojom sabljom glave odsicao.

Drugi biše mlađan kapetane,
po imenu Devčiću Stipane:
ne bi gori junak od babajka,
od viteza kolunela Marka.