Kapitanović

Prezime je s jezičnog motrišta izvedeno od kapitan, naše prilagođenice talijanskog capitano, naziva naslova kapetan (latinski capitaneus = prvak, vrh, a došlo od caput = glava, francuski capitaine, talijanski capitano, njemački Kapitan).
Kapetan je u povijesnom kontekstu upravitelj, zapovjednik grada ili neke teritorijalne jedinice; zapovjednik broda ili zrakoplova; upravitelj luke; vođa športske momčadi (kapiten); čin u kopnenoj vojsci, satnik i u ratnoj mornarici (kapetan korvete, fregate, bojnog broda).
U vrijeme mletačke vlasti kapetani ili harambaše ostvarivali su u selu zapovijedi viših građanskih i vojnih vlasti. Ponekad je jednom kapetanu ili harambaši bilo podložno više sela, koja su činila jednu zastavu (banderiju), što se zvala imenom njezina kapetana ili harambaše.
Danas u Hrvatskoj živi 440 osoba s prezimenom Kapitanović (srednja i sjeverna Dalmacija).
Istog su jezičnog postanja i prezimena: Kaptinić (Slavonija), Kapitan (160, Zagorje), Kapitanić (Đurđevac, Prigorje, Pokuplje), Kapitanj (Baranja; Mađari), Kapetan (Osijek), Kapetančić (Osijek, Rijeka), Kapetanić (130, Dubrovnik, Posavina), Kapetanović (680, srednja i sjeverna Dalmacija, zapadna Slavonija).
Danas na mućko-lećevačkom prostoru žive:
-u Ogorju Kapitanovići;
-u Lećevici i Radošiću Kapetanovići.
Dakako, ova podjela na Kapitanoviće i Kapetanoviće nije potpuna, pa čak postoje slučajevi da se dvojica rođene braće različito prezivaju: Kapitanović i Kapetanović.
Kapitanovići su nastali od roda Rajčića, a onaj po kome su dobili novo prezime zabilježen je u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine:
-u Ogorju kao Ante Rajčić, pokojnog Nikole, ka(valler), harambaša, kapitan;
-u Ramljanima, gdje je imao dio zemlje, kao Ante Rajčić, ka(valler);
-u Radošiću, gdje je također imao dio zemlje, kao Ante Rajčić, kapitan.
Kapitan Ante Rajčić imao je 1711. godine 11 članova obitelj, od kojih su trojica sposobni za oružje; vlasti su mu u Ogorju dale 39 kanapa zemlje, u Ramljanima 4, te u Radošiću 5 kanapa.
Dakle, potomci kapitana Ante Rajčića prozvani su Kapitanovićima.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine upisano je:
-u Ogorju Donjem 14 obitelji s prezimenom Kapitanović, kojih su domaćini bili: po dvojica s imenima Filip, Frane, Ivan, Mate i Petar, te Luka, Marko, Nikola i Mijo;
-u Radošiću četiri obitelji s prezimenom Kapetanović, kojih su domaćini bili: dvojica s imenom Ivan, te Marko i Petar;
-u Lećevici su 1835. godine također upisane četiri obitelji s prezimenom Kapetanović, kojih su domaćini bili: Ivan, Jakov, Marko i Petar.
Pri popisu stanovništva 1948. godine pripadnici tog roda zabilježeni su:
-u Ogorju Donjem 29 obitelji;
-u Radošiću 10 obitelji;
-u Lećevici jedna obitelj.
Danas u Ogorju Donjem žive 32 obitelji tog roda s ukupno 77 duša, od kojih se dvadesetak posto služi oblikom prezimena Kapetanović.
Dakle, Kapitanovići su postali od starog i veoma brojnog na području Dalmatinske zagore roda Rajčića.
Prezime, što je izvedeno od osobnog imena Rajko, u Hrvatskoj danas ima 1.000 osoba (Split, Drniš, srednja Dalmacija). Istog su jezičnog postanja i prezimena: Rajčevac (Valpovo), Rajčević (770, Zadar, Gospić, Slavonija):
Prezime Rajčić (Marko Rajčić) zabilježeno je 1630. godine u Papratnici u Trogirskoj zagori.
U venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine Rajčići su zabilježeni:
-u Ogorju obitelj već spominjanog Ante Rajčića, harambaše, te sedam obitelji s prezimenom Rajčić, koje su u Ogorju nisu imale stalno prebivalište već samo dio zemlje: Ilija iz Nevesta (5 kanapa), Jakov iz Marcele (19), Mate iz Nevesta (37), Jure iz Unešića (7), Ivana iz Radošića (1), te dvojice Ivana Rajčića (bez oznake stalnog prebivališta), a koji su u Ogorju imali 9 odnosno 3 kanapa zemlje;
-u Raduniću sa stalnim boravkom obitelj braće Grge i Ivana Rajčića (7 duša, 12 kanapa zemlje), te četiri obitelji koje nisu imale stalno prebivalište u Raduniću već samo dio zemlje: Grgo iz Unešića (9 kanapa), Ivan iz Unešića (6 kanapa), Jure iz Unešića (3) i Mate (bez oznake stalnog prebivlaišta sa 2 kanapa zemlej u Raduniću;
-u Ramljanima: spominjani Ante Rajčić, kapitan sa stalnim prebivalištem u Ogorju, imao je u Ramljanima 4 kanapa zemlje;
-u Radošiću stalno prebivalište 1711. godine imale su obitelji, kojih su domaćini bili: Ivan (5 članova, 17 kanapa, braće Nikole i Lovre (14, 30), te obitelj braće marka i Ivana Rajčića (5 članova, bez zemlje);
-u Vučevici Donjoj spominjani Nikola Rajčić iz Radošića imao je 3 kanapa zemlje, a Ivan također iz Radošića imao je tu 1 kanap zemlje.
-Nevestu s Cerom dvije obitelji: Ivana Rajčića pokojnog Ivana i Mate Rajčića pokojnog Mate;
-u Sedramiću: obitelj Marka Rajčića koji je dio zemlje imao i Planjanima;
-u Pratimiru (danas Prtenić, dio Unešića) tri obitelji: Grgina, Mijina i Ivanova.
U prilog pretpostavki da su ogorski Rajčić imaju duži „prebivališni staž“ na mućkom nego na drniškom području idu i podaci iz matice fra Bonaventure Biloglava. On je kao zminski župnik zabilježio:
-1680. godine krštenje Matije Ančić Nikoline i Mandine, na kojem je kuma bila Manda Rajčić;
-1680. godine također u ulozi kuma na krštenju Vida Stipičevića Grginog i Margaritinog pojavljuje se Andrija Rajčić;
-1680. godine kršten je Petar Rajčić Šimunov i Margaritin, a kumovao je Jure Despotović;
-1680. godine krštena je Vidosava Rajčić Lovrina i Lucina, a kumovala je Manda Brakusević.