Ogorje.net

Stranica o podsvilajskom dijelu dalmatinske zagore i porijeklu prezimena

Crkva sv. Jure

Kosor

Autor

Informacije o prezimenu Kosor

Ispod u komentarima se nalaze prikupljene informacije i iskustva posjetitelja vezana uz prezime Kosor.

Ova stranica se kontinuirano nadopunjuje novim saznanjima o porijeklu i značenju prezimena zahvaljujući vašim upisima.

Do sada je zabilježeno 3 komentara vezano uz prezime Kosor.

3 komentara

  1. Mladen Gambiroža napisao:
    19. listopada 2021. u 00:43

    Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
    Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
    GODINA 1788-1808, Svežanj I

    Dana 03.04.1794.
    – alfir Jure Brakus pok. Bože 80 god., subaša Grgo Matić pok. Ivana i Frane Matić pok. Ante oba po 60 god., svi iz Trbounja + Josip Kosor pok. Nikole i njegovi sinovci Ivan Kosor pok. Jure i Luka Kosor pok. Mate
    – svjedočenje da posjeduju gaj koji je zauzeo Ante Atlagić
    – svjedoci Ante Štrkalj pok. Luke i Andrija Laborović pok. Bože, oba nastanjeni u Drnišu

  2. Mladen Gambiroža napisao:
    19. listopada 2021. u 00:43

    Signatura: HR–DAZD–51, Naziv fonda: Bilježnici Knina
    Javni bilježnik MARCANTONIO de LEVA
    GODINA 1788-1808, Svežanj I

    Dana 31.03.1794.
    – Petar Bilić reč. Pucar pok. Ivana iz Kričaka Gornjih + Tomislav Mijić od Marka iz Drniša
    – prodaja vola za oranje mrke boje od šest godina
    – svjedoci Bartol Cicvara pok. Bartola iz Drniša i Josip Kosor pok. Nikole iz Trbounja

  3. pmatkovic napisao:
    8. lipnja 2012. u 00:43

    Kosori su staro Zagvoško prezime od kojeg svi Kosori u Dalmaciji vuku podrijetlo. Kosori se spominju prvi put 1686. godine u Zagvozdu i susjednom Grabovcu. U 17. stoljeću prema dostupnim arhivskim (turskim i mletačkim) podatcima živjeli su u središtu Zagvozda. U jeku Morejskog (tursko-mletačkog) rat Kosori zajedno s okolnim stanovništvom se povlače na mletački teritorij (DAZD-1- Spisi gen.providura Girolama Cornara 1686.-1689.god., knjiga prva). U zbijegu 1686. godine nalaze se obitelji; arambaše Bariše Kosora s 8 osoba, Mije Kosora s 6 osoba i udovice Ane Kosorove s 4 osobe. Nakon zbijega samo se jedna obitelj vraća u Zagvozd. Ostale dvije obitelji privremeno se nastanjuju u selima ispod Zadvarja, a nakon Požarevačkog mira 1669. godine (kad je Zagvozd ponovo vraćen Turskoj) sele još zapadnije na šire područje Drniša, gdje i danas nalazimo Kosore. U Zagvozdu danas nema Kosora, spominju se sve do sredine 18. stoljeća kada Kosori mijenjaju svoje prezime u Kristić. Danad u Zagvozdu ima desetke toponima koji se zovu po Kosorima; Kosorovac, Kosovac, Kosorovine, Kosorova dionica i sl.

Dodaj komentar