Jukić
U Hrvatskoj danas živi 5.870 osoba s prezimenom Jukić, uglavnom nastanjenih na području srednje i sjeverne Dalmacije.
O brojnosti i rasprostranjenosti Jukića svjedoči i popis dijela mjesta u Dalmaciji u kojima danas prebivaju Jukići: Bitelić, Ercegovci, Otok, Tijarica, Čavoglave, Poličnik, Slivnica, Starigrad, Razvođe, Dolića Draga, Proložac, Runović, Slivno, Živogošće, Zavojane, Crivac, Muć, Ramljani, Bračević. Primjerice u Otoku pokraj Sinja obitavaju 43 obitelji i 147 osoba s prezimenom Jukić i spadaju među najbrojnije rodove tog kraja.
S jezičnog motrišta prezime je izvedeno od hipokoristika Juko osobnog imena Juraj, koje je najplodnija imenska osnova u hrvatskom jeziku. U Hrvata je stiglo preko latinske prilagođenice Georgius grčke imenice georgios, što znači seljak, ratar, poljodjelac, poljoprivrednik, zemljoradnik.
Jukići su na mućko područje doselili iz Bitelića, kad je to naselje na lijevoj strani Cetine Karlovačkim mirom 1699. godine vraćeno Turskoj.
Zanimljivi i stoga što pripadaju rijetkim rodovima u Cetinskoj krajini, koji nisu krajem 17. stoljeća doselili, već su nastavili živjeti, gdje su prebivali i u vrijeme osmanlijske okupacije tog područja.
U venecijanskom zemljišniku iz 1711. godine Jukići su zabilježeni u tri mjesta mućkog područja:
-u Bračeviću tada svoje domove imaju tri obitelji tog roda: braće Marka (8 članova obitelji, 19 kanapa zemlje) i Ivana (12, 20), sinova pokojnog Jure, te Pave Jukića pokojnog Grge (9, 38);
– Zminovu je 1711. godine imala prebivalište obitelj Mate Jukića Martinova;
-u Pribudama je dio zemlje (3 kvarta i 160 tavola) imao je već spominjani Ivan Jukić pokojnog Jure, kojeg je stalno prebivalište u Bračeviću.
U austrijskom zemljišniku iz 1835. godine Jukići su zabilježeni:
-u Bračeviću tada je živjelo čak 27 obitelji s prezimenom Jukić, koji su domaćini bili: dvojica s imenom Ante, Filip, Grgo, Ivan, dvojica s imenom Jozo, Jure, dvojica s imenom Luka, braća Luka i Ivan ,brat i sestra Luka i Lucija, Marko, petorica s imenom mate, Mijo, po dvojica s imenima Nikola, Petar, Stipan i Toma;
-u Muću Donjem 1711. godine prebivalište je imalo pet Jukića obitelji: Antina, Božina, Jakovljeva, Lukina i Matina.
Popis stanovništva 1948. godine zatekao je:
-u Bračeviću 34 Jukića obitelji;
-u Muću Donjem 7 obitelji;
-u Crivcu jednu obitelj s prezimenom Jukić.
Danas Jukići žive u Crivcu (3 obitelji, 6 duša), zatim u Bračeviću (27, 50), te u Muću Donjem (7, 25).
Istog su krvnog podrijetla bili i Jukići u Hrvacima, u kojima se to prezime prvi put pojavljuje u Stanju duša te župe iz 1893. godine. Dvije su obitelji doselile iz Bitelića: Josipa Jukića pokojnog Bože (rođen 1840) i Mate Jukića pokojnog Joze (1859), te iz Zelova obitelj Ante Jukića pokojnog Andrije, uz čije ime nisu upisane godine rođenja i smrti. Trenutačno u Hrvacima nema Jukića, jer su odselili u Argentinu, u čijoj prijestolnici Buenos Airesu danas žive 3 obitelji hrvatačkih Jukića s ukupno 10 duša.
Vratimo se Jukićima iz Bitelića, koji su bez obzira na starosjedilački status i sudjelovali u razdiobi zemlje koju su dijelile venecijanske vlasti prema zemljišniku iz 1709 gdoine, proglasivši prethodno cjelokupno zemljište državnim vlasništvom. Tako je primjerice harambaša Šimun Jukić pokojnog Marka, čija je 28-člana obitelj bila u sastavu banderije harambaše Grgura Buljana, koja je obuhvaćala Satrić i dio Zelova, dobio 1693. godine 40 kanapa zemlje i kulu s bunarom, a što je 3. lipnja 1698. godine potvrdio i opći providur Alivis Mocenigo.
Spomenuti Šimun Jukić bio je starenik ne samo u Biteliću, već i u Podgradini i u Vrdovu, u predjelu Kijačevina. Dakako, riječ o stočaru, koji je zbog ispaše svog stada tijekom godine bio smješten na više mjesta, primejrice zimi pri polju, a ljeti na obroncima Dinare.
U jednom popisu stanovništva tog dijela Cetinske krajine iz 1708. godine, a koji je sačuvan u arhivu franjevačkog samostana u Sinju, u Biteliću je upisana i obitelj Jakova Jukića.
U Alberghettijevu zemljišniku (1725-1729) Jukići-starosjeditelji nazočni su u trima banderijama:
-u banderiji harambaše Martina Buljana (Postinje, Muć, Zelovo, Satrić, dio Bitelića, Vrdovo) zabilježena je obiteljska zajednica trojice braće Jukića: Križana, Ante i Andrije;
-u banderiji harambaše Matija Ćurkovića (Bitelić i Cetina) upisana je obitelj Nike Ćurkovića;
-u banderiji Grgura Cvitkovića zatečena je obitelj Stipan Jukovića, što je najvjerojatnije duži oblik prezimena Jukić.
U Stanju duša župe Bitelić s kraja 18. stoljeća upisane su u Biteliću 22 obitelji s prezimenom Jukić, a u knjizi istog imena iz druge polovice 19. stoljeća upisane su 62 Jukića obitelji, pa njihovo poimenično navođenje zaista nema smisla.
Jukići na bitelićkom području postupno ali sigurno nestaju, što potvrđuje i najsvježiji podatak: 34 obitelji i samo 75 duša. Dakle, riječ je uglavnom o staračkim domaćinstvima od po dvije osobe.
Osim Jukića starosjeditelja u zapadnom dijelu Cetinske krajine, postoje i Jukići u istočnom dijelu tog područja, ali su drukčijeg krvnog podrijetla.
Na dicmanjanskom se području, u Krušvaru, nastanio Šimun Jukić (J. A. Soldo pogrešno čita njegovo prezime Đukić), a to se saznaje iz zapovijedi općeg providura S. Capella od 12. kolovoza 1697. godine kojom je zabranio njegovim susjedima, također doseljenicima, da ga ometaju u uživanju dodijeljene mu od venecijanskih vlasti zemlje. Šimuna Jukića, za kojeg se zna da je stigao iz Bosne nema u Dicmu u venecijanskom zemljišniku iz 1709. godine, jer je „krenuo dalje.“
Međutim, Jukići su zabilježeni u Alberghettijevu zemljišniku (1725-29), i to: u banderiji haramabaše Ilije Bilandžića iz Dicma upisane su obitelji Bože Jukića, te braće Andrije i Cvitana Jukića. Njihovi su prvi susjedi u novom boravištu, u Dicmu, dvojica Jukovića: Vid i Matij. Ovo posebno izdvajamo što su na susjednom livanjskom području zabilježeni i Jukići i Jukovići: u popisu bosansko-hercegovačkih Hrvata katolika iz 1741/42. godine biskupa fra Pave Dragićevića u Čelebiću je zabilježena 6-člana obitelj Stipana Jukića, a u Potočanima-Zagoričanima 5-člana obitelj Grge Jukovića.
Jukići livanjskog područja, koji danas žive u šest mjesta: Malom Guberu, Grborezima, Žiroviću, Čelebiću, Kovačićima i Donjim Rujanima, kao i Jukići na glamočkom području (Oluk, Radaslije i Halapić) doselili su za turske vladavine ili neposredno nakon istjerivanja Turaka, i to iz Bitelića, izuzev onih u Žiroviću, koji su stigli oko 1880. godine iz Zasioka. Od Jukića na livanjskom području nastale su Kalajice, danas nastanjene u Rujanima i Lištanima.
Ovi i slični podaci svjedoče o velikoj pokretljivosti stočara, koji su bez većih poteškoća prelazili s livanjskog na sinjsko područje ili pak kasnije u suprotnom smjeru. O toj pokretljivosti svjedoče krajem 17. i početkom 18. stoljeća Jukići, ali i drugi stočari pripoljskih sela (Bisko, Ugljane, Gardun), koji odlaze prema pašnjacima za svoja stada na obroncima planine Kamešnice, gdje nastaju i nova naselja poput Tijarice, Kamenskog Voštana.
Ovoj grani pripadaju i Jukići iz Otoka, gdje se prvi put spominju u sačuvanim maticama stare župe Otok 1743. godine. U Tijarici danas živi 9 obitelji i 33 osobe s prezimenom Jukić.
Imotski su pak Jukići hercegovačkog podrijetla, a tamo su zabilježeni u popisu biskupa fra Pave Dragićevića 1741/42. godine: u Gorici pokraj Gruda tada je upisana 21-člana obitelj Petra Jukića; u Mostarskom Gracu obitavalo je 9-člano kućanstvo Nikole Jukića, od kojeg su nastale današnje Juke u Brotnju (danas prostor općine Čitluk).
Dio Jukića stigao je u Imotsku krajinu 1694. godine. Pri podjeli zemlje prema zemljišniku iz 1725. godine venecijanske su vlasti 10-članoj obitelji Mije Jukića dodijelile u Poljicima-Bušanju (dio Prološca-AI) kuću i zemlju (broj kanapa nečitljiv); 27-članoj obitelji Stipana Jukića pripalo je mjesto za gradnju kuće ispod Prološca, te zemlje u predjelu Luga (opet je broj kanapa nečitljiv); Šimun je Jukić dobio zemljište u prološkim predjelima: Ključanici, Čanjavicama i Lugu. Iz Prološca su se Jukići raselili po Lokvičićima, Ričicama, gdje ih se dio odlučio za novo prezime Kolovrat.
Hercegovačkog su podrijetla i imotski Jukići iz Runovića i Slivna. U Runovićima su 1725. godine venecijanske vlasti dodijelile 7-članoj obitelji Luke Jukića 13 kanapa zemlje, 10-članom kućanstvu Nikole Jukića 10 kanapa. Godine 1910. u Runovićima su živjele 34 obitelji s prezimenom Jukić. U Slivnu (Kostričić) 1725. godine zabilježena je 3-člana obitelj braće Jukić; 1990. godine u Slivnu je živjelo 8 obitelji i 27 članova ovog roda. Inače, danas Jukići obitavaju još u Imotskom i Kvartiru pokraj Imotskog.
Pozdrav iz Bjelovara. Ja sam Mario Jukić, Malo Korenovo, Bjelovar. Otac Marko rodom iz Ćelebića, od oca Ilija, majka Jela Gelo.
Pozdrav svim Jukićima.
Marko Rimac- hvala na ovoj stranici.
Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 27.04.1797.
– braća Ilija, Jakov i Filip Maretić reč. Čijuk pok. Ante iz Badnja + Tomislav Mijić pok. Marka trgovac iz Drniša
— najam livada u Badnju na šest godina
– svjedoci Ivan Petranović reč. Slamuša pok. Ilije iz Drniša i Mile Jukić pok. Nikole iz Badnja
Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
GODINA 1788-1808, Svežanj I
Dana 05.04.1794.
– Ante Malenica pok. Martina iz Miljevaca + Ante Andabaka od Ivana iz Miljevaca
– hipoteka na dva vola za oranje zbog duga od 48 lira
– svjedoci Andrija Laborović pok. Bože iz Drniša i Nikola Jukić reč. Mile pok. Nikole iz Badnja
Matična knjiga vjenčanih 23.10.1730. – 31.03.1802
DAZD, Inv. br: 470/1
– U rkt župi sv. Jeronima u Kninu 22.11.1755. vjenčani Jukić Ante i Validžić Cvita, kumovi Mate Validžić i Grgo Jukić
Poštovani prijatelji,
Ime mi je Goran Jukić. Živim u Srbiji u selu Stanišić. Neko je već spominjao da nas ima u tom selu ali je pogrešno naveo da smo otišli 1995. To nije tačno, ostali smo i posle „ratnih igara“ tokom devedesetih.
Moj otac je rođen u Donjem Biteliću kod Sinja. U Stanišić su doselili posle drugog svetskog rata.
Pažljivo sam pročitao sve što je prethodno napisano o poreklu našeg zajedničkog prezimena. U prvi mah sam se obradovao kada sam video koliko nas ima a onda me rastužilo ono što nas sve već dugo vremena prati a to je nametnuta, besmislena podela po verskoj pripadnosti. Mi smo (a i svi ostali na našem lepom Balkanu) žrtve interesa zlotvora sa raznih strana koji su nas tokom vekova podelili a potom i zavadili da bi ostvarili svoje kolonijalne interese.
Moj otac se izjašnjavao kao rimo-katolik ali nije odlazio u crkvu niti obeležavao verske praznike. Odrastao sam u ateističkom okruženju. Međutim onda su došle devedesete i to je postalo jako važno, nisi mogao biti neopredeljen. Zbunilo me je sve to, bio sam prilično mlad, i nije mi bilo jasno zašto ljudi nanose zlo i mrze jedni druge a do juče su bili prijatelji, rođaci, kumovi…
Da se i ja izjasnim kao rimo-katolik bilo mi je strano jer nisam osećao ništa prema toj organizaciji (niti sam kršten) a opet to se nekako podrazumevalo jer se prenosilo sa oca na decu što je čudno obzirom da bi religioznost i verska ubeđenja trebala biti indivudualna stvar svakog pojedinca i isključivo njegov izbor u zrelim godinama života a nikako nešto nametnuto od bilo koga. A opet sredina je očekivala da se svako izjasni.
I tada kreće moje istraživanje. Postavio sam sebi pitanje kako je moguće da ljudi koji govore istim jezikom, nose ista imena i prezimena, imaju sličan mentalitet i pri tom su u mnogim sredinama potpuno izmešani, mogu biti podeljeni u tri naroda, koji su,kako su nas učili, iz različitih korena, doseljeni u 6-7 veku od nekud daleko, da nemaju veze jedni sa drugima i da se mrze i ubijaju otkad postoje.
Zaključio sam da su nas sve vreme, dugi niz godina, planski LAGALI. Nije lako prihvatiti tu činjenicu, pogotovu starijim ljudima, ali se samo na taj način može prekinuti začarani krug bratoubilačnih ratova i mržnje.
Mi smo, prijatelji, svi iz ISTOG korena. Naši preci su ovde bili pre više hiljada godina, što je potvrđeno arheološkim nalazištima i genetikom. Hrišćanstvo su nam nametnuli tek mnogo, mnogo kasnije, da bi se i to hrišćanstvo delilo na interesne zone gde je naša nesreća da su nas podelili po tim zonama. Kasnije, kao da to nije bilo dovoljno, dolaze i Turci koji su doneli svoj proizvod (islam) i nametnuli ga delu stanovništva.
Da bi se ovo prihvatilo, čovek mora biti hladne glave i otvorenog srca. Treba istražiti SVE dostupne istorijske izvore a ne samo poželjne koji su nametnuti od strane vlastodržaca pa tek onda doneti zdravorazumski zaključak. Danas je to još uvek jako teško, zbog toga što okupator ne dozvoljava da se u javni prostor puštaju takve informacije već uporno forsira govor mržnje, svoju „istinu“ i veliča poltrone i budale koji im služe. Ali to je kratkoročno, istina je kao voda, naći će već svoj put.
Da li znate za rezultat popisa stanovništva Dalmacije iz 1857. godine, austrijskog statističara dr Adolfa Fikera? Prema tom popisu bilo je 88,92% Srba (pravoslavne, rimo-katoličke i muhamedanske veroispovesti), 10,84% Talijana, 0,24% Arnauta. Hrvati se ne spominju.
Šta Vam govori podatak da je zemlja sa najviše vernika RIMO-katoličke crkve Brazil? Zašto su u svaku novoosvojenu teritoriju pored vojske odmah dolazili i misionari? Da li su možda tako uticali na svest stanovništva? Razmislite.
Ako vam sve to izgleda nemoguće i smešno pogledajte šta se danas dešava na okupiranom delu teritorije Srbije. Pokušava da se stvori nova država i promoviše se nova nacija „kosovari“ sa sve drevnom istorijom uz paralelno zatiranje svih tragova koji tome ne idu u prilog.
Moglo bi se tu još mnogo toga navesti ali mislim da je i ovo dovoljno da onoga ko je otvorenog srca zainteresuje i navede na istraživanje.
Pozdrav rođaci i želim Vam svako dobro!
Pozdrav svim Jukićima pravoslavne,muslimanske i katoličke vere
Ja sam iz Valjeva a poreklom Rovčanin – Međurečje. Neznam nešto mnogo o poreklu osim da sam u razgovoru sa rođakom iz Međurečja saznao "od vajkad smo ovđe"
Pozz svim Jukićima ,,molila bi ove koji istrazuju nase prezime da mi se jave ,,po mogucnosti me nadu na facu ,,, Nada Jukic Josipovic ,,voljela bi znati vise o svom porjeklu ,,, hvala rodbino :* 🙂
jpozdrav jukici ,dolazim iz čapljine volio bi vise saznati o podrijetluu prezimena ,jedino sto znam da je pokojni djed dosao vamo iz okolice rame ,pa ako neko zna.vise 🙂
Pozdrav svim prezimenjacima i potencijalnim rođacima Jukićima…
Ja sam iz Beograda i pravoslavne sam veroispovesti. Znam da je moj deda rođen u Crnoj Gori, a i nekoliko kolena predaka pre njega. Međutim, o ranijim migracijama mojih predaka (pre 19. veka) ne znam ništa. Ono što se nameće kao logički zaključak, jeste da je poreklo prezimena (tacnije ovog ogranka Jukića) vrlo verovatno pravoslavno, jer pravoslavci, za razliku od katolika – Austrougara nisu prisilno nametali svoju veru drugima, tako da je vrlo mala verovatnoća da su moji preci bili Hrvati ili Hercegovci katolici (tj. da su samoinicijativno promenili veru i prešli u pravoslavlje), iako je među mnogima uvreženo mišljenje da su svi Jukići Hrvati. Uzimajući u obzir informacije koje su dostupne na internetu, moje licno mišljenje je da su moji preci negde iz srednje ili istočne Hercegovine, svakako istočno od linije koja je nekada razdvajala istočno i zapadno rimsko carstvo. Isto tako ne verujem da su svi Jukići istog porekla, kao što nisu ni svi Markovići, Petrovići, itd. Bez obzira na to da li smo svi istog porekla ili ne, drago mi je da nas ima u ovolikom broju i bilo bi lepo da svi budemo kao jedna velika familija. Sve najbolje i živeli!
Dragi Jukići, ja sam od Jukića iz Zabilja u blizini grada Viteza(Srednja Bosna), trenutno nas u Zabilju ima 9 obitelji sa 33 duše, mnogi govore da smo porijeklom iz Posušja, ja i dalje točno neznam.. lijep pozdrav!
Dragi Moji,ja sam od Jukica iz Slavonije,tocnije iz Lipovca.U Lipovcu nas imaju dvije Obitelji,osim toga ima nas u Podgradjama,Novom Selu te u Vinkovcima.Od pocetka domovinskog rata zivim u Gornjoj Austriji.U medjuvremenu nas ovdje imaju 4 obitelji.Pozdrav Svima!!
Lijep pozdrav od Jukića iz Bihaća, lijepo je da nas ima ovoliko…Živi i zdravi bili, ma gdje god da ste…Jukić H.
Zdravi i zivi bili koliko vas god ima .Ja sam iz Tojsica kod Tuzle u Bosni zivim u Deutschland moj otc je Roden 1930 moj Ded Ibrahim je umro 1958 ja u opste nisam znala da postoje jos negdi Jukici.Jedne prilike sam u Telfonskom imeniku u Hrvatskoj trazila brpj od prijatelja pa sam u Hotelu listala imenik kad sam vidjela koliko ima jukica ja sam rekla da sam izgleda dosla u svoju domovinu ja nemam pojma kako ista ali bi rado saznala vise ja sam jedne prilike pitala kod nas u Tojsicima kod Maticara on mi je mogao da pogleda unazad do 1867 odprilike pradjed Ahmetsin od Jusufa itd. Pa sam isla u Klasiju Kataster tamo sam jos nasla pet pra dedova svi su bili iz gornjih Vukovija prije je Opstina bila u Tojsicima kad sam se ja rodila a sada je u Kalesiji a u vremena pre mog rodenja neznam.Bila bi zahvalna kad bi neko znao nesto vise ovi Jukici su se zvali Kondalici.
Poštovani,
Jukića je bilo još u Vojvodini do 1995., u mjestu Stanišić, ali su oni iselili u kolovozu te godine. Jukići koji su živjeli u Stanišiću potječu iz mjesta u okolici Sinja i doselili su u sklopu savezne kolonizacije Vojvodine. Iz sinjskog kraja je većina doselila 1946. godine. Njihova imena i mjesta iz kojih su dolazili možete pronaći u knjizi Milenka Beljanskog, Stanišić, (Senta)1985. ili u prijepisu g. Bulovića red. br. od 413 – 417. http://www.bulovici.com/fajl/kolonisti_stanisic.pdf
Dr. Stipu Jukića, sveučilišnog profesora kojeg spominjete biografiju možete pronaći u Leksikonu podunavskih Hrvata Bunjevaca i Šokaca, Subotica, 2012. sv. XI. Doselio je u Sivac s obitelji svog strica jer se skupina obitelji predviđenih za mjesto Stanišić odlučila prebaciti u Sivac budući da je većina neoštećenih njemačkih kuća, predviđenih za koloniste, u Stanišiću već bila zauzeta. Iz istog mjesta Bitelića kod Sinja potjecao je dio Jukića u Stanišiću. Za Vaše pretke dobro je što znate dosta daleko imena, ako još znate godine rođenja bilo bi još bolje zbog daljnjeg istraživanja. Prvo utvrdite kojoj župi pripadaju Ercegovci i onda pošaljite upit na župu s podacima koje imate. Mislim da su Ercegovci pod župom Dicmo Gornje Sv. Ivan Krstitelj.
Adresa: Dicmo Gornje 21232 Dicmo
Telefon: 021 838 503.
Znači li Vam što ime Ankica Jukić Mandić iz Novog Sada? Rodom je iz Đakova, predsjednica novosadskog MO Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.
Poštovani sagovornici,
ja sam rođen u Novom Sadu, kao i moj otac, dok mi se deda posle II sv. rata doselio u Novi Sad.
Jako malo znam o poreklu prezimena i svom rodoslovu, voleo bih više da saznam, ali koliko čitam vaše polemike, ne mogu da se pistovetim ni u jednoj tvrdnji.
U Vojvodini postoji svega dve porodice Jukića, a to je moja i mog strica. Do nedavno je bio i neki dr Jukić ali činimi se da on nema potomaka.
Voleo bih kada bi me neko od Vas uputio u poreklo, a kako bih Vas bolje pripremio reći ću Vam šture informacije koje posedujem: otac mi se zvao Branislav, deda Ivica, pradeda Ante, čukundeda takođe Ante i askurđel Ivan. Znam da je deda sa svojim precima rođen u selu Ercegovci u blizini Splita.
Unapred zahvalan,
Marko Jukić
pozdrav svim jukicima!bas mi je drago da postoji neka stranica o porijeklu prezimena jukic!ja sam iz viteza(bosna i hercegovina)i ovdje ima puno jukica,pozdrav
Moj dida Danijel je bio iz selo Jukići. Selo leži na Ivan brdo odzgor Jablaničko jezero i pripada župe Podhum/ Žitače – župa sv. Ante Padovanskog. Neki smatraju da smo bosanci a većina nas kažemu da smo hercegovci. Najveći grad u blizini je Konjic. Bilo je jednom više od desetak kuće, a priča se da dva brata su stigli na brdo iz Posušje ili Rame. Na žalost nakon ovog zadnjeg rata više nema ni jedne kuće a vec poslije drugog svijetskog rata su poceli selo Jukići nazivati za Raotići (muslimansko selo odzgor). Danas nas ima sve po svijetu osim u selo Jukići. A mene sada više i više zanima odakle naša rodbina jednom je došla i žasto se selo zvalo Jukići?
Poštovani imenjače,
Zahvaljujem na odgovoru. No nismo se baš do kraja razumjeli. Gusle su, naime, dio i moje kulture i ne dao Bog da kažem nešto protiv jedinog instrumenta kojeg znam svirati. Ali ti naprosto unaprijed tvrdiš da su svi (!) Jukići Srbi bez da si se potrudio istražiti, i još kažeš da ako netko misli da su Jukići porijeklom Hrvati da prlja čast tvojeg i babinog mi perezimena. Meni je to nečuveno. To da su svi Jukići Srbi možda može biti istina, ali isto tako može biti i istina da su svi Hrvati, ili da su svi Crnogorci, pa i Bošnjaci, a i da su nastali na dva-tri mjesta odvojeno. Ja istražujem povijest prezimena već 20 godina i moram ti reći da isto prezime može nastati na dva mjesta, a da nije riječ o istom krvnom porijeklu. Inače bih morao tvrditi da su Petrovići iz Srbije i zapadne Hercegovine isti rod sa ruskim Petrovićima… U kraju odakle ja potječem (Livanjsko polje i Cetinska krajina) posve je uobičajeno da neka porodica uz svoje prezime ima i porodični nadimak (tako je uostalom i u Srbiji i Crnoj Gori i to još i češće), pa se događa da odbace izvorno prezime i počmu koristit nadimak kao novo prezime. Čovjek o svemu može imati mišljenje i ja ti tvoje mišljenje ne osporavam, dapače, drago mi je da se još netko zanima za svoje porijeklo (a evo saznao sam nešto i o crnogorskim i srpskim Jukićima). Ali ja imam mišljenje i o lijeku za rak, nuklearnoj fizici itd. pa nemam blagog pojma o tome. Osim mišljenja važno i potrebno je imati i znanje. Prezimena se u Hrvatskoj javljaju ranije nego u Srbiji, a pogotovo se ranije i češće ustaljuju i postaju trajna (to je činjenica ne mislim da je to sad neka velika čast za moj narod u odnosu na Srbe…). U Srbiji pak prezimena se nisu ustalila do prije 19. vijeka, a konačno tek 1918. Za primjer ti navodim pleme Đapića koji su iz okolice Nikšića u Crnoj Gori odselili u Pocerski kraj u Srbiji, a danas njihovi potomci nose druga prezimena (Arsenović, Ilić, Ignjatović itd.) http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/08/16/srpski/R00081502.shtm. Ja sam u svom istraživanju Jukića i te kako koristio predaje, koja sam kao i pisane podatke provjeravao i uspoređivao da saznam koliko su istinite. Ante Ivanković koji je autor izvornog članka o Jukićima nije dobro istražio cijelu stvar, a za crnogorske Jukiće nije čuo, slažem se. No hercegovačko-dalmatinski Jukići prezime su dobili po nekom JURI nadimkom JUKO, a crnogorski po VUKI nadimnkom JUKO. Da je JUKIĆ srpsko prezime bilo đi ĐUKIĆ ili ĐURIĆ, jer jer Jure hrvatsko-katoličko, Đuro srpsko-pravoslvno, a Jusuf muslimansko ime. Napisao si tri posta a nisi iznio još ništa konstruktivno o porijeklu Jukića, ni Hrvata, ni Srba, ni Crnogoraca, a ni Bošnjaka. Za početak bi mi bilo drago da podijeliš s nama to što su ti preci rekli o Jukićima (ni jedan podatak nisi donio ni predaju ni dokument), a da do odgovora koje su vjere i nacije dođemo preko činjenica na ne prepucavanjem kad već ne možemo bez toga (ono s časti ti stvarno nije trebalo…).
pozdrav svim jukicima iz cazina bosna i hercegovina bas me zanima moje porjeklo ako neko nesto zna molim da objavi pozdrav svima
@M.Rimac – nazalost predanja su, kao i gusle dominantni deo crnogorske kulture, kao sto su marljivi fratarski zapisi deo neke druge. Nijedno ni drugo nije pouzdano (to sto je neko nesto zapisao, daleko je od apriori istine, ili validnog aksioma oko koga se sve dalje gradi…). Kao sto ni predanja nisu apriori necija bespotrebna izmisljotina, pogotovo kod Crnogoraca, koji mozda nisu voleli da pisu (sto je velika civilizacijska greska i nazadnost, usput govoreci), ali nisu voleli ni da lazu potomke! Ne vidim zasto bi gusle bile tako bahato i drsko podcenjene, a mutni i prevrtljivi fratar koji je u svojoj kapelici na brdu nesto negde nasvrljao pre 3 veka bio mnogo relevantniji. Dokumenta nema, tu nema sta da se krije, ali meni ni ne treba. Znam sta su mi dedovi radili i sta su pricali… Nikom tudjem nazao, a o sebi samo casno i iskreno!
Zelim da verujem u tvoju teoriju da je svako brdo od Bugarske do Slovenije dalo po jedne Jukice, ali sumnjam. Ne kazem da nije moguce, ali onda je sve ovo sto je ovde napisano u rangu rekla-kazala. I onda ne treba ni da postoji ni ova stranica ni ovi komentari…
Niti ja patim od srpstva, niti mi je ugrozeno ista, niti sam u problemu! Ugrozeno je samo to da od naseg prezimena napravite nesto sto ono nije! Jos jedan izvorno hrvatski biser i kojesta drugo. Ma makar dosli i sa dva brda, svako sa svoje ''neretvljanske'' strane…
Hajmo onda da kazemo gde su ta brda sve!
U tom smislu zeleo bih da pitam
@ gosn. Veska. – sa kog brda su dosli to onda juzno- i srednje- ''srbijanski'' Jukici''??? Iz Grcke, sa Malte, iz Egipta? Mada u ovom trecem nema brda…
I treba da se sprdaju ljudi sa nama i da nas nazivaju Englezima!
Tamo se bar zna zaista ko je ko. Kome kruna, kome struna!
Jukići su podrijetlom Englezi i to plemići. imaju dokumenti iz 16 stoljeća… borimo se za Englesku krunu 😛
Javljam se po drugi put na ovaj forum iz istog razloga. Zamolio bih gospodina Marka Jukica da kada vec pise o Jukicima iz Crne Gore, malo prouci tu materiju. Naime, Jukici iz sjeverne Crne Gore su Vasojevici, uze Kovacevici pa Obadovici (a ne Obradovici). Obadovici se granaju na Jukice, Zekice, Savice, Miketice i Vuksanovice. Juka-Vuka je rodjen oko 1750g. i rodoslov od njega na ovamo, a i prije, je prilicno jasan i tacan, tako da mi sa ostalim Jukicima iz Srbije, a posebno iz Hrvatske nemamo apsolutno nikakve veze.
Poštovani Jukići
Zanimljivost prema usmenim predajama je da Jukići u Sv filip i Jakovu su cca 300 godina (tako kažu i crkvene knjige)a tek sada nas ima 7 obitelji i ime Ive pa Šime nako toga Ive se prenosi sa oca na sina zadnje 4 generacije. Imali tko ikakva saznaja otkud smo doselili???
odakle potiče pleme Jukić ?????????
DE MI RECITE TREBA ZA ZADAĆU
Imenjače,
Nigdje ne spominješ taj TVOJ dokument u kojem se Jukići u Srbiji i Crnoj Gori spominju prije 17. vijeka. Narodna predanja odakle je tko malo vrijede ako se ne mogu osloniti na dokumentirane podatke. Osobno mi ne znači ništa jesu li Jukići prvo bili katolici ili pravoslavci, ali nema podatka koji bi ukazivao na to da su Jukići zapadno od Neretve bili pravoslavci prije nego su bili katolici. Prezimena mogu nastati posve neovisno na dva odvojena mjesta a da njihovi nositelji nisu u rodu, jednako kao što se netko može zvati Marko na dva mjesta a da nisu odma braća od tetke. Ovako tvoje tvrdnje zvuče onako kako ih je Ibrahim shvatio "kako vas nije sram pa možete tvrdit da niste Srbi". Činjenice stoje ovako Jukići se u CG spominju tek u 19. vijeku (kao ogranak Obradovića – dakle jedan Obradović imao ime ili nadimak Juko ili Juka i od njega ostali Jukići). S druge strane prvi se Jukić u Cetinskoj krajini spominje 1687. kao doseljenik iz zapadne Hercegovine i to kao katolik (nekoliko godina nakon doseljenja gradi i crkvu sv. Vida na Zelovu, gle čuda katoličku), njegovi potomci danas nose prezime Jukić i Kalajica (na Livanjskom polju). Pa eto da ne bi bilo rekla kazala molim te da me prosvjetliš podatkom kad se to Jukići spominju u Crnoj Gori prvi put (naravno dokument a ne gusle, ja za svoje mogu poslat snimljene dokumente iz arhiva). A ako je tvoje Srpstvo ugroženo činjenicom da u Hrvatskoj postoji netko (hm! nešto oko 5000 takvih) tvog prezimena tko nije Srbin to je stvarno tvoj problem…
@I.Tabakovic
Ne znam kako imate pravo da tvrdite da je podatak o 50 porodica Jukica sirom Srbije (ne znam podatak za C. Goru, verujem da nije mali) legenda, predanje, lazni pojam ili nagadjanje???
Da li vi tvrdite da ti ljudi ne postoje? Hvala Bogu zivimo u vreme kada su razne potrebne i nepotrebne informacije svima dostupne, pa izvolite, ne verujete meni, slobodno proverite samo online telefonske imenike nasih dicnih post-YU banana drzavica pa Vam se mozda neke moje predrasude ucine mnogo ''znanstvenijim'' nego sto zelite da verujete!
Ono sto ja znam – moja porodica, niti Jukici iz Crne Gore, Nisa, Leskovca, Kragujevca… nisu dosli u Srbiju zbog politike SANU (bilo je njih tu mnogo i pre Memoranduma, verovali ili ne), kasapina Milosevica, nevine balerine Tudjmana, niti su tu mogli doci iz velike ''kolevke'' Jukica i centara civilizacije poput Imotskog, Bitelica i Sinja!
I sta sada? Klasicnu filozofiju poznajete, ali ne dozvoljavate da primenite osnovna logicka pravila pa recimo uporedite godine u kojima se pominju PRVI Jukici! I gde se to pominju? U Imotskom? Eto to Vam je znanstveno! Pa onda malo studije migracija, zasnovanih na cistoj geografiji i istoriji sukoba na Balkanu? Kuda su se to narodi kretali i zasto? Znate li odnos brojnosti religija (da ne kazem naroda, to je u datom trenutku bilo neodvojivo) recimo oko 1650. god. na nasem delu Balkana? Da li odgovara danasnjem?
Da li je za Vas ''znanstveno'' reci da su Jukici Hrvati iz Bitelica, koji su tu od 1750., a pre toga pali s neba Bogom dani ili ih je doneo valjda Jadran plavi…?
Tako nesto nije pricao ni Milosevic (koji mi usput nije drag bio niti je nimalo, a kojem ste naravno vrlo ''znanstveno'' i vesto utrpali frazu koju on nije nikada izgovorio) ni u najgorim danima svog velikosrpskog ''ludila'', sto je posebna tema posebne tezine.
Dokle ce se iznositi etioloske legende(narodna predaja) kao znanstvena tvrdnja o podrijetlu mnogih prezimena iz Crne Gore?To me podsjeca na kineski naziv za Kinu:ona je po kineskom stajalistu:"ZEMLJA ZLATNE SREDINE"(tj.CENTAR SVIJETA)???,ili zidovska neznanstvena tvrdnja da su oni Zidovi(Hebreji":IZABRANI NAROD"????,ili mit SANU-a o Srbima kao "NEBESKOM NARODU" koju je narocito isticao balkanski kasapan Milosevic,a to zastupaju i njegovi sljedbenici,ili japanska tvrdnja da je NIPON(Japan"Zemlja izlazeceg Sunca jer njihov Mikado ili Tenno("Viska vrata" ili "Sin Neba–naslovi japanskog imperatora)sin bozice sunca-Amateraso.Na osnovu samo etioloskih legendi ne moze se doci do tocnih objasnjenja o podrijetlu prezimena i sl."NAGADJANJE JE PADAVICA",kako je to mudro rekao Heraklit Halikarnasanin(6.st.p.n.e.),tvorac dijalektike.
Tvorac engleske empiristicke filosofije Francis Bacon(1521-1626)je smatrao:"Da bi doprli do pravih spoznaja ljudi se,prije svega,moraju osloboditi raznih,duboko ukorijenjenih i rasprostranjenih predrasuda(tzv.laznih pojmova ili idola)…
Iako je nepobitna cinjenica da su danas, u dominantno najvecem brojuu Jukici Hrvati i katolici, istorijska (povesna) je nepravda ne reci da su Jukici izvorno pravoslavno pleme iz severne Crne Gore, koji su bezeci pred Turcima igrom volsebne balkanske istorije pobegli – u sve tri vere na ovim prostorima!
Najveci krak je otisao u potrazi za boljim zivotom spontano i dobrovoljno u AU carevinu i katolicanstvo (krak ka Dalmaciji, Hercegovini u 17. veku, potom ka Lici i Baniji u 18-19. veku, kasnije i po celoj Slavoniji, do Srema i Vojvodine). Zato i podaci o Jukicima katolicima nisu stariji od kraja 17. veka !
Manji krak je logicno primio i islam i zadrzao se u Sandzaku, istocnoj i srednjoj Bosni. Tu su i danas Jukici muslimani.
Pravoslavni krak (osim sto se zadrzao u matici – severnoj Crnoj Gori i dan danas) ide preko Kosova ka juznoj Srbiji – oko 15-20 porodica Jukica zivi danas oko Leskovca, Nisa i Prokuplja. Potom krak nastavlja ka sredisnjoj Srbiji (Kragujevac, Kraljevo, Valjevo – oko 10 porodica) i zavrsava naravno u najvecoj urbanoj aglomeraciji oko Beograda, juznog Banata i Srema.
U Sremu se, zanimljivo, ponovo posle mnogo vekova srecu sve tri grane istog plemena – ali ne u istim verama!
Podatak sa crnogorskog izvora http://www.montenegro.org.au : Jukić, u Gusinju su potomci Rača iz Vasojevića. Ogranak Obradovića iz grupe Kovačevića (Vasojevići); Andrijevica (Berane) 1886. god.; u Rovcima (Podgorica) jesu iz Bosne
Pozdrav svim Jukicima i budite ponosni na ovo sto ste mozda sada i prvi put procitali. Iako je Balkan svasta cinio – nema mnogo ovakvih kao nas! Ne dozvolite da vas zavade i indoktriniraju dnevnopoliticke price i ideologije. Ostavite nase ime casnim za buducnost. To je najvaznije,a sve drugo kratkotrajno i prolazno.
Ziveli !
pozdrav svim jukićima iz zagreba!
sad nas i ovdje ima puno.moji roditelji su iz bosanske posavine, točnije dervente.koliko sam ja čula potječemo iz imotskog.moj pradjed se doselio u selo u blizini dervente ali ih je rat razbacao po cijeloj europi…i niko se tamo nije vratio…
drago mi je da nas ima u tolikom broju!
Pozdrav iz Žepča!
Pozdrav svim Jukićima. Inače moji baka i dida su pedesetih godina iz Bitelića utekli u slavoniju (đakovo) i to je nešto što nikada neću prežaliti jer svaki puta kada dođem pod obronke Dinare srce mi zaigra kao malome djetetu…ma vratiti ću se ja u Cetinsku krajinu prije ili kasnije 🙂
Pozdrav Jukića iz Valpova