Đurđević
Informacije o prezimenu Đurđević
Ispod u komentarima se nalaze prikupljene informacije i iskustva posjetitelja vezana uz prezime Đurđević.
Ova stranica se kontinuirano nadopunjuje novim saznanjima o porijeklu i značenju prezimena zahvaljujući vašim upisima.
Do sada je zabilježeno 5 komentara vezano uz prezime Đurđević.
Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 23.11.1797.
– Krstan Krstanović pok. Petra, Pilip Đurđević pok. Milana, Nikola Lasić pok. Damjana, Jandrija Matijević pok. Ivana i Maksim Đurđević od Save, svi iz Ramljana + kap. Vid Pribojan sa sinom Davidom
— svjedočenje o njihovim djelatnostima određenog dana
– svjedoci Nikola Dujaković pok. Pavla iz Vrbnika i Jovan Kolundžija od Stevana iz Golubića
Signatura: HR–DAZD–51
Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 16.08.1793.
– Pilip Đurđević pok. Milana, Stojan Trkulja pok. Jerka i Sava Đurđević pok. Vukadina + Miajlo Ćosić pok. Vukosava, svi iz Ramljana
– službeno svjedoče o Petru sinu Miajla Ćosića
– svjedoci Petar Svetina pok. Marka iz Čitluka i Ivan Šolaja pok. Petra iz Pađena
Signatura: HR–DAZD–51
Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO DE LEVA
GODINA 1788-1808
Svežanj I
Dana 20.05.1790. dužnik Grgo Žižić reč. Kastelica pok. Antonija iz Kosova dao je obveznicu g. Đuri Đurđeviću pok. Antonija kaplaru u elitnoj konjičkoj postrojbi Croati a Cavallo puk. Ema u Kosovu na iznos od 607.14 lira
– svjedoci Giuseppe Zanoni pok. Bortolo i Nikola Miočević pok. Josipa, oba nastanjeni u Kninu
Državni arhiv Zadar, Fond generalnih providura, HR-DAZD-1
– 20.06.1691., knjiga II, list 194, Generalni providur Aleksandar Molin je harambaši Vuku Đurđeviću u selu Bobodol kod Knina dodijelio zemlju, kuće i dva mlina, uz obavezu plaćanja porezne desetine od svakog ploda
Đurđevići su dobili prezime po Vojvodi Đurđu Vlatkoviću Gospodaru Huma. Njegovi potomci su naseljavali prostor sliva Neretve i Konavle. Krajem petnajstog veka su bili prisiljeni da se rasele. Deo ih je ostao u Bosni , deo se iselio u Dubrovnik , deo je otišao u Ugarsku a deo se naselio u Turskoj imperiji to jest Crnoj Gori i Srbiji. Po bratstvu Đurđevića i danas nosi naziv toponima u Crnoj Gori, "Đurđevića Tara". Od tog bratstva se izdvojilo posebno bratstvo Ganići. Neki Đurđevići su promenili prezime u Đurđenići ili Đorđevići. Inače Đurđevići su pripadnici sve tri religije ali su svi poštovali Sv. Nikolu, Sv Đurđa ili Đurđic bilo kao imendan, bilo kao Svetca zaštitnika porodice ili slavu. Inače pripadnici roda Đurđevića su kroz istoriju bili vojvode, pisci, teolozi, ustanici. Posebno vredan spomena je dubrovčanin Fr. Ignjat Đurđević, koji se smatra za jednog od najznačajnijih hrvatskih pesnika sedamnajstog veka. Značaj roda Đurđevića se zbog stalnog raseljavanja vremenom gotovo zaboravio. No i danas pojedine porodice održavaju običaj okupljanja svojih pripadnika pa je za pohvalu okupljanje Đurđevića kozarskog kraja koje se održava svake godine u osmom mesecu na Kozari. O gore pomenutom se mogu naći pisma i povelje kojima su bosanski vladari davali prava Đurđevićima, garantovali bezbednost njima i njihovim porodicama , potvrđivali im pravo na posede. U dubrovačkim arhivama se nalaze povelje kojima se pojedinim Đurđevićima daje pravo na azil u slučaju opasnosti a potom im se daje status građanina Dubrovnika a posle velikog zemljotresa i titula Gospara. U istoriji Crne Gore se opisuje dolazak Đurđevića u Đurđevića Taru sa prostora Skadra na koji su se doselili bežeći iz Konavla. Njihove porodice su dale znatan broj muslimanskih prvaka kako u Crnoj gori tako i u Sandžaku a kasnije i u Bosni. Naravno ne treba smetnuti sa uma da pored Đurđevića koje sam spomenuo postoje i porodice Đurđević koje su to prezime naknadno preuzele po nekom njihovom značajnom pretku čije je ime bilo Đurđe.