Ogorje.net

Stranica o podsvilajskom dijelu dalmatinske zagore i porijeklu prezimena

Crkva sv. Jure

Krešo

Autor

Informacije o prezimenu Krešo

Ispod u komentarima se nalaze prikupljene informacije i iskustva posjetitelja vezana uz prezime Krešo.

Ova stranica se kontinuirano nadopunjuje novim saznanjima o porijeklu i značenju prezimena zahvaljujući vašim upisima.

Do sada je zabilježeno 3 komentara vezano uz prezime Krešo.

3 komentara

  1. Herceg Dalmat napisao:
    1. ožujka 2022. u 00:43

    KRESIMIR/KREŠIMIR.
    "Stvarni oblici i značenje nekoliko starohrvatskih osobnih imena« (Onomastica
    XXII., 1977, Krakow)
    U hrvatskoj se historiografiji XIX. st. kraljevo ime pisalo KRESIMIR IV.,
    u naše doba gotovo uvijek KREŠIMIR IV. A valja ustvrditi da je u suvremenome, dakle živome, hrvatskom imenarstvu isključivo Krešimir.
    Izvoran oblik imena bijaše Kresimir. Složeno je od imper. kresiti, kresati
    – buditi, iskriti i min (kresiti). Označuje »Onoga koji budi mir,
    koji iskri mir.« Od glag. kresiti bio je nastao ijek. oblik krijesiti.
    Ostale su imenice krijes i krijesnica. Za potkrepu glag. kresiti i ujedno imena Kresimir.
    U poljskome su osobna imena složena s pomoću kresi, kresiti: Krzesoja
    i Krzesislaw, u češkome: Kresislav i Kresomyl. U nas je od njega izved. Kresoje te prezimena Kresojević, Kresoja, Kreso, Kresević, Kresić, Kresović i dr.

  2. Grgur napisao:
    5. rujna 2021. u 00:43

    I sam je prezimenski lik poučan jer se izvodi od pokraćenoga imena Krešo < Krešimir, lika jednoga od rijetkih imena narodnih vladara koje je u znatnijoj mjeri preživjelo veći dio srednjovjekovlja. Izvorni je lik toga narodnog imena bio Krešimir, a njegova je izvedenica Kresoja zabilježena u Zažablju 1418. Branimira, Zdeslava, Domagoja i inih nije, naime, bilo ni za lijeka sve do hrvatskoga narodnog preporoda.

    Kresoje u Hrvatskoj su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Biograda na Moru. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Zadru i u okolici Biograda na moru.

    U Hrvatskoj danas živi oko 90 Kresoja u 40 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 100, pa se njihov broj smanjio za 0 posto. Prisutni su u sedam hrvatskih županija, u osam gradova i sedam manjih naselja, najviše u Zadru (25), Zagrebu (15), te u Prkosu (10), Škabrnji (10) i Gornjim Raštanama (<10) u okolici Biograda na moru.

  3. Ibrahim Tabakovic napisao:
    15. svibnja 2011. u 00:43

    Prezime KRESO( S sa kvacicom)je PATRONIMIK jer je izvedeno is osobnog m.imena ili prezimena prvonositelja ,koje je ,u stvari,hipokoristik od m.imena:1.KRESENCIJE(tal.Crescenzio od lat.Crescens,-itis-"koji raste,rastuci",ps.glag.cresco,3.-rasti,izrasti;povecati se;popeti se;popeti se visoko);dr B.Klaic navodi da njegovo ime znaci:"UZRASNI","STASITI,,2.ili: od KRESEVAN(grc.Chrysogonos-"koji je rodjen u zlatu".Od chrysos-"zlato i gonos- porod;sin.Ime je u izmijenjenu obliku dospjelo k nama iz dalmato-romanskoga jezika),ili 3.:od KRESIMIR.Od staroga oblika Kresimir,sloz. od imp. kresi,kresiti-iskriti,;buditi i mir -mir…(imp.kresati)…
    Izvor:M.Simundic,Rj.osobnih imena,zagreb 1988.,str.181;Dr B.Klaic,Rj.stranih rijeci…,Zagreb 1962,str.600.819.

Dodaj komentar