Mornar

Prezime je istovjetno s imenicom mornar, nazivom člana brodske posade ili pak vojnika koji služi u ratnoj mornarici.
Danas u Hrvatskoj živi 160 osoba s prezimenom Mornar (srednja Dalmacija, Kaštela). Istog je jezičnog postanja i prezime Mrnarević (Dubrovnik, Vinkovci).
Na mućkom se području Mornari pojavljuju Pribudama u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine, u kojem je upisana obitelj Mate Mornara pokojnog Grge (6 članova obitelji, 6 kanapa zemlje); u Pribudama je tada imao dio zemlje (jedan kanap) i Jakov Mornarović pokojnog Šimuna (8 članova u obitelji, 4 kanapa zemlje), tada sa stalnim prebivalištem u Lećevici.
U Pribudama se u austrijskom zemljišniku iz 1835. godine pojavljuje dvočlano prezime Delić Mornar.
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je u Pribudama 5 obitelji s prezmenom Mornar.
Danas u Pribudama živi 8 obitelji s prezimenom Mornar, koje imaju ukupno 20 duša.
U 18. stoljeću Mornari su stanovnici Kaštela. Tako primjerice u studenom 1740. godine nakon ugušenja pobune Kaštelana protiv povećanih davanja vlasnicima zemljišta (plemići i crkva) među onima koji su došli u Trogir iz Kaštel Štafilića da mole milost od općeg providura Cavallija i to „s konopcima oko vrata“ nalazio se i Pave Mornar.
Među Kaštelanima koji su 1774. godine odbili mljeti masline na tijesku svojih gospodara trogirskih plemića braće Andereis, kojima su za to morali davati petnaestinu uroda maslina, nalazio se i težak Pave Mornar.
Kad su se 1800. godine kaštelnski težaci, koji su stanovali izvan zidina Kaštel Novog, pobunili protiv njegova gospodara plemića Antuna Ćipika, koji se po davanjima gospodaru nisu htjeli izjednačiti s onima što su stanovali u zidinama Kaštel Novog, nalazio se i Pave Mornarev iz Kaštel Štafilića.