Ogorje.net

Stranica o podsvilajskom dijelu dalmatinske zagore i porijeklu prezimena

Crkva sv. Jure

Gornje Ogorje Zaseoci, nastanak imena, povijest

Gornje Ogorje – podrijetlo naziva i značenje ekonima

Broj stanovnika po spolu i rasponu godina (popis 2021.):

Spol Ukupno 0-19 g. 20-39 g. 40-64 g. 65+ g.
Ukupno 123 18 24 36 45
Muško 65 6 13 27 19
Žensko 58 12 11 9 26

Naziv Gornje Ogorje dvočlani je ekonim koji se sastoji od pridjeva gornje u srednjem rodu i ekonimijske imenice Ogorje. Drugi dio naziva, imenica Ogorje, već je s toponimijskog motrišta obrađen u poglavlju o naselju Donje Ogorje.

U ovom se tekstu stoga posebno razmatra prvi član ekonima – pridjev gornji, koji je vrlo čest u hrvatskoj toponimiji i ekonimiji.

Značenje pridjeva gornji u hrvatskom jeziku

Na današnjem stupnju razvoja hrvatskog jezika nije odmah očito da je pridjev gornji nastao od imenice gora. Ta imenica ima više značenja:

  • brdo ili brijeg
  • velika šuma
  • vinograd

Zbog toga se u Hrvatskom zagorju za vinograde često koristi naziv gorice. Vinogradi se tradicionalno sade na uzvisinama, odnosno „na gori“, a ne u dolinama.

Iz toga proizlazi da pridjev gornji označava nešto što se nalazi na uzvisini ili iznad nečega, za razliku od pridjeva donji, koji označava položaj u nižem dijelu prostora.

Izvedenice od pridjeva gornji

Od pridjeva gornji u hrvatskom jeziku nastalo je više imenica i pojmova.

Primjerice:

  • gornjak – izvorno kmet koji je gospodaru plaćao porez nazvan ius montanum. Taj porez na vinograde u hrvatskom se jeziku nazivao gornica ili gorno. U jednoj ispravi iz 1589. godine izričito se spominje taj naziv. Danas riječ gornjak može označavati i stanovnika gornjeg dijela naselja.
  • gornjaš – naziv za vjetar u Cetinskoj krajini koji puše odozgo, s planinskih uzvisina.
  • razvigorac – naziv za vjetar u Hercegovini, odnosno vjetar koji nastaje ili se razvija na gori.

Ovi primjeri pokazuju koliko je riječ gora duboko ukorijenjena u hrvatskoj jezičnoj i zemljopisnoj tradiciji.

Pridjev gornji u hrvatskoj toponimiji

Pridjev gornji vrlo je čest u tvorbi dvočlanih naziva naselja. U hrvatskoj ekonimiji pojavljuje se:

  • gornja – 73 puta
  • gornje – 46 puta
  • gornji – 105 puta

Primjeri takvih naselja su:

  • Gornja Brela (Makarska)
  • Gornja Suvaja (Gračac)
  • Gornje Biljane (Benkovac)
  • Gornje Ceranje (Benkovac)
  • Gornje Igrane (Makarska)
  • Gornje Ogorje (Muć)
  • Gornje Planjane (Drniš)
  • Gornje Postinje (Muć)
  • Gornje Selo (Šolta)
  • Gornje Sitno (Split)
  • Gornje Utore (Drniš)
  • Gornje Vinovo (Drniš)
  • Gornji Dolac (Omiš)
  • Gornji Humac (Brač)
  • Gornji Karin (Obrovac)
  • Gornji Proložac (Imotski)
  • Gornji Vinjani (Imotski)

Takvi nazivi obično označavaju naselja smještena na višem položaju u odnosu na druga naselja, koja često nose naziv Donje.

Nazivi s pridjevom gornji u Cetinskoj krajini

Slična se pojava javlja i u eponimiji Cetinske krajine, gdje se pridjev gornji (u sva tri roda) pojavljuje čak 14 puta.

Primjeri su:

  • Gornji Kraj (Bisko)
  • Jukići Gornji (Bitelić Donji)
  • Bitelić Gornji
  • Gornje Glavice (Glavice)
  • Gornje Vrdovo (Hrvace)
  • Gornje Korito (Korita)
  • Gornji Bilandžići (Maljkovo)
  • Gornje Maovice (Maovice)
  • Gornji Radošić (Radošić)
  • Satrić Gornji (Satrić)
  • Gornji Suhač (Suhač)
  • Gornja Tijarica (Tijarica)
  • Gornje Ugljane (Ugljane)
  • Gornje Voštane (Voštane)

Ova imena jasno pokazuju geografsku organizaciju naselja prema nadmorskoj visini ili položaju na terenu.

Nazivi naselja s pridjevom gornji u Bosni i Hercegovini

U Bosni i Hercegovini pridjev gornji također je vrlo čest u nazivima naselja. Ukupno:

  • 114 ekonima ima prvi član gornja
  • 47 ekonima ima oblik gornje
  • 113 ekonima ima oblik gornji

Primjeri su:

  • Gornja Bistrica (Zenica)
  • Gornja Drežnica (Mostar)
  • Gornja Gračanica (Zenica)
  • Gornja Komušina (Teslić)
  • Gornja Kozica (Sanski Most)
  • Gornja Sanica (Ključ)
  • Gornja Prisika (Tomislavgrad)
  • Gornja Tuzla

Također:

  • Gornje Kolibe (Bosanski Brod)
  • Gornje Srnice (Gradačac)
  • Gornje Hrasno (Kalesija, Neum)
  • Gornje Ledenice (Gradačac)
  • Gornje Pale
  • Gornje Očevlje (Vareš)
  • Gornje Petrovice (Kalesija, Tuzla)

Te:

  • Gornji Baraći (Mrkonjić Grad)
  • Gornji Lukavac (Gradačac, Lukavac, Nevesinje)
  • Gornji Ribnik (Ključ)
  • Gornji Vakuf
  • Gornji Srebrenik
  • Gornji Teslić
  • Gornji Srđevići (Srbac)
  • Gornji Čabar (Gradačac)

Zaključak

Naziv Gornje Ogorje tipičan je primjer hrvatskog dvočlanog ekonima. Prvi dio naziva, pridjev gornje, upućuje na položaj naselja na višem terenu, dok drugi dio – Ogorje – označava samo naselje i njegov povijesni toponim.

Takva struktura naziva vrlo je česta u hrvatskoj i južnoslavenskoj toponimiji, gdje se naselja često razlikuju prema nadmorskoj visini, reljefu ili položaju u odnosu na druga naselja.

Izvor: Hrvatski rodovi općine Muć