Delaš

U osnovi je prezimena imenica djelo (nekoć sa starim glasom jat umjesto današnje -je, -i ili -e) sa značenjem „rezultat ili proizvod rada.“
Danas u Hrvatskoj živi 360 osoba s prezimenom Delaš (srednja Dalmacija, istočna Slavonija). Istog su jezičnog postanja i prezimena: Delac (Gospić), Delač (1.230, Gorski kotar, Lika), Delać (Sisak), Delavec (Kutina).
Delaši se na mućkom području pojavljuju u venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine, kada je u Bračeviću upisana 5-člana obitelj Mate Delaš(ović)a pokojnog Grge, kojoj su mletačke vlasti dale 6 kanapa zemlje, dok su u Zelovu (Sinjskom) u zemljišniku iz 1709. godine zabilježene dvije obitelji s kraćim oblikom prezimena: braće Ivana (16 članova) i Stipana (11) Delaša, sinova pokojnog Grgura. Je li možda riječ o braći?
U zemljišniku iz 1709. godine u Hrvacima je bila upisana obitelj Frane Delaš(ović)a, ali je i dopisano „prešli u Zelovo“.
Danas u Bračeviću živi 7 Delaševih obitelji s ukupno 10 duša.
Delaši su doselili s područja Buškog blata (danas općine Tomislavgrad i Livno) u velikoj seobi katoličkog življa 1687. godine s harambašom Grgurom Buljanom (Duvnjak). Najprije su se smjestili na području Bitelića, ali kad je 1699. godine odlukama Karlovačkog mira Bitelić vraćen Turskoj, Buljan sklanja svoje obitelji, ali i neke iz Satrića, Zelova i Hrvaca, u Postinje na mućkom području. Među njima je bila i obitelj Ivana Delaša, koja će se kasnije vratiti u Zelovo i bit će upisana u venecijanskom zemljišniku sa svojm 16-članom obitelji.
U Zelovu su pak u Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) u sklopu banderije harambaše Martina Buljana (Muć, Zelovo, Satrići dijelom Bitelić i Vrdovo) upisane su četiri obitelji s prezimenom Delaš: Petrova, Nikolina, Ilijina i Martinova.
U spisima sinjskog bilježnika Ivana Surića iz 18. stoljeća postoji zanimljiv zapis o Delašima iz Zelova. Nakon smrti Šimuna Delaša, koji je imao neke dugove, nastali su 1793. godine sukobi između njegovih nasljednika i vjerovnika, koji su ipak završili s nagodbom. Komad zemlje u polju na predjelu Ubovo i drugi ispod planine Svilaje na predjelu Gaj, usve dan i pol oranja, pripali su Jakovu Delašu pokojnog Grge. Zato je Jakov morao dati cekin Anti Sarabaći za očev dug, za što je jamstvo bila zemlja u polju. Kad se dug isplati, zemlja će se vratiti.
Starina roda Delaš je današnje područje Buškog blata, i to selo Vučić (danas se zove Golinjevo), u kojem je u svom popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika biskup fra Pavo Dragićević 1741/1742. godine zabilježio 5-članu obitelj Vida Delaša.
U popisu biskupa fra Marijna Bogdanović iz 1768 godine Delaši su zatečeni u Rapovinama pokraj Livna (3-člana obitelj Ante Delaša) i u Jardu pokraj Travnika (4-člana obitelj Mate Delaša).
Zanimljivo je spomenuti da danas na livanjskom području Delaši žive u Donjim Rujanima, u koje su oko 1890. godine doselili iz Zelova. Također je zanimljivo da ništa ne znaju o svom podrijetlu.
Danas Delaši žive u Bračeviću (1948. godine 4 obitelji), zatim u Zelovu (Sinjskom), Vinovu i Bogdanovićima (Drniška krajina) i u Šestanovcu (Omiška zagora).