Domazet

Prezime je nadimačkog postanja. Domazet je onaj koji se priženio, uvjenčao, što je zasnovao obitelj u ženinu domu; uljez, pripuz, dopuz, rora.
Danas u Hrvatskoj živi 1.070 osoba s prezimenom Domazet, a najviše ih je u Cetinskoj krajini, srednjoj Dalmaciji i Lici. Istog su postanje i prezimena: Domazeta i Domazetović (Nova Gradiška, Banovina).
Domazeti su na mućkom području zabilježeni u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine, u kojem je u Pribudama (crivac tada nije tretiran kao zasebno selo) upisana 13-člana obitelj Petra Domazeta pokojnog Vida, kojoj se mletačke vlasti dale 16 kanapa zemlje. Domaćin ove obitelji je ujedno i predak svih pribudskih Domazeta.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine u Crivcu su upisane tri obitelji s prezimenom Domazet: Antina, Lukina i Petrova; popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Crivcu 7 Domazetovih obitelji, a Zelovu Sutinskom čak 22 obitelji, iako 1835. godine u Zelovu nije bilo Domazeta.
Danas u Crivcu živi 14 obitelji tog roda s ukupno 51 dušom.
Domazeti su srednjovjekovni hrvatski rod, čija je starina u selu Raška Gora poviše Mostara, na Neretvi, gdje je spomen o pripadnicima tog roda sačuvan u nazivu zaseoka Domazeti, u kojem odavno nema stanovnika s prezimenom Domazet. Najstariji poznati zapis o tome rodu nalazi se u jednoj ispravi, sačuvanoj u arhivu župe Sućuraj na Hvaru. Tu je zapisano: „Dana 26. travnja 1526. godine u Sućuraj je iz Hercegovine stigao sa svojim pukom prior fra Marko Domazetović koji je našao crkvu i samostan spaljen od Turaka.“
Starina današnjih Domazeta iz Cetinske krajine je selo Pribinovići pokraj Širokog Briga, odakle su s ostalim prebjezima iz stare župe Mostarsko blato krajem 17. stoljeća njihovi preci stigli na područje Satrića i Zelova.
Upravo u Pribinovićima je u sklopu svog popisa bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika iz 1741/42. godine biskup fra Pavo Dragićević zabilježio tri obitelji ovog roda: Antinu (6 duša), Vidovu (5) i 4-članu obitelj udovice Kristine Domazet. Tada je u Hercegovini živjela još jedna obitelj s ovim prezimenom: 13-člana obitelj Marijana Domazeta u Gorici, koja je pripadala staroj župi Posušje, a danas to selo pripada hercegovačkoj općini Grude.
Kada je Karlovačkim mirom iz 1699. godine došlo do ispravljanja granica u zapadnom dijelu Cetinske krajine na štetu Mletačke Republike, harambaša Grgur Buljan je dio svojih ljudi smjestio u Postinje na mućkom području, među kojima su bile i četiri obitelji s prezimenom Domazet: Matina, Vidova, Nikolina i Lukina, a u Pribudama obitelj Petra Domazeta pokojnog Vida.
Kad su prilike stabilizirale, tek doseljeni Hercegovci vraćaju su u Potravlje, Satrić i Zelovo, pa su se one četiri već spominjane obitelji ponovo našle u mjestima doseljenja: u Satriću se nastanila 11-člana obitelj Luke Domazeta pokojnog Marka, a u Zelovu su se smjestile: 4-člana obitelj Mate Domazeta, zatim 10-člano kućanstvo Vida Domazeta pokojnog Grgura i 5-člano domaćinstvo Nikole Domazeta pokojnog Marka. One su upisane u venecijnaskom zemljišniku iz 1709. godine za pdoručje Satrića i Zelova.
Petnaestak godina kasnije u Alberghettijevu zemljišniku a u sklopu banderija harambaše Martina Buljana upisano je u Potravlju i Zelovu šest Domazetovih obitelji: Ivanova, Grgina, Petrova, Matijina, Andrijina i Martinova.
O Domazetima iz Cetinske krajine donosima dva zapisa, u kojima se održava narav vremena u kojima su teško preživljavalo.
Dakako, u izrazito nepovoljnom 18. stoljeću česti su bili sukobi pripadnika susjednih banderija, a u jednom od njih su sudjelovali i Domazeti. Naime, oko 1790. godine došlo je do svađa zbog zemalja, i to s jedne strane harambaše Grgura Buljana iz Bitelića, alfira Ivana Gudića iz Postinja, kaplara Mije Bogosavljevića iz Satrića, kaplara Stipana Domazeta iz Zelova, svi iz banderije Buljan, i s druge strane podnarednika Josipa Tokića, ađutanta Jure Majstorovića i Bitelićana iz banderije Ćurkovića radi zemalja u Ponikvama na Biteliću. Zauzimanjem harambaša Ćurkovića i Buljana, kao i Savka Vulića, došlo je do sporazuma. Oni su razgraničili zemlje banderije Buljan od zemalja banderije Ćurković i postavili međe.
Kako se u to vrijeme živjelo svjedoči i jedan zapis iz 1782. godine. Tada je Grgo Soldić pokojnog Mate iz Satrića ustupio Grgi Domazetu pokojnog Grge iz Zelova polovicu bunara na Zelovu, a on mu je za to dao jedno goveče.
Danas u Satriću živi 7 Domazetovih obitelji sa 17 duša.
Od ostalih dalmatinskih Domazeta spominjemo pripadnike tog roda iz Bristivice u Trogirskoj zagori, u kojoj su u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine zabilježene dvije obitelji s prezimenom Domazet: Markova i Matina.
Također spominjemo i Poljičanina iz Gornjeg Polja kneza Ivana, koji je u jednom dokumentu iz 1749. godine upisan kao Domazet, a u drugom iz iste godine kao Domazetović.
U popisu stanovništva Splitske nadbiskupije nadbiskup je Ivan Laghi 1725. godine zabilježio u Gatima poviše Omiša dvočlanu obitelj Ivana Domazetovića.
Danas u Prologu pokraj Livna žive Domazeti, koji su 1961. godine rekli M. Petriću da su „za turske vlade“ doselili iz Zelova pokraj Sinja.

Izvor: Hrvatski rodovi općine Muć.

12 komentara

  1. ernaddomazet napisao:

    Ima nas Domazeta i u Banjaluci nesto katolika a nesto pravoslavaca

  2. sasa bakić napisao:

    Treba reci da Domazeti koji su se ranije prezivali Ozrinicu su takodje direktni potomci Nemanjica. Naime pocetkom 14 veka u Prizrenu su se rodili Vaso osnivac plemena Vasojevic te njegova braca Ozra, Pipa , Krasa i Ota. Svi oni su 6-to koleno Vukana Nemanjica sina Stefana Nemanje, najstariji brat Svetog Save. Od Ozre nastaje srpsko pleme Ozrinici, od Pipe pleme Piperi, a od Krase albansko pleme Krasnici, od Ote albansko pleme Hoti.

  3. Mladen Domazet napisao:

    Vrlo je zanimljivo naše prezime, kao i poreklo. Očigledno je da sada prezime Domazet imaju i hrišćani i muslimani, te pravoslavci i katolici. To po mom mišljenju ne treba da čudi na ovim prostorima jer su se familije selile i silom prilika menjale veru i naciju.

    Možda će nekima istraživanje o prezimenima u Crnoj Gori, objavljeno na Cetinju 2003, pomoći da saznaju nešto više o svom poreklu.

    Po tim nalazima, datiranim iz 1485. godine, Domazeti potiču sa Plavskog vilajeta i Kotora.

    PREZIMENA U CRNOJ GORI
    Cetinje, 2003.

    Domazet, Plavski vilajet 1485. god.; Njeguši (Cetinje) u 14. v. vidi:

    Domazetović; Kotor, sišli iz Ćeklića (Cetinje); Dobrota (Kotor)

    Domazeti (Domazetovići ) – Kaluđerovići, bratstvo u Petrovu Dolu

    Domazetović, i kao: Domaz (Domazet) ranije Ozrinić, potomci Ozra (Ozriha) iz Muta u Kčevu (Čevu), Cetinje, poreklom iz Dukađina (Metohija), razgranati; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje, ranije: Radnić, zatim kao:

    Domazetović = Kaluđerović i kao: Kaluđerović = Domazet i Domazotović;Porijeklom iz Bjelopavlića; iz Lake (Čeva) označeni Domaz = Domazet kasnije: Domazetović, prešli su u Župu Vrn pa Pađene, Guvnine, Vrtilje, Umac (Mali i Veliki), Omeđine (Trebinje); zatim Fatničkom Polju, Vlahovićima (Ljubinje), od njih su na Glasincu (Romaniji), Predolje (Stolac),Kmetini (Čapljina), Ulogu i Nedovićima (Nevesinje), pa jedni tamo kao:Domazet, od kojih su u Previli (Kundaci), Foča, odatle jedni u Surčin (Donji Srem), Beograd i područno Barajevo kao:Domazetović, a u Bijelo Polje (Mostar)kao: Domazet isto u Drenici (Kosovo) i Gabeli, Fatnici I Bileći (Hercegovina) a u Nikšićkim Trepčama kao:Velikodomazetović, Mali Gradac i Glina(Banija), kao: Jovanović, a u Klepcima, Herceg Novi kao: Krunić, Imotski (Hercegovina) od kojih su u Jelsi na Hvaru, Vuki, Đakovo, kod Gospića, Bunićima (Lika), Karauli i Konjskom Brdu kod Perušića (Lika), u Višegradu, Zemunu i Beogradu sa jednim i drugim prezimenom, kod Kiseljaka Fojničkog, Klobuku i Vašarevićima (zapadna Hercegovina, Pavkovićima i kod Lašve, Uroćevine kod Kaknja svi kao: Domazet, Mokra Njiva (Nikšić) i toj varoši i područnom Broćancu odakle su kao:Žižić prešli u Drobnjake, Kukuričje, Kutina, na Žrvnju, Vilogorcima, Fojnici i Varešu (Bosna) kao: Popara isto u Bjeloševom Dolu (Ljubinje), zatim u Domanovićima kao: Popara (kao prezime javljaju se 1730. god.). U Nikšiću, Sarajevu i Dubrovniku kao: Velikopopara, isto u Uskocima kod Imotskog, Garencu, Dobrinji, Donjoj Rijeci (Modriča) i Donja Kladonja (Bosna); kod Vareša u Bosni jedni kao: Popić, a drugi kao:Babić, Babića Brdo (Glamoč), kao:Babić, u Slavoniji (Grubišino Polje i Perativoje) sa oba prezimena, a u područne Rašenice kao: Milanović; Pađane (na Šljivinama), Bileća od 1730. god. kao: Popara od njih su susjednim Omeđinama, pa u Novi Sad, u Slavoniji: kod Đakova, Vuka (Josipovac), Široko Polje, Beketnica, Putinovci; Brda i Donje Rašetnice (Tivat) od kojih su u Americi; u Zeti potomci od Ive sa ostrva Vranjine; od Cetinja preseljeni kod Pljevalja; u Vrulju i Krupice kao:Velikopotparić; u Mojanovićima (Zeta) potomci Novaka = Debelog, razgranati: Agović, Muminović(Perković) i Plašavić.

  4. stefan DOMAZET napisao:

    Ja nista ne razumem jel su DOMAZETI Srbi ili sta su,koje poreklo..??

  5. admir domazet napisao:

    moji roditelji su iz biljana i pisu se domazet al sad i sirimo preziime i po sloveniji

  6. Marija Domazet napisao:

    Ma mi DOMAZETI smo legende!!!!!!!!

  7. Jozefina Domazet napisao:

    malo nas je ali nas ima…:)))

  8. Dejan Domazet napisao:

    domazeti su porijeklom iz čeva u crnoj gori govorim za pravoslavce pa su odatle posli u hercegovinu a poslije na sve atrane….

  9. Anita Domazet napisao:

    ja sam sa Zelova pokraj Sinja.Drago mi je da se moje prezime na koje sam ponosna,nalazi na ovoj stranici.Puno su mi pomogli podaci koji se nalaze tu jer sam saznala podatke o svom prezimenu za koje nisam ni znala da postoje.

  10. Ajduk napisao:

    Prezime Domazet (i selo Domazeti) postoji u Biljanima kod Kljuca (BiH). Tu je vecina Domazeta bosnjaka! Navodno se je prvi Domazet u Biljane preselio iz Like (nepotvrdjeno).

  11. Mario Domazet napisao:

    crivc je grad a nalazi se ispod velikog vrha di ima puno spuža

  12. Dane Domazet napisao:

    Prezime Domazet postoji i u selu Crivac. Po pričanju naših starijih, došli smo od Buškog Blata bježeći pred turcima. Tako i danas krajnu zapadnu stranu sela zovu Blaćani. To su prezimena Laštre, Domazet, Marinić i Pranić.

Dodaj komentar